Su'ega Su'ega Su'ega: VAEGA 1 - Alamanuia Kesi
Tofotofoga Drive

Su'ega Su'ega Su'ega: VAEGA 1 - Alamanuia Kesi

Su'ega Su'ega Su'ega: VAEGA 1 - Alamanuia Kesi

I le vaitau o le 70, na faʻataʻitaʻi ai e Wilhelm Maybach le tele o tisaini o afi afi i totonu, suia auala ma mafaufau e uiga i alloys e sili ona talafeagai mo le gaosiaina o vaega taʻitasi. E masani ona ia tuufesili poʻo le fea o mea na taʻua i lena taimi lauiloa o le a sili ona talafeagai mo le faʻaaogaina i afi vevela.

I le vaitau o le 70, na faʻataʻitaʻi ai e Wilhelm Maybach le tele o tisaini o afi afi i totonu, suia auala ma mafaufau e uiga i alloys e sili ona talafeagai mo le gaosiaina o vaega taʻitasi. E masani ona ia tuufesili poʻo le fea o mea na taʻua i lena taimi lauiloa o le a sili ona talafeagai mo le faʻaaogaina i afi vevela.

I le 1875, a o avea o ia ma tagata faigaluega a Gasmotorenfabrik Deutz, na filifili ai Wilhelm Maybach e suʻe pe mafai ona ia faʻaogaina se afi kesi e faʻaaoga ai le suauʻu vai-poʻo le penisini. Na mafaufau o ia pe o le a le mea e tupu pe a ia tapuni le alatoto kesi ae tuu se fasi ie ua susu i le penisini i luma o le intake manifold. E le tu le afi, ae o loʻo faʻaauau pea ona galue seia oʻo ina "susu" uma le vai mai le aano. O le auala lea na fanau mai ai le manatu o le "carburetor" muamua improvised, ma ina ua uma ona fausia le taavale, na avea le penisini ma suauu autu mo ia.

O lea ou te faamatala atu le tala lenei e toe faʻamanatu atu ai ia te oe, aʻo le i aliali mai le kesi o se auala e sui ai le suauʻu, na faʻaaoga e afi muamua le kesi e fai ma suauʻu. Ona faatatau lea ile faʻaogaina o (moli) kesi mo moli, na maua mai metotia e leʻo iloa nei, ae ile faʻagaioiga ole koale. O le afi, na fausia e le Suisaka Isaac de Rivac, o le muamua "masani manaʻomia" (le faʻagaeʻetia) alamanuia vasega Ethylene Lenoir afi talu mai 1862, ma le masani fa-stroke vaega na fausia e Otto i sina taimi mulimuli ane, tamoe i luga o kesi.

O iinei e tatau ai ona taʻua le eseesega i le va o le kesi masani ma le kesi suauʻu liquefied. O le kasa faanatura o lo'o iai mai le 70 i le 98% methane, ae o le isi mea e maualuga atu le kasa fa'aletino ma kasa e pei o le ethane, propane ma le butane, carbon monoxide ma isi. O le suau'u e iai fo'i kasa i fua eseese, ae o nei kasa o lo'o fa'asa'olotoina e ala i le fa'amama fa'ato'aga po'o le gaosia e nisi o mea fa'atau i fale fa'amamaina. E matua ese lava le teuina o kesi - kasa mama poʻo le "mamago" (o lona uiga, e aofia ai le tele o methane) ma le "susu" (o loʻo i ai le methane, ethane, propane, isi kasa mamafa ma e oʻo lava i le "gasoline" - o se vai mama, vaega taua tele) . O ituaiga o suauu e ese foi, ma o le maualuga o kasa i totonu e mafai ona maualalo pe maualuga. O fanua e masani ona tuʻufaʻatasia - e alu aʻe le kesi i luga aʻe o le suauʻu ma galue e pei o se "kapi kesi". O le tuufaatasiga o le "pulou" ma le suauu autu o loʻo aofia ai mea o loʻo taʻua i luga, ma vaega ninii eseese, i se gagana faafaatusa, "tafe" i le tasi ma le isi. Methane fa'aaogaina e fai ma suau'u ta'avale "e sau" mai le kesi fa'alenatura, ma o le fa'afefiloi o le propane-butane tatou te iloa e sau mai le kesi fa'alenatura ma le suau'u. E tusa ma le 6% o le kesi faanatura o le lalolagi e maua mai i le koale, lea e masani ona o faatasi ma le kesi.

Propane-butane e aliali mai i luga o le vaaiga i se auala e feteʻenaʻi. I le 1911, o le ita Amerika tagata faʻatau o se kamupani suauʻu faʻatonutonu lana uo, le lauiloa chemist Dr. Snelling, e saili mafuaʻaga mo le le malamalama ai gaioiga. O le mafuaʻaga o le ita o le tagata faʻatau o le mea ua faʻateʻia le tagata faʻatau ina ua ia iloa o le afa o le tane ua faʻatumuina le tane ua faʻatumuina. Ford Na leiloa e ala le iloa i se malaga puʻupuʻu i lona fale. E leai se mea e tafe mai ai le tane ... Ina ua maeʻa le tele o faʻataʻitaʻiga, na iloa ai e Dr. Snelling o le mafuaʻaga o le mea lilo o le maualuga o mea i totonu o le kesi ma kasa oona i totonu o le suauʻu, ma e leʻi umi lava ae maeʻa loa ona ia amataina le muamua metotia aoga o le faʻamamaina latou. Ona o nei alualu i luma taua o lea ua avea ai nei Dr. Snelling ma "tama" o le galuega.

I se taimi ua tuanaʻi, tusa o le 3000 tausaga talu ai, na maua ai e leoleo mamoe se "vaipuna susulu" i luga o le Mauga o Paranas i Eleni. Mulimuli ane, na fausia ai le malumalu ma pou faʻamaʻa i luga o le nofoaga "paia" lea, ma na faitau e le Oracle Delphius ana tatalo i luma o le mamalu tele, na lagona ai e tagata le lagona faʻalelei, fefefe ma le fiafia. O aso nei, o nisi o na lagona alofa ua leiloa aua ua tatou iloa o le mafuaʻaga o le afi o le methane (CH4) o loʻo tafe mai mavetevete i maʻa e fesoʻotaʻi ma loloto o le kesi. O loʻo i ai ni afi faʻapea i le tele o nofoaga i Iraq, Iran ma Azerbaijan mai le talafatai o le Sami Caspian, na leva foi ona mumuina mo le tele o seneturi ma ua leva na taʻua o le "Flames Eternal o Peresia."

I le tele o tausaga mulimuli ane, na faʻaaogaina foi e le au Saina kasa mai le fanua, ae mo se faʻamoemoega faʻapitoa - e faʻavevela ai pusa tetele i vai sami ma aveese mai ai masima. I le 1785, na faia ai e le au Peretania se metotia mo le gaosia o le methane mai le koale (lea na faʻaaogaina i totonu o afi afi muamua), ma i le amataga o le seneturi lona luasefulu, na pateni ai e le au kemisi Siamani Kekule ma Stradonitz se faiga mo le gaosia o suauu mamafa mai ai.

I le 1881, na viliina ai e William Hart le vaieli muamua o le kesi i le aai Amerika o Fredonia. Na umi se taimi na matamata ai Hart i le oso a’e o puaa i luga o le vai i se faga lata ane ma filifili ai loa e eli se pu mai le eleele e oo atu i le kesi ua fuafuaina. Iva mita i lalo ifo o le fogaeleele na ia taunuu ai i se vein lea na tafe mai ai le kesi, lea na ia pueina mulimuli ane ma lana kamupani fou fou a Fredonia Gas Light na avea ma paionia i le pisinisi kesi. Ae ui i lea, e ui lava i le manuia o Hart, o le kesi moli na faʻaaogaina i le XNUMX seneturi na maua mai i le koale e faʻaaoga ai le auala o loʻo taʻua i luga - e mafua ona o le le lava o le gafatia e atiaʻe tekinolosi mo le felauaiga o kesi masani mai fanua.

Ae ui i lea, o le gaosiga muamua o suauʻu gaosi oloa ua leva ona avea ma mea moni i lena taimi. O la latou tala na amata i Amerika i le 1859, ma o le manatu o le faʻaaogaina o le suauʻu na aumai e faʻafefe ai kerosene mo moli ma suauʻu mo afi afi. E oo lava i lena taimi, sa feagai tagata ma le malosi faataumaoi o le kasa masani, oomiina mo le faitau afe o tausaga i totonu o le manava o le lalolagi. Na toetoe a feoti paionia o le vaega a Edwin Drake i le taimi muamua na latou viliina ai i tafatafa o Titusville, Penisilevania, ina ua sasaa le kesi mai le faalavelave ma sasao ai se afi tele, ma faaleagaina ai meafaigaluega uma. I aso nei, o le faʻaaogaina o suauʻu ma kesi faʻatasi ma se faiga faʻapitoa e taofia ai le tafe saoloto o le kasa mu, ae o afi ma pa e le masani ai. Ae ui i lea, o le kesi lava lea i le tele o tulaga o loʻo faʻaaogaina o se ituaiga o "pamu" e tuleia ai le suauu i luga, ma pe a pa'ū lona mamafa, e amata ona suʻe e le aufaigaluega suauʻu ma faʻaogaina isi auala e aveese ai le "auro uliuli."

Le lalolagi o kasa oona

I le 1885, i le fa tausaga talu ona maeʻa le suʻeina o kesi muamua a William Hart, na faia ai e le isi Amerika, o Robert Bunsen, se masini na mulimuli ane taʻua o le "Bunsen burner." O le mea fou e faʻaaogaina e faʻaogaina ma faʻafefiloi le kesi ma le ea i se vaega talafeagai, lea e mafai ona faʻaaogaina mo le faʻavevelaina saogalemu - o lenei afi i aso nei o le faʻavae lea o faʻaonaponei okesene mo ogaumu ma mea faʻamafanafana. O le mea fou a Bunsen na tatalaina ai avanoa fou mo le faʻaaogaina o le kesi masani, ae e ui lava na fausia le paipa muamua o le kesi i le 1891, e leʻi taua tele le suauu lanumoana seia oʻo i le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

O le taimi o le taua na faia ai ni auala faʻalagolago ma faʻapipiʻiina, lea na mafai ai ona fausia ni paipa kesi uamea saogalemu. E faitau afe kilomita o latou na fausia i Amerika ina ua uma le taua, ma o se paipa mai Libya i Italia na fausia i le 60s. Ua maua foi fanua kesi faanatura tetele i Netherlands. O nei mea moni e lua o loʻo faʻamatalaina ai le maua o atinaʻe sili atu mo le faʻaogaina o le kesi faʻalenatura (CNG) ma le suauʻu faʻafefe (LPG) e avea ma suauu taʻavale i nei atunuu e lua. O le taua tele o le taʻutaʻua o le kesi masani ua amata ona maua e faʻamaonia e le mea moni lenei - ina ua filifili Reagan e faʻaumatia le "Evil Empire" i le 80s, na ia veto le tuʻuina atu o meafaigaluega tekonolosi mo le fausiaina o se paipa kesi mai le USSR i Europa. Ina ia totogi mo manaoga Europa, o le fausiaina o se paipa kesi mai le vaega o Norwegian o le Sami i Matu i Europa tele o loʻo faʻavavevaveina, aʻo le USSR o loʻo tautau i luga. I lena taimi, o le faʻatau atu o le kesi o le puna autu lea o tupe faigata mo le Soviet Union, ma o le ogaoga o le le lava na mafua mai i faiga a Reagan na vave ona taʻitaʻia ai mea iloga faʻasolopito o le amataga o le 90s.

I aso nei, o Rusia faatemokalasi o se faʻatau tele o kesi faʻalenatura mo manaʻoga malosi o Siamani ma o se tagata taʻalo tele i le lalolagi i lenei matata. Na amata ona faʻatupulaia le taua o le kesi faʻalenatura ina ua maeʻa faʻalavelave suauʻu e lua o le 70s, ma i aso nei o se tasi lea o punaoa malosi o le geostrategic taua. I le taimi nei, o le kesi faanatura o le suauʻu faʻamafanafana sili ona taugofie, faʻaaogaina e avea o se mea mataʻutia i le gaosiga o vailaʻau, mo le gaosiga o le eletise, mo meafale, ma lona "tausoga" propane e mafai foi ona maua i fagu deodorant e pei o se deodorant. e suitulaga i fa'aputuga o le fluorine e fa'aleagaina ai le osone. O lo'o fa'atupula'ia pea le fa'aaogāina o kasa fa'alenatura, ma ua fa'aumi fo'i le feso'ota'iga paipa kesi. Ae o aseta ua fausia i le taimi nei e faaaoga ai le suauu lea i totonu o taavale, ua matua mamao lava mea uma.

Ua uma ona matou taʻu atu ia te oe le uiga ese o faaiuga na faia e Iapani i le gaosia o le suauʻu manaʻomia tele ma le utiuti i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma ua matou taʻua foi le polokalame penisini gaosi a Siamani. Ae ui i lea, e itiiti se mea e iloa e uiga i le mea moni e faapea i le taimi o le lean war years i Siamani sa i ai ni taavale moni lava na faʻamalosia e ... fafie! I lenei tulaga, e le o se toe foi i le afi tuai lelei, ae afi afi i totonu, na muai fuafuaina e tamoe i le penisini. O le mea moni, o le manatu e le faigata tele, ae e manaʻomia le faʻaogaina o se masini faʻapipiʻi kesi tele, mamafa ma mataʻutia. O koale, malala po'o na'o fafie e tu'u i totonu o se fale malosi fa'apitoa ma e le faigata tele. I lona pito i lalo latou te mu i le leai o se okesene, ma i lalo o tulaga o le maualuga o le vevela ma le susū latou te tuʻuina atu le kesi o loʻo i ai carbon monoxide, hydrogen ma methane. Ona fa'alili lea, fa'amama ma fa'amomoli i totonu o fa'asuavai e fa'aaoga e fai ma fafie. O le mea moni, o avetaʻavale o nei taʻavale na faʻatinoina galuega faigata ma faigata a le au fuimu - e tatau ona faʻapipiʻi ma faʻamamāina le pusaaisa, ma o masini ulaula e foliga mai e pei o locomotives.

I aso nei, o su'esu'ega kesi e mana'omia ai nisi o tekonolosi fa'apitoa a le lalolagi, ma o le gaosiga o le kesi fa'alenatura ma le suau'u o se tasi lea o lu'itau sili o lo'o feagai ma le faasaienisi ma tekinolosi. O lenei mea moni e sili ona moni i le Iunaite Setete, lea o loʻo faʻaaogaina ai le tele ma le tele o auala e le masani ai e "suʻe" le kesi o loʻo totoe i fanua tuai poʻo le lafoaia, faʻapea foʻi ma le aveeseina o le kesi e taʻua o le "futi". Ua manatu saienitisi o le gaosiga o le kesi i le 1985 tulaga faatekinolosi o le a manaʻomia nei le faaluaina o le viliina. O le lelei o metotia ua matua faateleina, ma ua faaitiitia le mamafa o meafaigaluega e 75%. Fa'ateleina polokalame fa'akomepiuta e fa'aogaina e au'ili'ili ai fa'amaumauga mai gravimeters, seismic technologies ma leisa satelite, lea e fa'atupuina ai fa'afanua fa'atanoa 4D fa'akomepiuta. O ata e taʻua o le XNUMXD na faia foi, faʻafetai lea e mafai ai ona vaʻavaʻai i foliga ma gaioiga o le palapala ile taimi. Peita'i, o lo'o tumau pea nofoaga sili ona maualuga mo le gaosiga o le kesi fa'alenatura i fafo - na'o se vaega o le alualu i luma o tagata i lenei vaega o faiga fa'atūlagaina o le viliina o le lalolagi, vili loloto tele, laina paipa o le fola o le sami ma le gap system. carbon monoxide ma oneone.

O le fa'amamāina o le suau'u e maua mai ai le penisini sili ona lelei ose galuega e sili atu le lavelave nai lo le fa'againa o kasa. I le isi itu, o le felauaiga o kesi i luga o le sami e foliga mai e sili atu le taugata ma faigata. LPG tane tane e fai si lavelave i le mamanu, ae LNG tane tane o se foafoaga ofoofogia. E sua le butane i le -2 tikeri, a o le propane liquefie i le -42 tikeri, po o le maualalo o le mamafa. Ae ui i lea, e manaʻomia le -165 tikeri e faʻafefe ai le methane! O le mea la lea, o le fausiaina o tane LPG e manaʻomia ai nofoaga faʻapipiʻi faigofie nai lo le kesi masani ma tane ua mamanuina e faʻafefe ai le maualuga o le mamafa o le 20-25 pa. I se fa'afeagai, o tane kesi fa'alenatura liquefied ua fa'apipi'iina i faiga fa'alili fa'aauau ma tane e sili ona fa'a'ese'ese - o le pusa aisaisa cryogenic sili ona tele i le lalolagi behemoths. Ae ui i lea, o nisi o le kesi e mafai ona "sosola" mai nei mea faʻapipiʻi, ae o le isi faiga e vave ona puʻeina ma tuʻuina atu i pusa o afi a le vaʻa.

Mo mafuaʻaga o loʻo taʻua i luga, e matua malamalama lelei lava i le 1927 tekinolosi na faʻatagaina muamua tane propane-butane e ola. O le galuega lea a le Dutch-English Shell, lea ua leva ona avea ma kamupani tele i lena taimi. O lona pule, o Kessler, o se tagata vaʻai ma faʻataʻitaʻi ua leva ona moemiti i se auala e faʻaaoga ai le tele o kesi o loʻo tafe pea i totonu o le ea pe mu i totonu o fale suauʻu. E tusa ai ma lona manatu ma lana taumafaiga, o le vaa muamua o le sami ma le gafatia o le 4700 tone na faia mo le felauaiga o kasa hydrocarbon ma foliga ese ma mataʻina i luga aʻe o tane tane.

Ae ui i lea, o le isi tolusefulu lua tausaga e manaʻomia e fausia ai le uluai methane carrier, Methane Pioneer, na fausia mo le kamupani kesi Constock International Methane Limited. O le Shell, lea ua uma ona i ai se fausaga mautu mo le gaosiga ma le tufatufaina o le LPG, na faʻatauina lenei kamupani, ma e leʻi umi ae fausia isi vaʻa tetele e lua - na amata ona atiaʻe e Shell le pisinisi kesi masani. Ina ua iloa e tagata o le motu Peretania o Conway, lea o loʻo fausia ai e le kamupani nofoaga e teu ai methane, le mea moni o loʻo teuina ma ave i lo latou motu, latou te teʻi ma fefefe, ma mafaufau (saʻo) o vaʻa na o ni pomu tetele. I aso la, o le mataupu o le saogalemu sa matua faigata lava, ae o aso nei e sili atu le saogalemu o tane methane liquefied ma e le gata o se tasi o vaʻa sili ona saogalemu, ae o se tasi foi o vaʻa sili ona lelei le siosiomaga - e le mafaatusalia le saogalemu mo le siosiomaga nai lo tane suauʻu. O le tagata sili ona tele o lo'o fa'atauina le va'a tane va'a o Iapani, lea e toetoe lava a leai ni malosiaga fa'apitonu'u, ma o le fausiaina o paipa kesi i le motu o se galuega faigata tele. O Iapani foi o loʻo i ai le tele o vaʻa o taʻavale kesi. O fa'atauga autu o le kasa fa'alenatura (LNG) i aso nei o Amerika, Oman ma Qatar, Kanata.

Talu ai nei, o le pisinisi o le gaosiga o hydrocarbons vai mai kesi masani ua faʻateleina le lauiloa. Ole mea lea ole suau'u tiso e sili ona mama ile methane, ma o lenei alamanuia e fa'amoemoe e tuputupu a'e i se saoasaoa vave i le lumana'i. Mo se fa'ata'ita'iga, o faiga fa'avae malosi a Bush e mana'omia ai puna'oa fa'apitonu'u, ma o Alaska o lo'o i ai le tele o fa'aputuga kesi fa'alenatura. O nei gaioiga e faʻaosofia e le maualuga o tau o le suauʻu, lea e faʻatupuina ai le faʻavae mo le atinaʻeina o tekinolosi taugata - GTL (Gas-to-Liquids) o se tasi oi latou.

I le mataupu faavae, GTL e le o se tekinolosi fou. Na faia i le 20s e tagata suʻesuʻe Siamani Franz Fischer ma Hans Tropsch, na taʻua i lomiga muamua o se vaega o la latou polokalame faʻapipiʻi. Ae ui i lea, e le pei o le faʻaleagaina o le hydrogenation o le koale, o le faʻagasologa o le tuʻufaʻatasia o mole moli mama i ni fusi uumi e tupu iinei. Aferika i Saute o loʻo gaosia lenei suauʻu i le tele o alamanuia talu mai le 50s. Ae ui i lea, o le fiafia ia i latou ua faʻatupulaia i tausaga talu ai nei i le sailiga o avanoa fou e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o suauu i totonu o le Iunaite Setete. O kamupani suauu tetele e pei o le BP, ChevronTexaco, Conoco, ExxonMobil, Rentech, Sasol ma le Royal Dutch/Shell o loʻo faʻaaluina tupe tetele i le atinaʻeina o tekonolosi e fesoʻotaʻi ma le GTL, ma o se taunuuga o nei atinaʻe o loʻo faʻateleina ai talanoaga i tulaga faʻapolokiki ma agafesootai i le foliga o faʻamalosi. lafoga i luga ole suauu mama. O nei ituaiga suauu o le a mafai ai e le toatele o tagata faatau ona sui le suauu tiso i suauu mama ma o le a faʻaitiitia ai le tau mo kamupani taʻavale e ausia ai tulaga fou e faʻavaeina e le tulafono. O su'esu'ega loloto talu ai nei o lo'o fa'aalia ai o le suauu GTL e fa'aitiitia ai le maualuga o le carbon monoxide i le 90%, hydrocarbons i le 63% ma le soot i le 23% e aunoa ma le mana'omia o ni fa'amama fa'ama'i. E le gata i lea, o le maualalo o le sulfur natura o lenei suauu e mafai ai ona faʻaogaina faʻaopoopoga faʻamalosi e mafai ona faʻaititia atili ai le faʻaleagaina o taavale.

O se taua taua o le suauʻu GTL o le mafai ona faʻaaoga saʻo i afi afi e aunoa ma ni suiga i iunite. E mafai foi ona palu faʻatasi ma suauʻu o loʻo iai le 30 i le 60 ppm sulfur. E le pei ole kesi ma kasa suauʻu tuʻuina atu, e le manaʻomia le suia o auala o loʻo iai nei e feaveaʻi ai suauʻu suavai. E tusa ai ma le saunoaga a le Peresetene o Rentech, Denis Yakubson, o lenei ituaiga suauʻu e mafai ona fetaui lelei ma le tamaoaiga o le afi, ma o loʻo fausiaina nei e Shell le $ 22,3 piliona fale i Qatar ma le XNUMX miliona lita o le suauʻu gaosi i le aso. ... O le faʻafitauli sili ona tele i nei suauʻu e sau mai le tele o tupe teu faʻafaigaluega e manaʻomia i fale fou ma le masani ai ona taugata gaosiga.

Biogas

Ae ui i lea, o le puna o methane e le gata i lalo o le eleele. I le 1808, na fa'ata'ita'i ai e Humphry Davy le vaomago na tu'u i totonu o se masini gaogao ma gaosia ai le biogas e tele lava le methane, carbon dioxide, hydrogen ma le nitrogen. Na talanoa foi Daniel Defoe e uiga i biogas i lana tusi The Lost Island. Ae ui i lea, o le talafaasolopito o lenei manatu e sili atu ona matua - i le 1776 seneturi, na talitonu Jan Baptist Van Helmont e mafai ona maua mai kasa mumu mai le pala o mea faʻalaʻau, ma Count Alexander Volta (o le na faia le maa) na oʻo mai foi i faaiuga tutusa. i le 1859. O le fale muamua biogas na amata galue i Bombay ma na fausia i le tausaga lava lea na faia ai e Edwin Drake le suauʻu manuia muamua. O se fale Initia e fa'agaoioia fei ma sapalai kesi mo moli auala.

E umi se taimi ae le i malamalama lelei ma suʻesuʻeina gaioiga o vailaʻau i le gaosiaina o le biogas. Na oʻo i le vaitaimi o le 30 o le seneturi XX na mafai ai ona tupu lenei mea ma o se faʻaiuga o le osooso i le atinaʻeina o meaola niniʻi. Ua aliali mai o lenei gaioiga e afua mai i siama anaerobic, o se tasi o ituaiga ola matua i luga o le Lalolagi. Latou "olo" mea toto i se anaerobic siosiomaga (aerobic decomposition manaomia ai le tele o le okesene ma faatupuina vevela). O ia gaioiga e tutupu faʻanatura i taufusi, vanu, tanimanu, aloalo ufiufi, ma isi.

O faiga fa'aonaponei o le gaosiga o le biogas o lo'o fa'ateleina le lauiloa i nisi o atunu'u, ma o Suetena o se ta'ita'i i le gaosiga uma o le biogas ma le gaosiga o ta'avale e fa'aogaina e ta'avale ai. O iunite faʻapipiʻi e faʻaogaina ai meaola faʻapitoa - e taugofie ma faigofie masini e fausia ai se siosiomaga talafeagai mo siama, lea, faʻatatau i la latou ituaiga, "galue" sili ona lelei i le vevela mai le 40 i le 60 tikeri. O oloa fa'ai'uga o la'au biogas, fa'aopoopo i le kesi, o lo'o i ai fo'i fa'aputuga mauoa i le ammonia, phosphorus ma isi elemene, e talafeagai mo le fa'aoga i fa'ato'aga e fai ma fa'apalapala palapala.

Faaopoopo i ai se faamatalaga