O le a le uiga ole numera faavae ole suauu afi?
Suavai mo Taavale

O le a le uiga ole numera faavae ole suauu afi?

Le uiga kemikolo o le numera faavae

Ole numera fa'avae ole suau'u afi (fa'apu'upu'u ile TBN ile tusi fa'aPeretania) ose tau e fa'ailoa ai le aofa'i ole potassium hydroxide ile tasi kalama ole suau'u afi. Ole iunite ole fua ole mgKOH/g.

E pei ona e iloa, o le alkali o se ituaiga faʻafeagai o acids. O le tele o acids, tusa lava po'o a elemene kemikolo e fa'atupuina ai, e fa'aletonu pe a fegalegaleai ma alkalis. O lona uiga, latou te leiloa lo latou gafatia e foaʻi atu se hydrogen cation ma faʻaliliuina i vailaʻau faʻamalosi e le aoga.

O le potassium hydroxide o loʻo i ai se tasi o mea sili ona malosi e faʻafefe ai le acid. I le taimi lava e tasi, o le KOH solution e malosi le vaeluaina, faʻamavae ma fufulu mea. O lenei tuufaatasiga, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻaaogaina lautele i le gaosiga o vailaʻau faʻamama fale gaosi oloa. O le mea lea, mo suauʻu afi, pe a faʻatusatusa le numera faavae, o le potassium hydroxide lea e avea ma vaega autu.

O le a le uiga ole numera faavae ole suauu afi?

Taua aoga

E galue le suauu afi i tulaga faigata. O le mamafa, maualuga o le vevela, suauʻu e ati i totonu o mama, kasa vevela ma soot - o nei mea uma e oʻo atu ai i suiga faʻaletino e le maalofia o le faʻavae ma vaega faʻaopoopo o le suauu.

I lalo o le faatosinaga o le maualuga o le vevela ma le i ai o le okesene, o le suauu afi e faʻamaʻiina. E ui lava o le faʻavae faʻavae, aemaise o suauʻu afi faʻapipiʻi, e maualuga le mautu o vailaʻau, o oxides e mautinoa lava e fausia i le maualuga o le vevela.

O le a le mea e tupu i oxides? I le lautele, o le oxidation o le suauu afi o lona mu. A uma mea uma, o le faʻafefeteina o ia lava, mai se vailaʻau faʻamaʻi, o se faʻamaʻi faʻamaʻi ma le tuʻuina atu o le vevela. Ma o oloa o sea tali, o lona uiga, oxides, mo le tele o vaega, o se ballast le aoga o chemically le faaituau po o le le toaga.

O le a le uiga ole numera faavae ole suauu afi?

Mo se faʻamatalaga puupuu o le aofaʻi o le tele o nei oxides, e oʻo lava i se faaupuga faʻapitoa - sludge. O oloa o le vevela o le suauʻu, o lona uiga, sludge, faʻamau i luga o le afi, lea e oʻo atu ai i lona faʻaleagaina. O se afi palapala e mafai ona mafua ai le vevela tele. E le gata i lea, e masani ona i ai i vaega o le palapala ni oxide sili ona malosi e fai ma abrasives.

O nisi o oxide o lo'o galue fa'a kemikolo. O nisi oi latou e mafai ona amata fa'a'ele'ele po'o le fa'aleagaina o vaega e le u'amea o le afi (tele fa'amau fa'amau).

O le potassium hydroxide e galue i itu e lua:

  • fa'aleaogaina vaega o mea e maua mai ai;
  • vaevae i ni vaega laiti e mafai ona fa'atupuina o le palapala ma taofia ai le fa'atupuina.

A ola le afi, e faaitiitia le numera faavae o le suauu afi, o se faiga masani.

O le a le uiga ole numera faavae ole suauu afi?

Fuafuaga ole numera faavae ole suauu afi

Ole numera fa'avae e toetoe lava fa'aalia i taimi uma ile fagu suau'u ile tua ole igoa. I le taimi nei, o lenei fuainumera e ese mai le 5 (mo lubricants sili ona faigofie ma taugofie) i le 14 mgKOH / g.

O isi mea e tutusa, e sili atu oxides e fausia i afi tiso. Muamua, e mafua ona o le tuufaatasiga o le suauu. O le sulfur i totonu o le suauu tiso e sili atu le maualuga nai lo le penisini. Ma o le sulfur e masani ona fausia ni oxide eseese pe a faʻaalia i le maualuga o le vevela.

Lona lua, o tulaga faʻaogaina o le afi tiso e sili atu ona ogaoga. O le mamafa maualuga, maualuga le vevela i totonu o le potu afi. O se taunuuga, o le faagasologa o le susunuina o le suauu e sili atu le malosi.

O le a le uiga ole numera faavae ole suauu afi?

O le mea lea, mo suauu tiso mama, o le numera faavae o le 9 mgKOH / g ma luga e manatu masani. Mo afi penisini, o manaoga e fai si manatu faatauvaa. Mo afi le faʻamalosia o loʻo taʻavale i luga ole penisini, 7-8 mgKOH / g o le a lava.

Ae ui i lea, o loʻo i ai suauʻu e maualalo ai le numera faʻavae. E le faapea e leaga le suauu, ma e sili ona aloese mai le faaaogaina. E tatau ona malamalama o le fufuluina o meatotino o ia suauu o le a maualalo. Ma o lona uiga o le latalata atu i le sui (pe a faʻaitiitia le aofaʻi maualalo o le alkali), o le faagasologa o le faʻavaeina o le palapala o le a faʻavavevave. O le mea lea, o suauu e maualalo le numera faavae e fautuaina e sui soo.

O le itu i tua o le pine o le mea moni e faapea, faatasi ai ma le faʻamalosia o le afifi faʻaopoopo, e faʻaitiitia foi le numera faavae. O lona uiga, i le teori, aemaise lava mo suauʻu taugofie, naʻo le numera maualuga maualuga e mafai ona faʻaalia ai le faʻaitiitia o le tuufaatasiga o isi faʻaopoopoga taua.

NUMERA FAAVAE: O LE A LE TĀUA E ILOA AI PE A FILIFILI LE SUAU

Faaopoopo i ai se faamatalaga