Aʻo leʻi faia le faʻailoga tolu, o lona uiga, e uiga i le mauaina o le leitio faʻamalosi
o tekinolosi

Aʻo leʻi faia le faʻailoga tolu, o lona uiga, e uiga i le mauaina o le leitio faʻamalosi

Mai lea taimi i lea taimi i le tala faasolopito o le fisiki o loʻo i ai tausaga "matagofie" pe a oʻo atu taumafaiga faʻatasi a le tele o tagata suʻesuʻe i se faasologa o mea na maua. E faapena foi i le 1820, le tausaga o le eletise, 1905, le tausaga faavavega o pepa e fa a Einstein, 1913, o le tausaga e fesootai ma le suesuega o le fausaga o le atom, ma mulimuli ane 1932, ina ua i ai se faasologa o suesuega faatekinolosi ma le alualu i luma i le faia o le fisiki faaniukilia.

ulugalii fou

Irina, o le ulumatua a Marie Skłodowska-Curie ma Pierre Curie, na fanau i Pale i le 1897 (1). Seia oo i le sefululua tausaga, sa tausia o ia i le fale, i se tamai "aoga" na faia e saienitisi lauiloa mo lana fanau, lea e tusa ma le sefulu tamaiti aoga. O faiaoga o: Marie Sklodowska-Curie (fisiki), Paul Langevin (matematika), Jean Perrin (kemisi), ma humanities sa masani ona aoaoina e tina o tamaiti aoga. O lesona e masani ona faia i fale o faiaoga, a o tamaiti e suesue i le fisiki ma le kemisi i fale suesue moni.

O le mea lea, o le aʻoaʻoga o le fisiki ma le kemisi o le mauaina o le poto e ala i gaioiga faʻatino. O fa'ata'ita'iga manuia ta'itasi na fa'afiafiaina ai talavou su'esu'e. O ni fa'ata'ita'iga moni ia e mana'omia ona malamalama ma fa'atino ma le fa'aeteete, ma o tamaiti i le falesu'esu'e a Marie Curie sa tatau ona fa'aa'oa'o lelei. Sa tatau foi ona maua le poto masani. O le metotia, e pei o le taunuuga o tamaiti aʻoga o lenei aʻoga, mulimuli ane saienitisi lelei ma mataʻina, na faʻamaonia le aoga.

2. Frederic Joliot (ata na saunia e Harcourt)

E le gata i lea, o le tama matua o Irena, o se fomaʻi, na tuʻuina atu le tele o taimi i le tama a le tama a lona tama matuaoti, fiafia ma faʻaopoopoina ana aʻoaʻoga faʻasaienisi faanatura. I le 1914, na faauu ai Irene mai le paeonia Collège Sévigné ma ulufale atu i le faiaoga o le matematika ma le faasaienisi i Sorbonne. Na fetaui ma le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi. I le 1916 na ia auai ai i lona tina ma sa latou faatulagaina faatasi se auaunaga leitio i le Koluse Mumu Farani. Ina ua uma le taua, sa ia maua se faailoga o le tagata malaga. I le 1921, na lomia ai lana uluai galuega faasaienisi. Na ia tuuto atu i le fuafuaina o le atomic mass o le chlorine mai minerale eseese. I isi ana gaioiga, sa ia galulue vavalalata ma lona tina, i le feagai ai ma le leitio. I lana su'esu'ega faafoma'i, puipuia i le 1925, na ia su'esu'eina ai vaega o le alafa'i mai le polonium.

Feterika Joliot na fanau i le 1900 i Pale (2). Mai le valu o ona tausaga na ia auai i le aoga i So, nofo i se aoga nofotumau. I lena taimi, sa ia fiafia i taaloga nai lo suesuega, aemaise lava le lakapi. Ona feauauai lea i aoga maualuluga e lua. E pei o Irene Curie, na vave maliu lona tama. I le 1919 na pasi ai o ia i le su'ega i le École de Physique et de Chemie Industrielle de la Ville de Paris (A'oga o Fa'alapotopotoga Fa'atekinolosi ma Fa'ainisinia Fa'ainisinia o le taulaga o Pale). Na faauu o ia i le 1923. O lana polofesa, o Paul Langevin, na aoao i tomai ma uiga lelei o Feterika. Ina ua mavae le 15 masina o le auaunaga faamiliteli, i luga o poloaiga a Langevin, sa tofia o ia e fesoasoani i le fale suesue a Marie Skłodowska-Curie i le Radium Institute ma se fesoasoani mai le Rockefeller Foundation. O i inā na ia feiloaʻi ai iā Irene Curie, ma i le 1926 na faaipoipo ai talavou.

Na maeʻa e Frederick lana faʻasalalauga faʻatekonolosi i le electrochemistry o elemene leitio i le 1930. I se taimi na muamua atu, ua uma ona ia taulaʻi atu mea e fiafia i ai i suʻesuʻega a lona toʻalua, ma ina ua uma ona puipuia le faʻailoga faafomaʻi a Frederick, ua uma ona latou galulue faʻatasi. O se tasi o latou manuia taua muamua o se sauniuniga o le polonium, o se puna malosi o vaega o le alpha, i.e. nuclei helium.(24O ia). Na latou amata mai i se tulaga e le mafai ona faʻafitia, aua o Marie Curie na tuʻuina atu i lana tama teine ​​​​se vaega tele o le polonium. Lew Kowarsky, o le latou paaga mulimuli ane, na faamatalaina i latou e faapea: O Irena "o se tekinisia sili ona lelei", "sa ia galue ma le matagofie ma le faaeteete", "na ia malamalama loloto i le mea na ia faia." O lana tane sa "sili atu ona pupula, ma sili atu ona maualuga mafaufauga." "Sa latou faaatoatoaina le tasi i le isi ma sa latou iloaina." Mai le vaaiga o le talafaasolopito o le faasaienisi, o le sili ona manaia mo i latou o le lua tausaga: 1932-34.

Na toetoe a latou mauaina le neutron

"Toeitiiti" e taua tele. Sa vave ona latou aʻoaʻoina e uiga i lenei upu moni faanoanoa. I le 1930 i Perelini, e toalua Siamani - Walter Bothe i Hubert Becker - Su'esu'e pe fa'afefea ona amio atometi mama pe a fa'ao'o i fasi vaega alafa. Talita Beryllium (49Be) pe a osofaʻia i vaega o le alpha e tuʻuina atu le faʻamalama oona ma maualuga le malosi. E tusa ai ma le au suʻesuʻe, o lenei faʻavevela e tatau ona malosi eletise eletise.

I le taimi lea, na taulimaina e Irena ma Frederick le faafitauli. O lo latou puna o vaega alpha na sili ona malosi. Sa latou fa'aogaina se potu ao e mata'ituina ai mea e tali mai. I le faaiʻuga o Ianuari 1932, na latou faalauiloa faalauaitele ai o ave gamma lea na tuʻituʻi ese ai protons maualuga le malosi mai se mea e iai le hydrogen. Latou te leʻi malamalama i le mea o loʻo i o latou lima ma le mea o loʻo tupu.. A uma ona faitau James Chadwick (3) i Cambridge na ia amata loa ona galue, ma le manatu e le o se gamma radiation, ae o neutrons na valoia e Rutherford i ni nai tausaga muamua atu. Ina ua maeʻa se faasologa o suʻesuʻega, na ia talitonu i le matauina o le neutron ma iloa ai o lona mamafa e tutusa ma le proton. I le aso 17 o Fepuari, 1932, na ia tuuina atu ai se tusi i le tusi talaaga Natura ua faaulutalaina "The Possible Existence of the Neutron."

O le mea moni o se neutron, e ui lava na talitonu Chadwick o se neutron na faia i se proton ma se electron. Na'o le 1934 na ia malamalama ai ma fa'amaonia o le neutron o se vaega fa'avae. Chadwick na maua le Nobel Prize in Physics i le 1935. E ui lava i le iloaina ua latou misia se mea taua, na faaauau pea e le Joliot-Curies a latou sailiga i lenei vaega. Na latou iloa o lenei tali na maua ai ave gamma e faaopoopo atu i neutrons, o lea na latou tusia ai le tali faaniukilia:

, o le Ef o le malosi o le gamma-quantum. O fa'ata'ita'iga fa'apenei sa fa'atinoina 919F.

Ua misi le tatalaina

I ni nai masina aʻo leʻi mauaina le positron, sa i ai i Joliot-Curie ata o, faatasi ai ma isi mea, o se auala curved, e pei o se electron, ae mimilo i le itu faafeagai o le electron. O ata na pu'eina i totonu o se potu puao o lo'o i totonu o se maneta. E faavae i luga o lenei mea, na talanoa le ulugalii e uiga i electrons alu i itu e lua, mai le punavai ma le punavai. O le mea moni, oi latou e fesoʻotaʻi ma le faʻatonuga "i le puna" o positrons, poʻo electrons lelei e alu ese mai le puna.

I le taimi nei, i le Iunaite Setete i le faaiʻuga o le taumafanafana o le 1932, Carl David Anderson (4), o le atalii o tagata Suetena na malaga mai, na ia suʻesuʻeina ave o le vanimonimo i se potu ao i lalo o le aafiaga o se maneta. O ave o le lagi e sau i le lalolagi mai fafo. Anderson, ina ia mautinoa le itu ma le gaioiga o vaega, i totonu o le potu na pasi atu ai vaega i totonu o se ipu uʻamea, lea na leiloa ai sina malosi. I le aso 2 o Aokuso, na ia vaaia ai se auala, lea e le masalomia na ia faauigaina o se eletise lelei.

E taua le matauina na valoia muamua e Dirac le tulaga masani o sea vaega. Ae ui i lea, e leʻi mulimuli Anderson i soʻo se mataupu faʻavae i ana suʻesuʻega o ave o le lagi. I lenei tulaga, na ia taʻua lona mauaina o se mea na tupu.

Ma toe, Joliot-Curie sa tatau ona onosaia se galuega e le mafaafitia, ae sa faia nisi suesuega i lenei vaega. Na latou maua e mafai ona mou ese atu gamma-ray photons i tafatafa o se nucleus mamafa, e fausia ai se electron-positron pair, e foliga mai e tusa ai ma le faiga lauiloa a Einstein E = mc2 ma le tulafono o le faasaoina o le malosi ma le malosi. Mulimuli ane, na faʻamaonia e Frederick lava ia o loʻo i ai se faʻagasologa o le mou atu o se paʻu eletise-positron, ma mafua ai le lua gamma quanta. I le faaopoopo atu i positrons mai pais electron-positron, sa i ai a latou positrons mai tali faaniukilia.

5. Konafesi lona fitu a Solvay, 1933

Nofo i le laina pito i luma: Irene Joliot-Curie (lona lua mai le agavale),

Maria Skłodowska-Curie (lima mai le agavale), Lise Meitner (lona lua mai le taumatau).

fa'aleoleo fa'apitoa

O le mauaina o le leitio gaioioiga e le o se gaioiga vave. Ia Fepuari 1933, e ala i le pomuina o le alumini, fluorine, ona sosoo ai lea ma le sodium ma vaega o le alpha, na maua ai e Joliot neutrons ma isotopes le iloa. I le masina o Iulai 1933, na latou faʻaalia ai, e ala i le faʻamalamalamaina o le alumini ma vaega o le alpha, latou te matauina e le gata o neutrons, ae o positrons foi. E tusa ai ma le tala a Irene ma Frederick, o positrons i lenei tali faaniukilia e le mafai ona fausia ona o le faʻavaeina o paʻu eletise-positron, ae tatau ona sau mai le atomic nucleus.

O le Fono Lona Fitu a Solvay (5) na faia i Brussels i le aso 22-29 o Oketopa, 1933. Na taʻua o le "The Structure and Properties of Atomic Nuclei". Na auai 41 physicists, e aofia ai ma tagata sili ona lauiloa i lenei matata i le lalolagi. Na lipotia mai e Joliot taunuuga o a latou suʻesuʻega, fai mai o le faʻafefeina o le boron ma le alumini faʻatasi ai ma ave o le alpha e maua ai se neutron ma se positron poʻo se proton.. I lenei konafesi Lisa Meitner Fai mai a ia, i faʻataʻitaʻiga tutusa i le alumini ma le fluorine, na te leʻi mauaina le iʻuga tutusa. I le faauigaga, na te leʻi faʻasoaina le manatu o le ulugalii mai Pale e uiga i le natura faaniukilia o le amataga o positrons. Ae peitai, ina ua ia toe foi i le galuega i Perelini, sa ia toe faia nei suesuega ma Novema 18, i se tusi ia Joliot-Curie, na ia tautino mai o le taimi nei, i lona manatu, o positrons e moni lava e aliali mai i le nucleus.

E le gata i lea, o lenei konafesi Francis Perrin, o la latou uo ma se uo lelei mai Pale, na saunoa i le mataupu o positrons. Na iloa mai suʻesuʻega na latou mauaina le faʻaauau pea o alaleo o positrons, e tutusa ma le fusi o alaleo o beta particles i le pala faʻalenatura. O isi suʻesuʻega o le malosi o positrons ma neutrons Perrin na oʻo mai i le faaiuga e lua emissions e tatau ona iloga iinei: muamua, o le faʻaaogaina o neutrons, faʻatasi ma le faʻavaeina o se nucleus le mautu, ona sosoo ai lea ma le tuʻuina atu o positrons mai lenei nucleus.

Ina ua uma le konafesi na taofi e Joliot nei suʻega mo le tusa ma le lua masina. Ma ia Tesema 1933, na lomia ai e Perrin lona manatu i le mataupu. I le taimi lava e tasi, ia Tesema foi Enrico Fermi na fa'atūina le a'oa'oga o le pala o le beta. O lenei mea na avea ma faavae faʻavae mo le faʻamatalaina o aafiaga. I le amataga o le 1934, na toe amata ai e le ulugalii mai le laumua o Farani a latou suʻega.

I le aso 11 o Ianuari, aoauli o le Aso Tofi, na ave ai e Frédéric Joliot le pepa alumini ma tuʻi i ai ni vaega alpha mo le 10 minute. Mo le taimi muamua, na ia faʻaaogaina se Geiger-Muller counter mo le suʻesuʻeina, ae le o le potu puao, e pei o le taimi muamua. Na ia matauina ma le teʻi aʻo ia aveese le puna o vaega o le alpha mai le pepa, e leʻi taofia le faitauina o positrons, na faʻaauau pea ona faʻaalia i latou e fata, ae na o latou numera na faʻaitiitia faʻafuaseʻi. Na ia fuafuaina le afa-ola e 3 minute ma 15 sekone. Ona ia faaitiitia lea o le malosi o vaega o le alpha e pa'u'u i luga o le pepa iila e ala i le tuʻuina o se taofi taʻitaʻi i lo latou ala. Ma e itiiti ni positrons, ae e leʻi suia le afa-ola.

Ona ia tuʻuina atu lea o le boron ma le magnesium i faʻataʻitaʻiga tutusa, ma maua ai le afa-ola i nei suʻega o le 14 minute ma le 2,5 minute, i le faasologa. Mulimuli ane, o ia suʻesuʻega na faia i le hydrogen, lithium, carbon, beryllium, nitrogen, oxygen, fluorine, sodium, calcium, nickel ma siliva - ae na te leʻi matauina se mea faapena e pei o le alumini, boron ma le magnesium. O le Geiger-Muller counter e le iloa le eseesega i le va o mea lelei ma mea leaga e molia, o lea na faʻamaonia ai foi e Frédéric Joliot o loʻo feagai tonu ma electrons lelei. O le tulaga faʻapitoa sa taua foi i lenei faʻataʻitaʻiga, o lona uiga, o le i ai o se puna malosi o vaega o le alpha ma le faʻaogaina o se faʻailoga maaleale e molia, e pei o le Geiger-Muller counter.

E pei ona faʻamatalaina muamua e le Joliot-Curie pair, positrons ma neutrons e faʻasaʻolotoina i le taimi e tasi i le suiga faaniukilia matauina. O le taimi nei, i le mulimuli ai i fautuaga a Francis Perrin ma le faitauina o iloiloga a Fermi, na faaiʻuina ai e le ulugalii o le gaioiga muamua faaniukilia na maua ai se nucleus le mautu ma se neutron, sosoo ai ma le beta ma le pala o lena nucleus le mautu. O lea e mafai ai ona latou tusia tali nei:

Na matauina e le au Joliots o le mea e maua mai ai le radioactive isotopes e puupuu tele le afa-ola e ola ai i le natura. Na latou faalauiloaina a latou taunuuga ia Ianuari 15, 1934, i se tusitusiga ua faaulutalaina "A New Type of Radioactivity". I le amataga o Fepuari, na latou manuia i le faailoaina o le phosphorus ma le nitrogen mai tali muamua e lua mai vaega laiti na aoina. E le'i umi ae iai se valo'aga e mafai ona gaosia nisi isotopes faaniukilia i osofa'iga faaniukilia, fa'atasi ai ma le fesoasoani a protons, deuterons ma neutrons. Ia Mati, na faia ai e Enrico Fermi se peti e faapea o ia gaioiga o le a le pine ae faia e faʻaaoga ai neutrons. E le'i umi ae manumalo o ia i le peti.

Irena ma Frederick na tuuina atu le Nobel Prize in Chemistry i le 1935 mo le "faiga o elemene fou leitio". O lenei su'esu'ega na saunia ai le ala mo le gaosiga o isotopes fa'asao, lea na maua ai le tele o mea taua ma aoga i su'esu'ega fa'avae, vaila'au, ma alamanuia.

Mulimuli ane, e taua le taʻua o fomaʻi mai Amerika, Ernest Lawrence faatasi ai ma ana uo mai Berkeley ma tagata suʻesuʻe mai Pasadena, faatasi ai ma se Pole sa i ai i se galuega faataitai. Andrei Sultan. Na matauina le faitauina o fatuga e ala i fata, e ui lava ua uma ona le toe galue le afi. Latou te le fiafia i lenei faitauga. Ae ui i lea, latou te leʻi iloaina o loʻo latou feagai ma se mea fou taua ma na latou le maua le mauaina o le leitio faʻamalosi ...

Faaopoopo i ai se faamatalaga