Alatele i Sasae Mamao i Tutoatasi: Burma, Indochina, Initonesia, Malaysia
Meafaigaluega militeli

Alatele i Sasae Mamao i Tutoatasi: Burma, Indochina, Initonesia, Malaysia

Ala i Sasae Mamao i le tutoatasi: Burma, Indochina, Initonesia, Malaysia.

O le Taua Lona Lua a le Lalolagi na faʻailogaina ai le amataga o le faʻateʻaina o atunuu Asia. Na te leʻi mulimulitaʻia se faʻasologa tutusa, masalo e tele atu eseesega nai lo mea tutusa. O le ā na iloa ai le iʻuga o atunuu o Sasaʻe Mamao i le 40s ma le 50s?

O le mea pito sili ona taua o le vaitau o suʻesuʻega faʻafanua tele e le o le mauaina o Amerika e Columbus ae le o le siʻosiʻoina o le kelope e ala i le malaga a Magellan, ae o le manumalo o le au Potukale i se taua i le sami i le taulaga o Diu i sisifo. gataifale o le Penisula Initia. I le aso 3 o Fepuari, 1509, na faatoilaloina ai e Francisco de Almeida le vaʻa "Arapi" iina - o lona uiga, o Mamluks mai Aikupito, na lagolagoina e Turks ma Mosalemi perenise Initia - lea na mautinoa ai le pulea e Potukale o le Vasa Initia. Talu mai lena taimi, na faasolosolo malie lava ona pulea e papalagi fanua o loʻo siomia ai.

O le tausaga mulimuli ane, na manumalo ai le au Potukale ia Goa, lea na tulai mai ai Initia Potukale, lea na faasolosolo malie ona faateleina lona aafiaga, e oo atu i Saina ma Iapani. Na malepe le pule a Potukale i le selau tausaga mulimuli ane, ina ua aliali mai Dutch i le Vasa Initia, ma le afa seneturi mulimuli ane na taunuu ai Peretania ma Farani. O a latou vaa na o mai i sisifo - i luga o le Atelani. Mai sasa'e, mai le Pasefika, na o mai ai tagata Spaniards: o Filipaina na latou faatoilaloina sa pulea muamua mai fanua Amerika. I le isi itu, na taunuu tagata Rusia i le Vasa Pasefika i luga o le laueleele.

I le amataga o le XNUMXth ma le XNUMXth seneturi, na manumalo ai Peretania Tele i le pule i le Vasa Initia. O le maa taua i le pale o pulega colonial a Peretania o Initia Peretania (lea e sau mai ai le Republics faaonaponei o Initia, Pakistan ma Bangladesh). O setete faʻaonaponei o Sri Lanka ma Myanmar, e sili ona lauiloa o Burma, sa i lalo ifo o le pulega i Peretania Initia. O le Feterale faaonaponei o Meleisia sa i ai i le XNUMX seneturi o se tuufaatasiga o malo i lalo o le puipuiga o Lonetona (le Sultanate of Brunei na filifilia le tutoatasi), ma o lea ua mauoa Sigapoa i lena taimi na o se malo malosi a Peretania.

Faʻataʻitaʻiga mo le solo a Rudyard Kipling "The White Man's Burden": o le auala lea na faʻatautaia ai le faʻatoʻilaloina o colonial i le faaiuga o le XNUMX seneturi: John Bull ma Uncle Sam soli i luga o maʻa o le valea, agasala, 'ai tagata, pologa i le ala i le faatagata o Malo...

O Dutch Indies ua avea ma Initonesia faaonaponei. Farani Indochina i aso nei o Vietnam, Laos ma Cambodia. Farani Initia - tamaʻi fanua Farani i le talafatai o le Deccan Peninsula - na tuʻufaʻatasia i le Ripapelika o Initia. O se tulaga faapena na oo i Initia iti Potukale. O le kolone a Potukale i motu o Spice i aso nei o Timor i Sasae. Sipaniolo Initia na faatoilaloina e le Iunaite Setete i le faaiuga o le 1919th seneturi ma o le taimi nei o Filipaina. Mulimuli ane, o mea totino a Siamani muamua na leiloa e Perelini i tua i XNUMX e aofia ai le tele o le Setete Tutoatasi o Papua Niu Kini. I le isi itu, o kolone Siamani i atumotu o le Pasefika ua avea nei ma atunuu masani ma le Iunaite Setete. Mulimuli ane, na liliu atu le pulega colonial a Rusia i le Mongolian Republic ma avea ma vaega o Saina.

I le selau tausaga talu ai, toetoe lava o Asia uma sa i lalo o le pulega faakolone a Europa. O tuusaunoaga e itiiti lava - Afghanistan, Iran, Thailand, Saina, Iapani, Bhutan - ma masalosalo, talu ai e oo lava i nei atunuu sa i ai se taimi na faamalosia e sainia ni feagaiga le tutusa pe pau i lalo o le pulega a Europa. Pe i lalo o le US occupation, pei o Iapani i le 1945. Ma e ui lava ina ua maeʻa le galuega a Amerika - a itiiti ifo ma le aloaʻia - o motu e fa i le talafatai o Hokkaido o loʻo nofoia pea e Rusia, ma e leai se feagaiga na sainia i le va o atunuu e lua.

feagaiga filemu!

avega a le tagata samasama

I le 1899 na lomia ai e Rudyard Kipling se solo e taʻua o le White Man's Burden. I totonu, na ia valaʻau ai mo le faʻatoʻilaloina o colonial ma faʻamaonia i latou i le faʻaofiina o le alualu i luma o tekinolosi ma tu ma aga faʻa-Kerisiano, le tau faasaga i le fiaʻai ma faʻamaʻi, faʻalauteleina o aʻoaʻoga ma aganuu maualuga i totonu o tagata o le atunuu. "O le avega a le papalagi" na avea ma anavatau a le au tetee ma le lagolagoina o pulega faakolone.

Afai o le faatoilaloina o colonial o le avega lea a le tagata papaʻe, na ave e Iapani se isi avega: o le faasaʻolotoina o tagata nofoia o Asia mai pulega a Europa. Na amata ona latou faia lenei mea i le amataga o le 1905, faʻatoʻilaloina Rusia ma tuliesea i latou mai Manchuria, ona faʻaauau ai lea i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, tuliesea tagata Siamani mai pulega faakolone a Saina ma faoa o latou motu o le Pasefika. O taua a Iapani mulimuli ane sa i ai foi se faavae faʻavae tutusa, lea o aso nei tatou te taʻua o le anti-imperialist ma le anti-colonial. O le manuia faamiliteli o le 1941 ma le 1942 na aumaia ai toetoe lava o meatotino colonial Europa ma Amerika uma i Sasaʻe Mamao i le Emepaea o Iapani, ona tulai mai ai lea o isi faafitauli ma faafitauli.

E ui lava o Iapani sa lagolagoina faamaoni lo latou tutoʻatasi, ae o a latou gaioiga e leʻi faʻaalia ai lenei mea. E leʻi alu le taua e tusa ai ma la latou fuafuaga: na latou fuafua e taʻalo e pei o le 1904-1905, i.e. pe a mae'a se osofa'iga manuia, o le ai ai se vaega o le puipuiga lea o le a latou fa'ato'ilaloina ai le au a Amerika ma Peretania, ona amata lea o feutanaiga o le filemu. O feutanaiga e le tele naua faʻamanuiaga faʻalotoifale e pei o le tamaoaiga ma fuafuaga faʻapitoa, aemaise lava le faʻamavaeina o malosiaga mai o latou kolone Asia ma faʻapea le aveesea o nofoaga faʻafitafita a le fili mai Iapani ma le tuʻuina atu o fefaʻatauaiga saoloto. I le taimi nei, na fuafua tagata Amerika e tau le taua seia oʻo i le tuʻuina atu e le aunoa o Iapani, ma faʻasolosolo ai le taua.

E tusa ai ma tulafono faava o malo, i taimi o taua e le mafai ona faia suiga faaupufai: e fausia ai ni setete fou po o le tusia foi o tagata o loʻo nofoia teritori i totonu o le autau (tusa lava pe latou te mananaʻo). E tatau ona tatou faatali mo le sainia o le feagaiga filemu. O nei aiaiga o tulafono faava o malo e le o se mea faʻapitoa, ae mulimuli mai le mafaufau masani - seʻia oʻo i le filemu, e mafai ona suia le tulaga o le militeri - ma o le mea lea e faʻaaloalogia ai i latou (faʻapea o le fausiaina o le Malo o Polani i le 1916 e le emeperoa Siamani ma Austrian. e le o le fausiaina o se setete fou, ae na o le toe fausia o le taimi nei talu mai le 1815 le "Malo o fono", sa nofoia talu mai le 1831, ae leʻi faʻaumatia e le au Rusia; o le a manaʻomia se feagaiga filemu e faʻaumatia ai le Malo o Polani, lea. , mulimuli ane, e leʻi sainia).

O Iapani, o loʻo galue e tusa ai ma tulafono faʻavaomalo (ma le mafaufau masani), e leʻi faʻaalia le tutoatasi o malo na latou faʻasaʻolotoina. O le mea moni, na lē fiafia ai o latou sui faapolotiki, o ē na folafola atu le tutoʻatasi a o leʻi oo i le taua. I le isi itu, o tagata o loʻo nonofo muamua i Europa (ma Amerika) na le fiafia i le faʻaogaina o le tamaoaiga o nei fanua e Iapani, lea na manatu le toʻatele e le tatau ona sauā. O le pulega a Iapani e leʻi vaʻaia a latou gaioiga e sauā, o tagata o loʻo nofoia malo faʻasaʻoloto na togafitia e tusa ai ma tulaga tutusa e pei o tagata na nonofo i uluai motu Iapani. O nei tulaga, e ui i lea, e ese mai tulaga faʻapitonuʻu: o le eseesega na muamua lava i le sauā ma le mamafa.

Faaopoopo i ai se faamatalaga