FAdeA - Falegaosi Vaalele a Atenitina
Meafaigaluega militeli

FAdeA - Falegaosi Vaalele a Atenitina

FAdeA - Falegaosi Vaalele a Atenitina

Pampa III o le faʻataʻitaʻiga sili ona lata mai o le vaalele aʻoaʻoga IA63 Pampa, na fausia i le amataga o le 80 i le galulue faʻatasi ma Dornier. O le numera numera o le kamupani Isaraelu Elbit Systems ma faʻaleleia masini Honeywell TFE731-40-2N ​​na faʻaaogaina.

Fábrica Argentina de Aviones' Brig. San Martín ”SA (FAdeA) sa i ai i lalo o lenei igoa talu mai Tesema 2009, e na o le 10 tausaga. O ana tu masani na amata mai i le Fábrica Militar de Aviones (FMA), na faavaeina i le 1927 - o le fale sili ona leva o vaalele i Amerika i Saute. O le kamupani a Atenitina e lei auai lava i le vaega o kamupani vaalele tetele i le lalolagi, ma e oo lava i lona lava tuafale Amerika i Saute, na faatoilaloina e le Brazilian Embraer. O lona talafaasolopito ma mea na ausia e le o lauiloa, o lea e tatau ai ona latou gauai atili atu.

FAdeA o se kamupani fa'asoa fa'atasi (sociedad anónima) e umia e le setete o tupe - 99% o sea o lo'o umia e le Matagaluega o le Puipuiga a Atenitina (Ministerio de Defensa), ma le 1% o lo'o i totonu o le Komiti Autu o le Vaegaau Fa'asao (Dirección General de). Fabricaciones Militares, DGFM) i lalo o lenei matagaluega. O le Peresetene ma le Ofisa Sili o Pulega o Antonio José Beltramone, José Alejandro Solís sui peresitene ma le pule sili ma Fernando Jorge Sibilla o le Pule Sili. O le laumua ma le fale gaosi oloa o loʻo i Córdoba. I le taimi nei, o loʻo galulue le FAdeA i le mamanu ma le gaosiga o vaalele a le militeri ma le va o tagata, elemene fausiaina o vaalele mo isi kamupani, parachutes, meafaigaluega i le eleele ma meafaigaluega mo le tausiga o vaalele, faʻapea foʻi ma le tautuaina, toe faʻaleleia, toe faʻaleleia ma faʻafouina o vaalele, afi, avionics ma meafaigaluega mo tagata faatau i totonu ma fafo.

I le 2018, na maua ai e le FAdeA tupe maua mai le faʻatau atu o oloa ma auaunaga o le 1,513 piliona peso (o se siitaga o le 86,2% pe a faʻatusatusa i le 2017), ae ona o le maualuga o ana lava tau, na faʻamauina ai le gau o le 590,2 miliona peso. Faʻafetai i tupe maua mai isi punaoa, o tupe mama (ae leʻi lafoga) o le 449,5 miliona peso (i le 2017 o se gau o le 182,2 miliona), ma le tupe mama e 380 miliona peso (o se gau o le 2017 miliona i le 172,6).

FAdeA - Falegaosi Vaalele a Atenitina

Ae.M.Oe va'alele mata'ituina 2. E oo atu i le 1937, 61 Ae.MO1, Ae.M.Oe.1 ma Ae.M.Oe.2 na fausia. O le toʻatele o i latou na auauna i le Air Force a Argentina seʻia oo i le 1946.

Fausia o la'au

O le na amataina le fausiaina o se vaalele ma vaalele afi falegaosimea i Atenitina, ma mulimuli ane o lona faʻatulagaina ma le faʻatonu muamua, o Francisco María de Arteaga. Ina ua tuua le vaegaau ia Mati 1916, na alu ai de Arteaga mo Farani ma i le ogatotonu o le 1918 na ia faauu mai le Parisian Higher School of Aviation and Mechanical Engineering (École Supérieure d'Aéronautique et de Constructions Mécaniques), ma avea ma uluai Atenitina faamaonia enisinia vaalele. Mo le tele o tausaga, na galue ai de Arteaga i Farani, maua le poto masani i fale vaalele i le lotoifale ma i le Eiffel Aerodynamic Laboratory (Laboratoire Aérodynamique Eiffel). Ia Tesema 14, 1922, i ni nai vaiaso talu ona toe foi mai i Atenitina, na tofia ai de Arteaga e avea ma ulu o le Matagaluega Tekinisia (Departamento Técnico) o le Auaunaga Vaalele a le Militeri (Servicio Aeronáutico del Ejército, SAE), na faavaeina ia Fepuari 3, 1920 i le fausaga o le Vaegaau a Atenitina (Ejército Argentino). I le 1923, na amata ai le lauga a de Arteaga i le Higher Military School (Colegio Militar) ma le Military Aviation School (Escuela Militar de Aviación, EMA).

I le 1924, na avea ai de Arteaga ma sui o le Komisi mo le Fa'atauina o Meatotonu o le Ea ma Auupega (Comisión de Adquisición de Material de Vuelo y Armamentos), na auina atu i Europa e fa'atau va'alele mo le Vaegaau a le Laueleele. O le taimi lea na ia fautuaina ai le faʻavaeina o se fale gaosi oloa i Atenitina, faʻafetai lea e mafai ai e le SAE ona tutoʻatasi mai le faʻaulufaleina mai o vaalele ma afi ma faʻaaoga lelei tupe laiti. O le a fa'atupuina fo'i e le fale gaosi oloa a le atunu'u le atina'eina o pisinisi ma le tamaoaiga o le atunu'u. O le manatu o De Arteaga na lagolagoina e le Peresetene o Atenitina, Marcelo Torcuato de Alvear, ma le Minisita o Taua, Col. Eng. Agustín Pedro Justo.

O le talosaga a de Arteagi, o se vaega o le tupe na faaalu i le faatauina o masini, meafaitino ma laisene e manaomia e amata ai le gaosiga o vaalele ma afi i totonu o le atunuu. I Peretania Tele, na faatauina ai laisene mo le gaosiga o vaalele aʻoaʻoga Avro 504R ma Bristol F.2B Fighter vaalele, ma i Farani mo le gaosiga o vaalele Dewoitine D.21 ma le 12hp Lorraine-Dietrich 450-cylinder engines. Talu ai e le mafai ona amata le gaosiga o le tele o masini saʻo i Atenitina ona o le vaivai o le metallurgical ma masini alamanuia, o se aofaiga tele o meafaitino ma masini maeʻa ma vaega na faʻatauina i Europa.

O le fuafuaga e fausia ma faatulaga le falegaosimea, na muai faaigoaina o le State Aircraft Factory (Fábrica Nacional de Aviones), na tuuina atu i pulega a Atenitina ia Aperila 1926. I le aso 8 o Iuni, na faatuina ai e le malo se komisi faapitoa e faatino le tupe teufaafaigaluega, lea na Na avea Arteaga ma sui usufono. O le mamanu o le laasaga muamua o le fausiaina na faʻamaonia i le aso 4 o Oketopa. I le amataga o le 1925, na fautuaina ai e le Inspector General del Ejército, General José Félix Uriburu, le falegaosimea e tu i Córdoba, i le ogatotonu o le atunuu (e tusa ma le 700 km mai Buenos Aires), e mamao ese mai tuaoi o atunuu tuaoi, mo fuafuaga faataatitia. mafuaaga.

O se nofoaga talafeagai na maua e tusa ma le 5 kilomita mai le taulaga i luga o le auala i San Roque, faʻafeagai ma le malaevaalele o le fale kalapu (Aero Club Las Playas de Córdoba). O le sauniga o le faataatiaina o le maa faavae na faia ia Novema 10, 1926, ma Ianuari 2, 1927, na amata ai galuega faufale. O le galuega o le faʻatulagaina o le falegaosimea na tuʻuina atu ia de Arteaga.

Ia Iulai 18, 1927, na suia ai le igoa o le falegaosimea ia Wojskowa Fabryka Samolotów (Fábrica Militar de Aviones, FMA). O lona tatalaina sauniga na faia i le aso 10 Oketopa i luma o le tele o ofisa. I lena taimi, o le falegaosimea e aofia ai fale e valu ma le aofaʻi atoa o le 8340 m2, o le paka masini e aofia ai le 100 masini masini, ma le auvaa e 193 tagata. Na avea De Arteaga ma pule sili o le FMA.

Ia Fepuari 1928, na amata ai le vaega lona lua o le teuga tupe. tolu fale suʻesuʻe (inisini, tumau ma le aerodynamics), se ofisa mamanu, fa aʻoaʻoga, lua faleteuoloa, faleʻai ma isi nofoaga. Mulimuli ane, ina ua maeʻa le vaega lona tolu, o le FMA e tolu matagaluega autu: muamua o le pulega, vaavaaia o gaosiga, ofisa mamanu, faʻamaumauga o faʻamaumauga faʻapitoa, fale suʻesuʻe ma pulega; lona lua - va'alele ma va'ava'a a'oa'oga, ma lona tolu - afi fa'aa'oa'oga.

I le taimi nei, i le aso 4 o Me, 1927, na faatuina ai e le pulega o Atenitina le Pulega o Vaalele Lautele (Dirección General de Aeronáutica, DGA) e faʻatulagaina, pulea ma vaʻavaʻai uma galuega tau vaalele i totonu o le atunuu. I le avea ai o se vaega o le DGA, na faʻatūina ai le Komiti Faʻatonu Faʻatekonolosi Vaalele (Dirección de Aerotécnica), e nafa ma suʻesuʻega, mamanu, gaosiga ma le toe faʻaleleia o vaalele. De Arteaga na avea ma ulu o le Aviation Technology Management Board, o le na faʻatinoina le vaavaaiga tuusaʻo i luga o le FMA. Faafetai i lona agavaa sili atu, sa mafai ona ia taitaia le falegaosimea i le vaitaimi sili ona faigata o le faaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi, lea na aafia ai foi Atenitina. Ona o le tele o le faalavelaveina o pulega fou a le setete i galuega a le falegaosimea, ia Fepuari 11, 1931, na faamavae ai de Arteaga mai le tulaga o le faatonu o le FMA. Na suitulaga ia te ia e le inisinia vaalele Cpt. Bartolomé de la Colina, o lē na pulea le falegaosimea seʻia oo iā Setema 1936.

Le amataga o le gaosiga - FMA

Na amata le FMA i le laiseneina o le gaosiga o vaalele aʻoaʻoga Avro 504R Gosport. O le kopi muamua o le 34 na fausia na tuua le fale faigaluega i le aso 18 o Iulai, 1928. O lana malaga na faia e le pailate a le militeri Sgt. Segundo A. Yubel i le aso 20 o Aokuso. I le aso 14 o Fepuari, 1929, na faʻaaogaina ai le afi muamua a Lorraine-Dietrich i luga o le dynamometer. O afi fa'apenei sa fa'aogaina e fa'aoso ai le Dewoitine D.21 fusu. O le gaosiga o nei vaalele na sili atu ona luitauina mo le au gaosi oloa nai lo le Avro 504R, ona o le D.21 sa i ai se fausaga u'amea uma ma tapoleni ufiufi mo apaau ma le siʻusiʻu. O le vaalele muamua na lele ia Oketopa 15, 1930. I totonu o le lua tausaga, na fausia ai le 32 D.21. I tausaga 1930–1931, e ono Bristol F.2B fusu na gaosia foi, ae o nei vaalele na manatu ua le toe aoga ma ua lafoaia le fausiaina o isi masini.

O le Ae.C.1 muamua, o se va'alele maualalo apa'au tu'ufua ma se fale e tolu nofoa fa'apipi'i ma se ta'avale fa'ata'avalevale lua fa'atasi ma se si'usi'u, o le va'alele muamua lea na fau tuto'atasi e le FMA e fai ma sui o le DGA. . O le fuselage ma le siʻusiʻu sa i ai se fausaga lattice e faia i paipa uʻamea uʻamea, o apaau na faia i laupapa, ma o le atoa na ufiufi i tapoleni ma se vaega o le uʻamea (o isi vaalele na fausia i le FMA e tutusa foi le fausaga). O le aso 28 Oketopa, 1931 na lele ai le vaalele e Sgt. José Honorio Rodríguez. Mulimuli ane, na toe fausia le Ae.C.1 i se taʻavale lua nofoa faʻataʻitaʻiga ma maua ai e le afi se ufiufi faʻapipiʻi NACA nai lo le mama Townend. I le 1933, na toe fausia ai le vaalele i le taimi lona lua, o le taimi lea i totonu o se nofoa e tasi ma se tane suauu faaopoopo i totonu o le fuselage.

Ia Aperila 18, 1932, Sgt. Na lele e Rodríguez le muamua o vaalele Ae.C.2 e lua na fausia, toetoe lava tutusa ma le fausaga ma le tele o le Ae.C.1 i se faatulagaga e lua nofoa. I luga o le faavae o le Ae.C.2, na faia ai le vaalele a le militeri Ae.ME1, o le faʻataʻitaʻiga na lele i le aso 9 o Oketopa, 1932. O le vaalele muamua lea na gaosia e le Polani - e fitu faʻataʻitaʻiga na fausia i luga. fa'atasi ai ma le fa'ata'ita'iga. O le isi vaalele o le pasese mama Ae.T.1. O le kopi muamua o le tolu na fausia kopi na lafoina ia Aperila 15, 1933 e Sgt. Rodríguez. I le faaopoopo atu i pailate e toʻalua o loʻo nonofo faʻatasi i totonu o le potu matala, e mafai e le Ae.T.1 ona ave ni pasese se toʻalima i totonu o le potu ufiufi ma se faʻasalalauga leitio.

O le va'alele mata'ituina Ae.MO1, e fa'atatau i le Ae.ME1 a le a'oga, na fa'aalia le manuia tele. O lona faʻataʻitaʻiga na lele ia Ianuari 25, 1934. Mo vaalele a le militeri, 41 kopi na gaosia i faʻasologa e lua. O isi masini e ono, e ese teisi ma se apaʻau laʻititi, eseʻesega o le pito i tua, foliga siʻusiʻu ma NACA afi afi, na fausia mo le aoaoga o tagata matau. E le'i umi ae toe fa'aigoaina va'alele na fa'aaogaina mo galuega fa'apenei o le Ae.M.Oe.1. I isi kopi e 14 na sosoo ai, ua faailogaina o le Ae.M.Oe.2, o le si'usi'u ma le tioata i luma o le potu o le pailate na suia. O le muamua na lele ia Iuni 7, 1934. Ae.M.Oe.2 vaega na toe fausia foi i Ae.MO1. E oo atu i le 1937, 61 Ae.MO1, Ae.M.Oe.1 ma Ae.M.Oe.2 na fausia atoa. O le toʻatele o i latou na auauna i le Air Force a Argentina seʻia oo i le 1946.

O le isi va'alele sivili na fausia e le FMA o le Ae.C.3 va'alele turisi lua nofoa, fa'atusa i le Ae.C.2. O le faigamalaga a le faʻataʻitaʻiga na faia i le aso 27 o Mati, 1934. Na vave ona iloa o le Ae.C.3 e leʻo sili ona lelei le vaʻalele ma le le lelei o le faʻaogaina, ma le talafeagai mo pailate e leai se poto masani. E ui lava e 16 kopi na fausia, ae e toʻaitiiti lava na felelei i kalapu felelei, ma e fā na faaaogā i vaalele a le militeri seʻia oo i le 1938.

I le aso 9 o Iuni, 1935, na lele ai le faʻataʻitaʻiga o le Ae.MB1 light pomu. Seia oo i le tautotogo o le 1936, 14 kopi faasologa, ua taʻua o le "Bombi" e pailate, na gaosia, eseese, faatasi ai ma isi, e fa'atasi ai ma le ufiufi o le fale pailate, tapoleni e ufiufi ai le tele o fuselage, fa'apupulaina si'usi'u tu'usa'o ma le fa'asolo fa'ato'a solo i luga o le ivi o le fuselage, fa'apea fo'i ma le afi Wright R-1820-E1, na gaosia e le FMA i lalo o le laisene. I tausaga 1938-1939, Ae.MB1 uma (12 kopi) o lo'o i ai na fa'aleleia i le Ae.MB2 version. O kopi mulimuli na aveese mai le auaunaga i le 1948.

I le aso 21 o Novema, 1935, na fa'ata'ita'iina ai le va'alele fa'afoma'i Ae.MS1, fa'atasi ai ma apa'au, si'usi'u ma mea e tula'i mai ai le Ae.M.Oe.1. E ono tagata e mafai ona ave e le vaalele - o se pailate, o se foma'i ma se to'afa mama'i pe manu'a i luga o se fata. O le Ae.MS1 na fausia na faʻaaogaina i vaalele a le militeri seia oʻo i le 1946. Ia Novema 1935, o le muamua i Amerika i Saute Eiffel wind tunnel ma le lautele o le 1,5 m na maeʻa.

I le aso 21 o Ianuari, 1936, na lele ai e Lt. Pablo G. Passio se fa'ata'ita'iga o le Ae.C.3G lua nofoa fa'atasi ma se fausaga e pei o le Ae.C.3. O le va'alele muamua lea a Atenitina na fa'aauupegaina i fa'au'u e tulaueleele ai. E mafai ona fa'aoga mo a'oa'oga ma va'alele turisi. O le va'alele ua mae'a fa'atupuina ma le fa'aeteete e fa'aleleia ai le fa'atinoga ma fa'aleleia uiga va'alele. E tolu kopi na fausia e le Ae.C.3G na tautua i le vaalele a le militeri seia oo i le 1942. O le atinae o le Ae.C.3G o le Ae.C.4, na lele e Lieutenant Passio i le aso 17 o Oketopa, 1936.

Faaopoopo i ai se faamatalaga