11 atunuu e sili ona maualuga le tau o solitulafono fai faamalosi i le lalolagi i le 2022
Mataupu taua

11 atunuu e sili ona maualuga le tau o solitulafono fai faamalosi i le lalolagi i le 2022

O le toso teine ​​o se tasi lea o faiga sauā e sili ona mata’utia ma mata’utia e mafai ona faia e se isi tagata i se tagata. E inosia o ia e sosaiete ma aganuu uma. Ae o lo'o fa'aauau pea ona tupu fa'alavelave fa'alavelave i sosaiete i atunu'u uma ma aganu'u. E ui lava o nisi o atunuu ma aganuu e sili ona leaga, ae o loʻo tele lipoti ma faʻamaoniga e oʻo lava i atunuʻu sili ona atiaʻe o loʻo mafatia i lenei gaioiga solitulafono, lea e matua afaina ai le mamalu o tagata.

O le isi fa'afitauli o le toso teine ​​o se solitulafono e le o lipotia. E fa'atatau e na'o le 12 pasene po'o le itiiti ifo o mataupu o lo'o lipotia. O loʻo i ai se faʻailoga faʻaagafesootai o loʻo faʻapipiʻi i le toso teine, ma e sili atu i latou ua afaina e nofo filemu. E sili atu le leaga o le tulaga i totonu o atunuu Isalama, lea e le taua tele ai le molimau a tamaitai, ma e masani ona tuuaia tamaitai i le faia o le toso teine. E lē gata i lea, o le faiga o faamasinoga tau solitulafono i ia atunuu e matuā vaivai ma lē atoatoa, ma e faigatā ai ona faasala le tagata toso teine ​​ona o le solitulafono na ia faia. Na'o atunu'u atia'e e fa'amalosi ai tama'ita'i e fa'ailoa le toso teine. Masalo o se tasi lea o mafuaaga o le tele o atunuu atiaʻe o loʻo i luga o le lisi o atunuʻu e maualuga le aofaʻi o faʻasalaga.

11 atunuu e sili ona maualuga le tau o solitulafono fai faamalosi i le lalolagi i le 2022

E tele fo'i atunu'u e 'ese'ese fa'auigaga o le uiga o le toso teine. E lē gata i lea, i nisi atunuu, o le toso teine ​​ua taʻua o se solitulafono. Ua na'o ni nai mafuaaga ia e tele ai le tele o eseesega manino i fuainumera o le toso teine ​​i atunuu uma. O le lisi lea o atunuu e 11 e sili ona maualuga le fuainumera o le toso teine ​​i le 2022. O le fa'avasegaga e fa'avae i luga o le aofa'i o toso teine ​​i le 100,000 le faitau aofa'i, o se fa'ailoga sili atu lea, ae le na'o le aofa'i fa'aopoopo o fa'alavelave fa'atoso teine ​​na lipotia.

11. Iunaite Setete o Amerika

11 atunuu e sili ona maualuga le tau o solitulafono fai faamalosi i le lalolagi i le 2022

O fuainumera toso teine ​​i le Iunaite Setete e matua leaga lava mo le atunuu sili ona taua ma malosi i le lalolagi. O fuainumera mo le 100,000 faitau aofaʻi na sili atu i le 30 toso teine. Ae ui i lea, i tausaga talu ai nei ua pa'ū lenei fuainumera i le 27.4 i le 100,000 1997 tagata. O se su'esu'ega na faia e le US Bureau of Justice Statistics i le '91 na maua ai o le 9% o tagata na lipotia mai ua aafia i faigaaiga fai faamalosi o tamaitai ae 2011% o alii. O le tulafono a Amerika o loʻo faʻamatalaina le toso teine ​​o le faʻamalosi faʻamalosi e le tagata solitulafono. O le lipoti a le Ofisa o Faamasinoga e 2008 e uiga i le toso teine ​​i falepuipui na maua ai e le itiiti ifo i le 69,800 pagota na faia faamalosi e ala i le faamalosi po o le taufaamatau o le faamalosi ma le toatele o tagata na aafia i sauaga tau feusuaiga i totonu o falepuipui a Amerika ma nofoaga o le taofia o tamaiti. E ui lava i le mea moni o le tele o faigaaiga faamalosi i le Iunaite Setete e le o lipotia.

E tusa ai ma le American Medical Association, o le faaoolima tau feusuaiga ma le toso teine ​​o solitulafono ia e sili ona le lipotia. E leai se maliliega i luga o faʻamaumauga, e pei ona faʻamauina e le FBI 85,593 2010 faʻamalosi i le 1.3 ma le Centers for Disease Control e tusa ma le 16 miliona faʻalavelave. O nisi ituaiga o toso teine ​​e le o aofia i lipoti aloaia. Mo se fa'ata'ita'iga, o le fa'auigaga a le FBI e le aofia uma ai faiga toso teine ​​se'i vagana le fa'amalosi fa'amalosi fafine. O le tele o le toso teine ​​e le o lipotia, ma e na o le 25% o toso teine ​​ma sauaga tau feusuaiga ua lipotia i leoleo. E le gata i lea, e na'o le 80,000% o le faiaiga toso teine ​​ua i'u ina saisai. Toeitiiti lava o tamaiti Amerika e sauaina i feusuaiga i tausaga uma. Ae e tele atu mataupu e lei lipotia.

E tusa ai ma se lipoti a le Matagaluega o Faamasinoga a le Iunaite Setete, e 191,670 i latou na faamauina i le toso teine ​​po o le faaoolima i feusuaiga i le 2005. E tusa ai ma le RAINN, mai le 2000 i le 2005, 59% o faʻamalosi e leʻi lipotia i le faʻamalosia tulafono. Ole fua faatatau mo tamaiti aʻoga kolisi e 95% ile 2000. I le 107 sekone uma, e toʻatasi le tagata i le Iunaite Setete e faʻaleagaina faʻafeusuaiga. E tusa ma le 293,000 tagata ua afaina i sauaga tau feusuaiga i tausaga uma. O le pasene o sauaga tau feusuaiga e le o lipotia i leoleo. % o tagata faomea e le fa'aalu lava se aso i le falepuipui.

10. Peleseuma

E tusa ai ma le UNDOC, i le 2008 o le aofaʻi o toso teine ​​na lipotia i leoleo e 26.3 i le 100,000 tagata. Ua fa'atupula'ia le fa'alavelave i le tele o tausaga. O lipoti talu ai nei na maua ai le fuainumera i le 27.9 mataupu toso teine ​​i le faitau aofaʻi.

Toso teine ​​i Peleseuma ua faauigaina e le Mataupu 375 o le Tulafono Fa'asalaga, o lo'o fa'amatalaina o so'o se gaioiga fa'afeusuaiga o so'o se ituaiga ma so'o se auala e faia i se tagata e le'i tu'uina atu se fa'atagaga. O lenei faauigaga e aofia ai le toso teine. E tele mea e ono mafua ai lenei mea. O se tasi o vaega malosi o le lolofi mai o tagata Mosalemi eseese fa'ale-aganu'u mai isi atunu'u ua tu'uina atu i ai se puipuiga fa'apolokiki. Latou te fa'amauina le aofa'i o le toso teine ​​a tagata 'ese.

9. Panama

O Panama o se setete tuto'atasi i luga o se laufanua e feso'ota'i ai Amerika Tutotonu ma Amerika i Saute. O le Canal Panama, o se galuega lauiloa o inisinia tagata, e tafe atu i lona ogatotonu. O le alāvai e fesoʻotaʻi ai le Atalani ma vasa Pasefika, ma maua ai se auala taua tele. O le laumua, o le Aai o Panama, o loʻo i ai fale tetele faʻaonaponei, kasino ma fale kalapu. Panama ei ai le faitau aofaʻi e sili atu i le 4 miliona tagata ma se aganuu eseese. O Panama e masani lava o se atunuu toafilemu ma e maualalo le solitulafono. Peita’i, o lo’o matua’i atugalu le pulega i le maualuga o le fa’atupuina o fa’alavelave tau solitulafono i tama’ita’i o le atunu’u. I le averesi, e silia ma le 25 toso teine ​​i le 100,000 28.3 faitau aofa'i i le tausaga. Ole fuainumera lata mai na lipotia e 100,000 ile tagata.

8. Sagato Kitts ma Nevis


O Saint Kitts ma Nevis o se tamai atunuu e aofia ai ni motu laiti e lua i le Sami Karipiane. O le tamaoaiga o le atunuu o le atumotu, lea sa fesootai muamua i le gaosiga o le suka, o lea ua faalagolago atoa i turisi. E 14 pe 15 toso teine ​​i le tausaga. O ni numera laititi, ae a fua i le faitau aofaʻi o le motu e na o le 50,000 28,6 tagata, o fuainumera e 100,000 i le faitau aofaʻi, o se mea e faʻafefe ai.

7. Ausetalia

11 atunuu e sili ona maualuga le tau o solitulafono fai faamalosi i le lalolagi i le 2022

O tulafono o le toso teine ​​i Ausetalia na afua mai i tulafono masani a Peretania ae na faasolosolo malie ona tupu i le faaiuga o le 20 seneturi. I Ausetalia, o le lipoti o le toso teine ​​i le 100,000 tagata e 91.6 maualuga. Peita'i, ua fa'aitiitia lea fuainumera mai lona maualuga muamua i le 2003 i le 28.6 i le 2010 i le 15. Peita’i, e fa’atatau e na’o le 20 i le XNUMX pasene o mataupu e lipotia i leoleo. E le gata i lea, o osofaiga e le fa'afeusuaiga ma sauaga fa'afeusuaiga o lo'o aofia fo'i i le fa'auigaina o le toso teine ​​i lalo o tulafono a Ausetalia.

6. Grenata

11 atunuu e sili ona maualuga le tau o solitulafono fai faamalosi i le lalolagi i le 2022

O Grenada o se motu motu o loʻo i le itu i saute o le Sami Caribbean i sautesasae. O ona tuaoi o atunuu o Trinidad ma Tobago, Venesuela ma Saint Vincent. E lauiloa foi o le Isle of Spice ma o le sili ona tele e faʻatau atu nutmeg, mace ma isi mea manogi i le lalolagi.

Peita'i, e ui e mafai ona fa'asala i latou e solitulafono i le toso teine ​​e o'o atu i le 15 tausaga i le falepuipui, ae o solitulafono fa'asaga i tama'ita'i ose mea e popole ai. O le tulaga o le toso teine ​​i le 100,000 faitau aofaʻi e 30.6 maualuga maualuga i le 54.8, ae ua faʻaititia mai le 100,000 toso teine ​​muamua i le faitau aofaʻi.

5. Nicaragua

I le 2012, na pasia ai e Nicaragua se tulafono e taʻua o le Integral Law against Violence against Women, lea e solitulafono ai le tele o faiga sauā faasaga i fafine, e aofia ai sauaga i totonu o aiga ma le toso teine. O Nicaragua, o le atunuu pito sili ona tele i le ogatotonu o Amerika Tutotonu, o le fale o le faitau aofaʻi o tagata, e aofia ai Europa, Aferika, Asia ma tagata moni. Ua manatu Nicaragua o le atunuu sili ona saogalemu i Amerika Tutotonu ma Latina ma le maualalo o le fasioti tagata e 8.7 i le 100,000 tagata. Ae maualuga le tulaga o lenei atunuu pe a oo i solitulafono faasaga i tamaitai.

I Nicaragua e 32 toso teine ​​i le 100,000 tagata i le 2010. E tusa ai ma se lipoti a le Amnesty International i le 1998, ua salalau le toso teine. I le va o le 2008 ma le 14,377, na faamauina ai e leoleo le 2008 mataupu o le toso teine. E ui lava i le mea moni o le numera o lipoti e maualalo ona o tagata ua afaina i le toso teine ​​e masani ona feagai ma le feitagai lautele ma le le fiafia mai pulega. Talu mai lenei tausaga, o le faapaʻu pepe ua matua faʻatulafonoina. Ua faitioina lenei mea ona o le sauaina o tagata maʻitaga fai faamalosi.

4. Suetena

Suetena ose fa'ailoga fa'ate'ia ile lisi lea. O le manatu lea i le mea moni o se tasi lea o atunuʻu atinaʻe i le lalolagi lea o le faʻasaʻolotoina o tamaʻitaʻi o le sini autu lea o lona atinaʻe lautele. Ae ui i lea, o le mea moni o le atunuu e tusa ma le 64 mataupu o sauaga tau feusuaiga i le 100.000 faitau aofaʻi i le 2012 e faʻamaonia ai le mea moni o se atunuʻu atinaʻe. O loʻo taʻua lea i lipoti a le United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC). E tusa ai ma lenei mea, i le 66 e 100,000 mataupu toso teine ​​i Suetena mo le faitau aofaʻi o le 2012, e tusa ai ma faʻamaumauga na tuʻuina atu e le Swedish National Council for Crime Prevention. Ole fuainumera aupito maualuga lea na lipotia ile UNODC ile tausaga.

Ae ui i lea, e tatau ona maitauina o le tele o atunuu e le o lipotia ni fuainumera i luga o le toso teine ​​i le UNODC, ma o nisi e lipotia le le lava o faʻamaumauga. E resitalaina e leoleo Suetena ia mataupu taitasi o sauaga tau feusuaiga i luga o mataupu taitasi ma e iai foi se faauigaga lautele o le toso teine. E le gata i lea, o le maualuga atu o le naunau o tamaitai Suetena e lipotia le toso teine ​​i totonu o se mafutaga ua faʻamatalaina ai foi le maualuga o lipoti o le toso teine ​​i Suetena. E le gata i lea, o le lolofi mai talu ai nei o tagata sulufai ma tagata malaga mai atunuu Mosalemi e maualalo le tulaga o tamaitai e mafai ona mafua ai nei mataupu. I Suetena, e toʻa 1 mai le 3 fafine Suetena ua sauāina i feusuaʻiga a o leʻi oo ina matutua. I le afa muamua o le 2013, e silia ma le 1,000 tamaitai Suetena na lipotia mai le faiaiga faamalosi e tagata Mosalemi na malaga mai i Stockholm, ma e silia ma le 300 i latou i lalo ifo o le 15 tausaga.

3. Lesotho

O lo'o tumau pea le toso teine ​​ose fa'afitauli tele fa'aagafesootai i Lesotho. I le 2008, e tusa ai ma le UNODC, o le aofaʻi o faʻasalaga na faʻamauina e leoleo o le maualuga lea i soʻo se atunuu. Ole a'afiaga ole toso teine ​​e mai le 82 i le 88 ile 100,000 tagata. O se tasi o atunuu sili ona matitiva, ma e toetoe lava o le afa o le faitau aofaʻi o loʻo nonofo i lalo ifo o le laina mativa. O mataupu tau solitulafono e feso'ota'i ma le faoa faamalosi, fasioti tagata, fefa'ataua'iga tagata, fa'ao'olima, gaoi, ma isi mea e tele fa'atasi ma sauaga tau feusuaiga.

2. Botswana

11 atunuu e sili ona maualuga le tau o solitulafono fai faamalosi i le lalolagi i le 2022

A maeʻa Aferika i Saute, o Botswana e sili ona maualuga le toso teine ​​- 93 mataupu ile 100,000 2.5 faitau aofaʻi. E le gata i lea, o nei mataupu e tele lava ina le lipotia, o lona uiga o le mea moni e ono sili atu i le tolu i le lima taimi maualuga. O lenei foi atunuu e iai se tasi o fua faatatau maualuga o le AIDS ma o loo faaauau pea ona latou faasalalauina le AIDS i ia faiga mataga. E talitonu foʻi le faitau aofaʻi o tagata e lē iloa faitautusi, toetoe lava o ni tagata ese, i le talafatu faapea o feusuaʻiga ma se taupou o le a togafitia ai le AIDS, o le mafuaaga autū lea o le toso teine. O se atunu'u e lo'o fanua i Aferika i Saute, e tuaoi ma Aferika i Saute, Namibia ma Zimbabwe. O lenei atunuu tau atiaʻe e tasi le miliona tagata ua tumu i solitulafono matuiā, e amata mai i le gaoi e oo i osofaʻiga faaauupegaina mo tupe.

1. Aferika i Saute

O se su'esu'ega ia Mati 2012 na maua ai o Aferika i Saute o lo'o i ai se tasi o fuainumera sili ona toso teine ​​i le lalolagi. Faatasi ai ma le 65,000 127.6 lipotia toso teine ​​ma isi sauaga tau feusuaiga, e tusa ma le 100,000 mo le 2007 70,000 tagata i le atunuu. O sauaga tau feusuaiga e taatele i Aferika i Saute. O le Tulafono o Soligatulafono (Solitulafono Fa'afeusuaiga ma Mataupu e Fesootai) Teuteuga o le Tulafono 500,000 e fa'asa ai le toso teine ​​ma sauaga tau feusuaiga. E sili atu ma le tasi le mataupu ua lipotia, e aofia ai le faia o feusuaiga i tamaiti. Ose vaega maualuga tele o mataupu fai toso teine ​​e le o lipotia. E tusa ai ma le faʻalapotopotoga o tala fou a tagata IRIN, e tusa ma le faʻamalosi e faia i Aferika i Saute i tausaga taʻitasi. E tusa ai ma le faamatalaga a le toʻatele, o le toso teine ​​ua taatele i Aferika i Saute ma e tau le maua ai ni tala fou. O le tele o sauaga fa'afeusuaiga e le tosina mai ai tagata lautele.

O se sosaiete faʻaleaganuʻu, Aferika i Saute ua manatu o se tasi o atunuʻu alualu i luma ma atinaʻe. Peita'i, e le fa'aitiitia le kalafi o sauaga tau feusuaiga. E le'i leva ona maua e le atunu'u le sa'olotoga mai le fa'ailoga tagata ma le fa'ailoga tagata. I le taimi muamua, 90% o le faitau aofaʻi e leai ni aia tutusa. O le talatuu faapea o feusuaʻiga ma se taupou e togafitia ai le AIDS, e saosaolaumea foʻi i le maualuga o le toso teine.

O le toso teine ​​e sili ona mata'utia o solitulafono uma. O le mea e faanoanoa ai ona ua taatele i sosaiete uma. E oo lava i atunuu atiaʻe e maualuluga atu a latou aʻoaʻoga e lē sao mai i lenei mea leaga. O le tuʻuina atu o oe lava i luga o se tagata manua e leʻi iloa e tutusa lava ma le faʻapologaina o se isi. O maʻila faʻalagona e le faigofie ona faʻamalolo, ma i le tulaga o talavou afaina, o aʻafiaga e mafai ona tumau i le olaga atoa. I le faaopoopo atu i faiga faʻasalaga, e tatau i le setete ma sosaiete ona galulue i le puipuia o le toso teine. E mafai ona ausia lenei mea e ala i le aʻoaʻoina lelei ma le taʻitaʻiga a le autalavou, ina ia mafai ai e tagata soifua ona faʻamoemoe mo se tupulaga e leai ni solitulafono i totonu o le sosaiete o tagata.

Faaopoopo i ai se faamatalaga