Siamani - ua amata le laki leaga
Meafaigaluega militeli

Siamani - ua amata le laki leaga

16 Iuni 1937 ulufale i Wilhelmshaven Panzerschiff Deutschland. Na'o le va'a pito i tua na tu'u ifo i lalo i le afa, ma o amioga le masani a le auvaa na fa'aalia ai le mea na tupu i le silia ma le lua vaiaso talu ai i Ibiza. Ata aoina o Andrzej Danilevich

Ina ua, ia Iulai 1936, na tulai ai Generals Franco, Mola ma Sanjurjo i le fouvale faasaga i le Popular Front, amata le Taua a le Sipaniolo, o lo latou faamoemoe e vave ona pulea le atunuu atoa na faateleina. Ae ui i lea, e mafai ona latou faʻamoemoe i le fesoasoani mai fafo - o avefeʻau na feiloaʻi ma Hitila i Bayreuth i le vaiaso talu ona amata le taua, ina ua mavae ni nai itula o faʻatali, na faʻalogo o le a lagolagoina e le Siamani Reich le "malosi a le atunuu". I le taimi lea, o le Panzerschiff (vaa faʻaofuofu) Deutschland o loʻo agai atu i le taulaga Basque o San Sebastian ma e leʻi umi ae faʻaalia le itu o le a ave e le Kriegsmarine i le feteenaiga. I lalo ifo o le tausaga mulimuli ane, o lana galuega lona fa i le Neivi a le Komiti o le Non-Intervention na faʻamaeʻaina i luma atu o le faʻatulagaina e ni pomu se lua na paʻu ia te ia mai se vaalele Republican ao i ai o ia i le talafatai o Ibiza.

Na ulufale atu Deutschland i le tautua i le lua masina talu ona avea Adolf Hitler ma Pule, ia Aperila 2, 1st. I lena taimi, na taʻua e le au lomitusi a Peretania - ma na sili ona lauiloa - "vaa tau taga". Na mafua lenei mea i le mea moni e faapea, faatasi ai ma le fua o le "Washington" cruisers, na ia mautinoa lava na oso i luga ia i latou ma ana fana mamafa (1933 6-mm fana), ae o le itiiti ifo o lona ofutau nai lo vaatau "moni" uma, sa vave ma. e sili atu le va'alele (o le fa'amanuiaga lona lua na feso'ota'i ma le fa'aogaina o afi tiso). O nei vaega muamua o se auala e faʻafefe ai se tasi o aiaiga o le Treaty of Versailles, lea na faʻasaina ai Siamani mai le fausiaina o "vaa faʻaofuofu" faʻatasi ai ma se suiga masani o le sili atu i le 280 10 tone, lea o le a le mafai ai e lana vaʻa ona faʻafefe le vaʻa o le lalolagi. mana. O le tapulaʻa na avea ma luʻitau tele mo le au Siamani, ae faʻafetai i le tele o le faʻaogaina o le eletise eletise, tolu-fana turrets ma le tele o isi mea fou, o la latou "oloa" na iu ina manuia - tele ona o lona suiga na sili atu i le tapulaa e 000. tone.

Ia Tesema 1933, o Deutschland sa i tua o suʻega uma, aʻoaʻoga ma aʻoaʻoga a le auvaa. Iā Aperila 1934, na asiasi atu ai Hitila i Nouei, ma faaaogā ai e fai ma auala o felauaiga. I le masina o Iuni, na folau atu ai o ia ma le vaʻa malamalama Cologne i le Atelani, o vaʻa uma e lua na faia ni faʻataʻitaʻiga iina. Talu mai Oketopa 1, o ia o le fuʻa a le Kriegsmarine, ia Tesema na ia faia ai se asiasiga faaaloalo i le taulaga Sikotilani o Leith. Ia Mati 1935 na ia tuua ai

i luga o se folauga i taulaga o Pasila, asiasi foi i Trinidad ma Aruba (sa i ai se suega afi, na toe foi atu le vaa i Wilhelmshaven ma le 12 NM "i luga o le fata"). Ia Oketopa, faatasi ai ma lana masaga, Admiral Scheer, na ia faia ni faamalositino mai le Canary ma Azores. I le aso 286 o Iulai, 24, ina ua auina atu o ia i Sepania, sa ia faia se asiasiga faʻapitoa, malaga aʻoaʻoga ma se asiasiga i Copenhagen.

Iulai 26 "Deutschland" ma o loʻo faʻatasi ma Admiral Scheer na taunuu i San Sebastian, ma auai i le aveeseina faavaomalo o tagatanuu o atunuu eseese. Na tumau pea Deutschland i le Bay of Biscay ma folau atu mo A Coruña e ui atu i Bilbao ma Gijón i aso na sosoo ai. I le aso 3 o Aokuso, faatasi ai ma le vaa torpedo Luchs, na ia ulufale atu ai i Ceuta (faafeagai ma Gibraltar) ma faatonuina se vaega o le cadmium na auina atu i Sepania. Na maua e Rolf Karls le mamalu uma mai le 'au na potopoto iina, ma fesoasoani ai le General Franco, lea na ia talisua ai. E leʻi umi mulimuli ane, ae tulaʻi mai ni vaa e tolu a le Republican—o le vaatau Jaime I, le vaa folau malamalama Libertad, ma le tagata faaumatia Almirante Valdes—na tulaʻi mai i le nofoaga o le fouvale e susunu ai le afi, ae o togafiti a Deutschland na taofia ai i latou mai le sasaina o le afi. I aso na sosoo ai, o ia, faatasi ai ma le Admiral Scheer, na leoleoina le Strait of Gibraltar, ma faatagaina ai vaa o loʻo aveina auupega mamafa mai Ceuta i Algeciras e manaʻomia e le au fouvale le tele o mea e ui atu ai e aunoa ma ni faʻafitauli.

I le faaiuga o le masina, na toe foi ai Deutschland i Wilhelmshaven, asiasi i Barcelona (Aokuso 9), Cadiz ma Malaga. I le aso 1 o Oketopa, na ia alu atu ai i se isi tauvaga i le matafaga o le Iberian Peninsula, ma le galuega o le leoleoina o vai e latalata i Alicante, lea o lona uiga o le puipuia o Cartagena, o le faavae autu o le vaʻa Republican (sa faʻaaogaina se vaʻalele mo lenei faʻamoemoe. ); Ia Novema 21, 3 aso talu ona aloaia aloaia e Perelini ma Roma le malo o General Franco, na ia toe foi ai i Wilhelmshaven. I le aso 31 o Ianuari, 1937, na amata ai lana tamo'e lona tolu, i le la'uina o le Admiral Graf Spee i vai e lata ane i Ceuta. I le taimi o le faatoilaloina o Malaga e le au fouvale (Fepuari 3-8), na ia ufiufi ai le au folau na osofaʻia le uafu mai le osofaʻiga a se vaega o vaʻa Republican (agavale i Cartagena, ae o ese mai le faʻaosoosoina o le vaega Siamani ma Italia).

Faaopoopo i ai se faamatalaga