Amiral Alphabet
Meafaigaluega militeli

Amiral Alphabet

O se tasi o vaa muamua i lalo o le poloaiga a Cunningham, o le faʻaumatia Scorpion.

Amiral o le Fua Sir Andrew Browne Cunningham, o lea ua lauiloa i le igoa tauvalaau "Amiral ABC", XNUMXst Viscount Cunningham o Hyndhope, tuuina atu faatasi ma isi mea. Faatasi ai ma le Poloaiga a Ost, le Knight's Grand Cross of the Order of the Bath, le Order of Merit ma le Distinguished Service Order, masalo o ia o se tasi o taʻitaʻi sili ona lauiloa a Peretania i le faʻatinoga ma le faʻatulagaina o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. . O se faʻataʻitaʻiga o le mea, e oʻo lava i taimi sili ona pogisa, na tuʻuina atu ai i le Royal Navy le malosi e galue lelei - faʻalelei, ae le o le faitio, faautauta, ae le o le faʻagesegese, faʻapolofesa o le gataifale, faʻatasi ma le gafatia e ositaulaga, e mafua mai i le talitonuga i se matafaioi faapitoa. e tusa ai ma le talafaasolopito, na tofia o ia i le "auaunaga sili". Na faʻatasi ma se faʻamaualuga e leʻi mafua mai i le faʻamaualuga, ae mai se suʻesuʻega maualuga (ae moni) o le tagata lava ia, e faʻavae i luga o elemene autu e tolu mo vaʻa taʻitasi: faʻaauau, faʻaauau ma aga masani.

Andrew Cunningham na fanau mai i se aiga Sikotilani, ae ui i lea, e nofo i Aialani. Na ia tuuina atu lana uluai tagi ia Ianuari 7, 1883 i Rathmines (Irish Rath Maonais, o se pitonuu i saute o Dublin). O ia o le lona tolu o le fanau e toalima a Prof. O Daniel John Cunningham (1850–1909, o se tagata poto faapitoa i le anatomist sa avea ma faiaoga i le Royal College of Surgeons of Ireland i Dublin, mulimuli ane i le Trinity College ona sosoo ai lea ma le Pule Sili o le Iunivesite o Edinburgh) ma lona faletua, o Elizabeth Cumming Brose. O le au faipule i le lumanaʻi sa i ai ona uso e toʻalua (o le laʻititi - Alan, na tulaʻi i le tulaga o le lautele i le autau a Peretania, o le komesina maualuga i Palesitina i le 1945-1948, o le ulumatua - John, na galue i le Indian Medical Service, siitia i le tulaga. o le Lutena Kolone) ma tuafafine e toalua. Na tausia aʻe o ia i le lotu (e auai o ia i le Ekalesia a Sikotilani, e faavae i le taimi nei ma tu ma aga a le Peresipeteriana, ma o le tamā o lona tamā o se faifeʻau) ma le tapuaʻiga o le poto. I le popofou o lona olaga, na tausia o ia e lona tina, o le na pulea le aiga, ma mai lenei vaitau, atonu na tulai mai sootaga vevela i le va o i latou, lea na faaauau pea i le olaga atoa o le au faipule mulimuli ane. Ina ua aulia e ia tausaga aoga, sa muamua auina atu o ia i se faalapotopotoga faaleaoaoga i le lotoifale i Dublin, ona sosoo ai lea ma le Edinburgh Academy i le laumua Sikotilani. O Andrew sa i ai i le tausiga a uso o lona tina, o Doodles ma Connie Mae. O sea ituaiga o le tausiga, e aofia ai le vave vavae ese mai le aiga, aʻoga nofotumau poʻo le nofo i se aʻoga nofotumau ma se aiga mamao, sa avea ma uiga o lana vasega, e ui o aso nei atonu e fesiligia. O le Edinburgh Academy (ma o loʻo i ai pea) o se tasi o aʻoga Sikotilani sili ona lauiloa. O ana fa'au'u na aofia ai le au faipule, tagata iloga i le lalolagi o mea tau tupe ma alamanuia, fa'auluuluga o le ekalesia, fa'apea fo'i ma ta'aloga ta'uta'ua ma ta'ita'i iloga. Ua lava le faapea atu o le Academy e mitamita e toa 9 alii na tuua ona puipui na tuuina atu i ai le Koluse Vitoria - o le tulaga maualuga a Peretania mo le totoa i luga o le malae.

Fai mai le tala a le aiga o Cunningham, ina ua 10 tausaga o Andrew, sa fesili atu lona tama ia te ia (e ala i le telefoni) pe fia auai i le Royal Navy i le lumanaʻi. O le mea moni, e faigata ona talitonu o le tamaititi na i ai se poto masani e mafai ai e ia ona faia ma le iloa se filifiliga ogaoga, ae na ioe Andrey, e le o mautinoa pe o le a le mea na ia mamafa. E le gata i lea, atonu e leʻi malamalama atoatoa ona matua i lenei mea, talu ai muamua, e leʻi i ai i totonu o le aiga o le tama poʻo le aiga o le tina se sootaga ma le "auauna matutua" (e pei ona taʻua ai le vaʻa i lena taimi). I le maeʻa ai o lana filifiliga, na iʻu ai Aneterea i Stubbington House (i Stubbington - Hampshire, e tusa ma le 1,5 kilomita mai le Solent, lea e vavaeeseina ai le Isle of Wight mai le Igilisi "atunuu"). O lenei faalapotopotoga, na faavaeina i le 1841, saunia tama mo le tautua i le Royal Navy seia oo i le 1997 (muamua, i le 1962,

mai Earlywood School, lea na aofia ai le siitia atu i Ascot i Berkshires o Egelani i saute). Stubbington School na tu'uina atu i "tagata ulufale" le poto, tomai ma agava'a fa'aagafesootai e mana'omia e pasi ai su'ega ma fa'aauau a latou a'oga i le Dartmouth Nautical School.

I lena taimi, o le aʻoaʻoina o sui tauva sa faia i luga o se hulk o loʻo i ai le igoa masani HMS Britannia (muamua Prince of Wales, 121-gun sailing liner, wat. 1860, faʻaumatia i le 1916) - Cunningham pasi suʻega e aunoa ma ni faʻafitauli, faʻaalia sili ona lelei le malamalama i le matematika.

Na alu le au faipule i Dartmouth i le 1897. O lana tusi tausaga (lea na aofia ai mulimuli ane le Admiral of the Fleet James Fous Somerville - i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi na ia faatonuina, faatasi ai ma isi mea, le osofaʻiga i Mers el Kebir) e aofia ai le 64 tagata talosaga na tu i le Hindustan halq (o se vaʻa 80-fana muamua a le laina, vai. 1841). O se aoga faigata o le olaga, e ui lava e tatau ona manatua o "alii talavou" uma e 6 e tasi le auauna. Na manatua mulimuli ane e ana uo le au faipule ona o lona le naunau e taaalo au, e ui ina fiafia o ia i le tapolo, ma faaalu le tele o lona taimi avanoa e folau ai i se tasi o vaa aoga. Ina ua maeʻa le tausaga muamua o le suʻesuʻega, na ia mauaina le maualuga maualuga i le matematika ma le poto o le vaʻa (o le aʻoga sa i ai se vaega Faʻatauvaʻa ma folauga o le Racers School, lea na faʻatautaia aʻoaʻoga lautele i le sami), lea, e ui lava i le faia o ni nai solitulafono laiti, na faʻamautu ai lona tulaga sefulu. .

Faaopoopo i ai se faamatalaga