Bane - po o le faamanuiaga
o tekinolosi

Bane - po o le faamanuiaga

E masani lava e le fiafia tamaiti aoga e faitau i logarithms. I le manatu, latou te iloa e faafaigofieina le faʻateleina o numera e ala i le faʻaitiitia i le? e faigofie? fa'aopoopo, ae e te manatu fa'atauva'a. O ai e popole? i aso nei, i le vaitau o calculators ubiquitous maua e oo lava i telefoni feaveai? popole o le fa'ateleina e fa'atekinisi e sili atu le lavelave nai lo le fa'aopoopo: a uma, na o'o uma i lalo e oomi ni nai ki?

Mea moni. Ae e oʻo mai talu ai nei? a itiiti mai ile fua ole taimi ole saini lalo? sa matua ese lava. Se'i fai se fa'ata'ita'iga ma taumafai e fa'atele e aunoa ma le fa'aogaina o se calculator? nisi numera tetele e lua; fa'apea tatou fai le gaioiga 23 × 456. E le o se galuega lelei tele, a? I le taimi nei, pe a faʻaaogaina logarithms, e sili atu ona faigofie mea uma. Matou te tusia le faʻamatalaga tusitusia:

log (23 456 789 × 1 234 567) = log 23 456 789 + log 1 234 567 = 7,3703 + 6,0915 = 13,4618

(matou te faatapulaaina i tatou lava i le fa nofoaga tesi, ona o le masani lea o le sa'o o loga logarite lomitusi), o le logarithm e? lea foi tatou te faitau ai mai laulau – e tusa ma le 28. Fa'ai'uga. E vaivai ae faigofie; se'i vagana ua iai sau logarithms mautu.

Ou te mafaufau pea po o ai na muamua maua lenei manatu? ma sa ou matua le fiafia ina ua fai mai loʻu faiaoga atamai o le matematika aʻoga Zofia Fedorovich e le mafai ona faʻamautuina atoatoa. Masalo o se tagata Peretania e igoa ia John Napier, e lauiloa foi o Napier. Pe atonu foi o lona uso a ona po nei o Henry Briggs? Pe atonu o le uo a Napier, le Swiss Jost Burgi?

Ou te le iloa e uiga i le Aufaitau o lenei tusitusiga, ae ou te fiafia i se mea fou poʻo se mea na maua e tasi le tusitala. Ae paga lea, e masani lava e le o le tulaga lea: e masani lava o le tele o tagata e tutusa manatu i le taimi e tasi. O nisi e finau faapea o se vaifofo i se faafitauli e masani lava ona aliali sa'o mai le taimi e manaomia ai e ala i manaoga faaleagafesootai, e masani lava i mea tau tamaoaiga; i luma o lena, e pei o se tulafono, e leai se tasi e mafaufau i ai?

O le taimi foi lea? ma o le senituri lona sefulu ono, sa i ai. O le atinaʻeina o faʻalapotopotoga faʻamalosia e faʻaleleia faiga faʻakomepiuta; sa tu'itu'i moni lava le suiga tau pisinisi i faitotoa o Europa.

E tonu i le ogatotonu o le 1550 senituri? ile XNUMX? na fanau mai i Sikotilani, i le fale o le aiga o Merchiston Castle e latalata i Edinburgh, le Alii o John Napier ua taʻua muamua. E foliga mai, o lenei alii na manatu o se tagata valea mai le amataga o ona tausaga: nai lo le masani masani ma le faʻafiafiaina o le olaga o se aliʻi, sa fiafia o ia i mea fou? fa'apea fo'i (lea sa seāseā maua i lena taimi) le matematika. Faa;pei foi ona? o le a, i se isi itu, sa masani ai i lena taimi? alchemy? Sa taumafai o ia e su’e se auala e fa’amama ai le maina koale; na ia faia ni fa'ata'ita'iga o masini o lo'o ta'ua i aso nei o fa'ata'ita'iga o se tane po'o se va'a; taumafai e fau se faiga o faata lea na ia manao e susunu ai vaa o le Great Armada o le Katoliko Sipaniolo na faamataʻuina le Porotesano Egelani? Sa naunau fo'i o ia i le fa'atuputeleina o fua o fa'ato'aga e ala i le fa'aogaina o fetilaisa; i se faapuupuuga, o le Scot e le o iai se ulu i le solo.

Fuafuaga: John Napier

Ae ui i lea, e leai se tasi o nei manatu atonu na te maua ai se suiga i le talafaasolopito o le faasaienisi ma tekinolosi, pe a le mo logarithms. Na fa'asalalau lana fa'ato'aga logarithmic i le 1614? ma vave ona maua le faalauiloaina i Europa atoa.

I le taimi e tasi ? ma le tutoatasi, e ui ina tautala nisi i luma o lo tatou matai? O lana uo mamae, le Swiss Jost Burgi, na sau foi ma le manatu o lenei pili, ae na lauiloa le galuega a Napier. Fai mai le au popoto, na sili atu le lelei o le faasa'oina e Napier o lana galuega ma sili atu ona matagofie le tusi, ma atoatoa. Muamua lava, o lana suʻesuʻega lea na iloa e Henry Briggs, o le, i luga o le faʻavae o le talitonuga a Napier, na ia faia ai ni laulau muamua o logarithms ma le faʻaogaina o le tusi lesona; ma o laulau ia na iu ina avea ma ki i le lauiloa o le tala.

Ata: Galuega a Napier

E pei ona e fai mai? o le ki i le fa'atulagaina o logarithms o arrays. O John Napier lava ia e leʻi fiafia tele i lenei mea moni: o le tauaveina o se voluma faʻafefe ma suʻe ni numera talafeagai i totonu e le o se fofo faigofie. E le o se mea e ofo ai, o se alii atamai (o le, i le ala, e leʻi nofoia se tulaga maualuga tele i le pule faʻapitoa, lona lua mai le pito i lalo i le vaega o tulaga mamalu Igilisi) na amata ona mafaufau e uiga i le fausiaina o se masini e sili atu le atamai nai lo arrays. Ma? na ia manuia, ma sa ia faamatalaina lana mamanu i le tusi "Rabdology", lomia i le 1617 (o le mea lea, i le ala, o le tausaga o le maliu o le saienitisi). Na fa'apea la na faia ni su'ega, po'o ivi o Napier, o se meafaigaluega fa'akomepiuta ta'uta'ua? mea faatauvaa! ? pe tusa ma le lua seneturi; ma le rhabdology lava ia e tele lomiga i Europa atoa. Na ou vaai i ni kopi o nei ponaivi o loo faaaogaina i ni nai tausaga ua mavae i le Tekinolosi Falemataaga i Lonetona; na faia i le tele o lomiga, o nisi oi latou e matua teuteu ma taugata, ou te fai atu - matagofie.

E faapefea ona galulue?

Faigofie faigofie. Na'o le tusi e Napier i lalo le laulau fa'atele ta'uta'ua i luga o se seti o la'au fa'apitoa. I tulaga uma? laupapa poʻo, mo se faʻataʻitaʻiga, faia i ponaivi, poʻo le sili ona taugata o nifo elefane taugata, teuteu i auro? O le fua o le faatele pe a faatele i le 1, 2, 3, ..., 9 sa maua faapitoa lava le atamai. O laau e faatafafa ma o itu uma e fa sa faaaoga e faasao ai le avanoa. O lea la, o se seti o laau e sefululua na maua ai e le tagata faʻaoga 48 seti oloa. Afai e te mana'o e fai se fa'atele, e tatau ona e filifili mai se seti o fasi pepa e fetaui ma numera fa'atele, tu'u i tafatafa o le isi i luga o se tulaga, ma faitau ni vaega o oloa e fa'aopoopo fa'atasi.

Fuafuaga: Neper cubes, scheme

O le fa'aogaina o ponaivi o Napier sa fai si faigofie; i le taimi sa matua faigofie lava. E le gata i lea, na latou faʻasaʻolotoina le tagata faʻaoga mai le taulotoina o le laulau faʻateleina. Na faia i le tele o fa'aliliuga; i le ala, na fanau mai ai le manatu o le suia o la'au fa'ailoga? e sili atu ona faigofie ma e tele faʻamaumauga faʻamaumauga.

Ata: Le lelei o le gaosiga o le masini Nepera

Le manatu o Napier? sa'o i le lomiga ma rollers - atiina ae ma faaleleia e Wilhelm Schickard i le mamanu o lana masini fuafuaina masini, ua lauiloa o le "calculating clock".

Tusia: V. Schickard

Wilhelm Schickard (na fanau ia Aperila 22, 1592 i Herrenberg, maliu Oketopa 23, 1635 i Tübingen) - Siamani mathematician, connoisseur o gagana Sasae ma mamanu, polofesa i le Iunivesite o Tübingen ma moni lava o se faifeau Luteru; e le pei o Napier, e le o ia o se tagata maualuluga, ae o le atalii o se kamuta. I le 1623? O le tausaga na fanau mai ai le faifilosofia Farani sili ma mulimuli ane suʻesuʻe o le numera masini o Blaise Pascal na tofia ai le tagata suʻesuʻe vateatea lauiloa o Jan Kepler e fausia se tasi o komepiuta muamua a le lalolagi e faia le faʻaopoopoga, toese, faʻateleina ma le vaevaeina o numera. , o le "uati" na taʻua muamua. Na mu lenei masini laupapa i le 1624 a o faagasolo le Taua i le Tolusefulu Tausaga, pe tusa o le ono masina talu ona uma; na toe fausia i le 1960 e Baron Bruno von Freytag? Leringhoff i luga o le faavae o faʻamatalaga ma ata tusi o loʻo i totonu o tusi maua a Schickard ia Kepler. O le masini e foliga tutusa i le mamanu ma se tulafono fa'ase'e. Sa i ai fo'i mea fa'aoga e fesoasoani ia te oe e faitau. O le mea moni, o se vavega o tekinolosi mo lona taimi.

Faatasi ma oe? Matamata? E i ai se mealilo i Shikard. O le fesili e tulaʻi mai: o le a le mea na faia ai e le mamanu, ina ua uma ona faʻaumatia le masini, e leʻi taumafai vave e toe faʻaleleia ma taofi atoa le galue i le matata o tekonolosi komepiuta? Aiseā, i le 11 o ona tausaga, na ia alu ese ai seʻia oo i lona maliu e taʻu atu i se tasi e uiga i lana uati? Na te leʻi fai mai?

O loʻo i ai se fautuaga malosi o le faʻaleagaina o le masini e leʻi faʻafuaseʻi. O se tasi o manatu i lenei mataupu o le manatu lea o le lotu o se mea le mama le fausiaina o ia masini (manatua le faamasinoga mulimuli ane, na o le 0 tausaga, na pasia e le Inquisition on Galileo!) Ma le faaleagaina o le "uati"? Na tuuina atu ia Shikard se faailo malosi e aua le taumafai e "suia le Atua" i lenei vaega. Se isi taumafaiga e fa'amanino le mea lilo? i le manatu o le saini i lalo, e foliga mai? e aofia ai le mea moni o le gaosiga o le masini e tusa ai ma fuafuaga a Schickard, o se tasi Johann Pfister, o se tagata uati, na faasalaina i le faʻaumatiaina o le galuega e ana uo i le faleoloa, o le na le manaʻo e faia se mea e tusa ai ma isi tagata. fuafuaga, lea na manatu o se soliga o le tulafono guild.

Po o le a lava? sa vave ona galo le taavale. I le selau tausaga talu ona mavae le maliu o le alii sili o Kepler, o se vaega o ana pepa na maua e Emepress Catherine II; tausaga mulimuli ane na latou iʻu ai i le lauiloa Soviet suʻesuʻe astronomical i Pulkovo. O le taliaina i lenei aoina mai Siamani, na maua ai e Dr. Franz Hammer tusi a Schickard iinei i le 1958; i le taimi lava e tasi, o ata tusi a Schickard na faʻamoemoe mo Pfizer na maua i se isi aoina o pepa i Stuttgart. Faʻavae i luga o nei faʻamaumauga, e tele kopi o le "uati" na toe fausia. ; o se tasi oi latou na tofia e le IBM.

I le ala, o le Farani na matua le fiafia i lenei tala atoa: o lo latou uso a Blaise Pascal mo le tele o tausaga na manatu o le mamanu o le uluai masini faitau manuia.

Ma o le mea lea e manatu le tusitala o nei upu e sili ona manaia ma malie i le talafaasolopito o le faasaienisi ma tekinolosi: o iinei foi, e leai se mea e foliga mai e te manatu?

Faaopoopo i ai se faamatalaga