Tamaiti ma le Tama o le Revolution Revolution - Henry Bessemer
o tekinolosi

Tamaiti ma le Tama o le Revolution Revolution - Henry Bessemer

O le faiga lauiloa a Bessemer o le gaosia o le uamea taugofie ma le maualuga na mafua ai le fausiaina o nofoaafi i luga o le konetineta, alalaupapa mama ma vaʻa, ma fale tetele. O le mea fou na maua ai se tamaoaiga mo le inisinia Igilisi na aʻoaʻoina e ia lava, o le, i le faaopoopo atu i metotia faʻameamea, na resitalaina le isi selau pateni mo isi ana manatu.

Henry Bessemer o ia o le atalii o se inisinia tutusa, Anthony Bessemer, o se sui o le French Academy of Sciences. Ona o le Fouvalega Farani, na tuua ai e le tama o Henry ia Paris ma toe foi atu i lona atunuu Egelani, lea na ia faavaeina ai lana lava kamupani i Charlton - lomitusi ituaiga faufale. O Charlton ia Ianuari 19, 1813 na fanau ai Henry Bessemer. I le mafutaga a lona tama, na maua ai e Henry le aʻoaʻoga faʻapitoa ma le poto masani. O le tagata na ia faʻafouina le pisinisi uameaE le'i alu o ia i se a'oga, sa ia a'oa'oina e ia lava. Ina ua 17 ona tausaga, ua uma ona ia faia ana mea muamua.

Sa faigaluega pea o ia i le kamupani a lona tama ina ua ia maua le manatu. fa'alelei masini fa'asu'ai. Ae ui i lea, o le mea sili ona taua o ana mea na faia i le talavou fa'ailoga aso fe'avea'i. O le fa'afouga na fa'asaoina ai kamupani ma ofisa le tele o tupe, peita'i e le'i maua e Henry se totogi mai le tasi kamupani. I le 1832, na faʻatau atu ai e le tama o Bessemer lana faumea i le faʻatau. Sa tatau ona galue Henry mo sina mea itiiti mo lona lava esetete.

pisinisi auro

Na ia mauaina lana tupe muamua muamua e ala i le fuafuaina mo le gaosiga o le pauta apamemea lelei na faʻaaogaina i le gaosiga o mea e taʻua. vali auro. Na talepeina e Henry le pule a se kamupani Siamani mai Nuremberg, na o ia lava na tuuina atu le oloa mo le faia o teuga auro ma teuga i aso nei. Bessemer tekinolosi faʻatagaina e faʻaitiitia le taimi o le gaosiga o vali, sui auro i le paʻu apamemea taugofie ma, o se taunuuga, faʻaitiitia le tau o le oloa i le toetoe fasefulu taimi. O le gaosiga o le vali o se tasi lea o mea lilo a le au su'esu'e. Sa na o le faasoaina atu o le mealilo i nai tagata faigaluega faatuatuaina. O i latou uma o tagata o le aiga o Bessemer. Sa fefe Henry e pateni tekinolosi, aofia ai. ona o le lamatiaga o auala fou, faʻaleleia poʻo le faʻaleleia atili o le gaosiga o loʻo faʻalauiloaina vave vali auro tautele.

Na vave ona atinaʻe le pisinisi, faʻatoʻilaloina maketi a Europa ma Amerika. O tagata taua na mauaina le vali auro, faatasi ai ma isi, tagata fai uati Farani na faʻaaogaina le vali e faʻapipiʻi ai a latou fasi. Bessemer ua uma ona maua tupe. Na ia filifili e faufau. Na ia tuuina atu le pulega o le laau i lona aiga.

I le 1849 na ia feiloai ai i se fai togalaau mai Jamaica. Na maofa o ia i le faalogo atu i ana tala e uiga i auala anamua o le sua o le suka i totonu o le kolone o Peretania. O le faafitauli na matua ita tele o Prince Albert, le tane a Queen Victoria, na ia faasilasilaina se tauvaga ma folafola atu o le a tuuina atu se pine auro i soo se tasi e atiina ae atili. auala lelei e gaosi ai le suka.

Henry Bessemer i ni nai masina mulimuli ane sa ia saunia se ata faataitai. Na ia amata i le tipiina o le tootoo i ni vaega pupuu, e tusa ma le 6 mita le umi. Sa ia talitonu e tele atu sua e mafai ona oomiina mai le au umi e tasi. Sa ia atiina ae foi masini ausa lomitusi hydrauliclea na fa'aleleia atili ai le lelei o le gaosiga. O le mea fou na fa'aalia e agavaa mo se taui tautupu. O Prince Albert na ia tuuina atu ia Bessemer se pine auro i luma o le Arts Society.

Ina ua uma lenei manuia, na amata ona fiafia le tagata suʻesuʻe i le gaosiga tioata mafolafola. Na ia fausia le muamua ogaumu reverberatory, lea na gaosia ai tioata i totonu o se ogaumu aasa matala. O le semi-liquid mea mata na tafe i totonu o le taele, lea na fausia ai se lipine o tioata i le va o cylinders e lua. I le 1948, na pateni ai Bessemer se metotia na fuafuaina fausiaina o se fale tioata I Lonetona. Ae ui i lea, o le metotia na foliga mai e taugata tele ma e leʻi aumaia ai le tupe faʻamoemoeina. Ae ui i lea, o le poto masani na maua i le mamanu o ogaumu na vave ona faamaonia le taua.

2. Fale su'esu'e fetu na fausia i le esetete a Bessemer

Pear uamea

Sa amata ona ia mamanuina ogaumu uamea. I le lua tausaga, 1852 ma le 1853, na ia mauaina ai le sefululua pateni, i le averesi i le lua masina e tasi lava lona manatu e tatau ai mo le puipuiga o le puletaofia. O le tele o nei mea o ni fa'afouga laiti.

Naʻo Le amataga o le Taua a Crimean i le 1854 na aumaia ai faʻafitauli fou e fesoʻotaʻi ma le gaosiga o auupega. Na iloa e Bessemer le auala e taulimaina ai. faia ose ituaiga fou o fa'a'upega fa'ato'aga, fa'anoanoa. O le fana o le helical rifling na mafai ai ona taamilo le pu, faʻamautu lana lele, ma maua ai le saʻo sili atu nai lo le faʻapipiʻiina o pulufana. Ae peitai, sa i ai sina ita. O fana fou e manaʻomia ai paelo malolosi ma le atinaʻeina o se auala tele gaosiga mo le sila talafeagai. O le mea fou na fiafia i ai Napoleon III Bonaparte. Ina ua uma ona feiloai ma le Emeperoa o Farani i Pale Henry Bessemer na ia amata galue ma i le 1855 na pateni ai se auala mo le faʻafefeteina o le uamea i totonu o se taʻele uʻamea i totonu o se ogaumu faʻafefete matala.

Na o le tasi le tausaga mulimuli ane, na maua ai e le tagata Peretania se isi, o le taimi lea o se manatu fou. Ia Aukuso 1856 i Cheltenham, Bessemer na faʻalauiloaina se faiga fou fou mo le faʻamamaina (oxidizing) uʻamea lafo i se tulaga vai. O lana auala pateni o se suiga manaia i le faiga o le pudding e alu ai le taimi, lea na faʻamafanafanaina ai le uʻamea malo e ala i kasa maʻa ma ores e manaʻomia mo le faʻamaʻiina.

O se lauga na tuuina atu i Cheltenham e faaulutalaina "Gaosiga o uʻamea e aunoa ma se fafie" na lomia e le Times. O le auala Bessemer e faʻavae i luga o le sasaina o le uʻamea vai ma le malosi o le ea i totonu o se transducer faʻapitoa, le mea e taʻua o Bessemer pear. O le uʻamea faʻafefe i luga o le ea e leʻi faʻamafanafanaina, ae faʻamafanafanaina, lea na mafai ai ona maua ni faʻamalo. Sa vave tele le liusuavai, E na o le 25 minute na liusuavai ai le 25 tone o le uʻamea i le sila.

Na vave ona fiafia le alamanuia o le lalolagi i mea fou. E pei lava o le vave, na maua e kamupani laisene ma faila faʻasea. Na aliali mai na faʻaaogaina e Bessemer o'a e leai ni phosphorus. I le taimi nei, o le tele o tagata fai pisinisi na faʻatauina ores mauoa i lenei elemene ma le sulfur, lea e le afaina i le faiga o le pudding, talu ai na aveesea le phosphorus i le maualalo o le vevela, ma i le faagasologa o le liua na faia ai le uamea maʻaleʻale. Na faamalosia Bessemer e faatau mai laisene. Sa amata lana lava kamupani ma faatau atu uamea ua uma.

3. Tusia o le tagata liliu muamua na saunia e Henry Bessemer

O le tele o oka na faia mo uamea muamua fa'alauteleina o feso'otaiga o nofoaafi ma le gaosiga o nofoaafi. Toeitiiti lava 80 pasene na manumalo ai. sea ​​maketi uamea nofoaafi i 1880-1895 Sa ia faaatoatoaina pea lana mea fou fou. I le 1868 na ia pateni ai le Ultimate fa'ata'ita'iga fa'aliliu mo tekonolosi fa'aogaina toeitiiti atoa le selau tausaga.

O le manuia e leʻi leiloa ma faʻaosoina se taua pateni ma le tagata fai pisinisi Peretania. Robert Musheto ai na pateni i le susunuina uma o le kaponi ona faaopoopo lea o le manganese e maua ai le aofaiga tonu o le kaponi i totonu o le sila. E ui na manumalo Bessemer i le faamasinoga, ina ua uma ona feutagai ma le afafine o Mushet, na ia malie e totogi lenei tagata suʻesuʻe £ 300 i le tausaga mo le 25 tausaga.

E le o taimi uma na faamanuiaina ai o ia. I le 1869, mo se faʻataʻitaʻiga, na ia pateniina se fale ma se faiga e faʻaumatia ai le faʻafefe o le vaʻa. Ina ua mamanuina le vaalele, sa musuia o ia e le gyroscope. Ina ia tofotofoina lona manatu, na ia fausia i le 1875. vaʻalele faʻatasi ai ma se fale, mo le faʻamautuina lea na ia faʻaaogaina ai se gyroscope e faʻauluina e se uila afi. Ae paga lea, o le mamanu na iu ina le mautu ma faigata ona pulea. O se taunuuga, o lana uluai vaalele na paʻu i le Calais Pier.

Bessemer i le 1879 na ia maua ai se fa'ailoga tautai mo ana sao i le saienisi o le lalolagi. Na maliu o ia ia Mati 14, 1898 i Lonetona.

Tagai foi:

Faaopoopo i ai se faamatalaga