Le natura hacking
o tekinolosi

Le natura hacking

O le natura lava ia e mafai ona aʻoaʻoina i tatou i le auala e faʻafefe ai le natura, e pei o pi, lea na taʻua e Mark Mescher ma Consuelo De Moraes o le ETH i Zurich latou te 'ai ma le poto i laulaau e "faʻamalosia" ai laau e fuga.

O le mea e malie ai, e le i manuia taumafaiga e toe fa'afoliga ia togafiti nei iniseti i a tatou metotia, ma o lo'o tau mafaufau nei saienitisi pe o le mealilo i le fa'aleagaina lelei o laulaau o lo'o taoto i le mamanu tulaga ese o lo'o latou fa'aogaina, pe atonu fo'i i le fa'aofiina mai o nisi o mea e le pi. I luga o isi biohacking fanua ae ui i lea, o loʻo sili atu lo tatou lelei.

Mo se faʻataʻitaʻiga, na maua talu ai nei e inisinia le auala fa'aliliu le mea'ai i le fa'aogaina o le si'osi'omagalea e mafai ona lapataia oe i le i ai o mea pāpā. I le 2016, o le inisinia kemisi Ming Hao Wong ma lana 'au i le MIT na latou fa'aliliuina le carbon nanotubes i lau'a'ai. Fa'ailoga o mea pāpālea na mitiia e le laau i le ea po o le vai eleele, na faia ai nanotubes fa'ailoa mai se fa'ailoga felanulanua'i. Ina ia puʻeina sea faʻailoga mai le falegaosimea, o se tamaʻi mea pueata infrared na faʻasino i le laulaau ma faʻapipiʻi i le Raspberry Pi chip. Ina ua iloa e le meapue se faailo, na faʻaosoina se faʻailoga imeli. Ina ua maeʻa le atinaʻeina o nanosensors i meaʻai, na amata ai e Wong ona atiaʻe isi talosaga mo tekinolosi, aemaise lava i faʻatoʻaga e lapatai ai i lamala poʻo faʻamaʻi.

o le tulaga o le bioluminescence, mo se faataitaiga. i su’e, i’a ma isi meaola o le sami. Falani Falani Sandra Rey o loʻo tuʻuina atu le bioluminescence o se auala masani o moli, o lona uiga, o le fatuina o moli "ola" e faʻauluina le malamalama e aunoa ma le eletise (2). O Ray o le na faavaeina ma le Pule Sili o Glowee, o se kamupani moli moli. Na ia valoia e i ai se aso o le a mafai ai ona latou suitulaga moli eletise masani.

2. Glowee Lighting Va'aiga

Mo le gaosiga o le malamalama, e aofia ai Glowee technicians bioluminescence gene e maua mai i le i'a Hawaii i le siama E. coli, ona latou tutupu ai lea o nei siama. E ala i le polokalame o le DNA, e mafai ai e inisinia ona pulea le lanu o le moli pe a pe ma ola, faapea foi ma le tele o isi suiga. O nei siama e mautinoa lava e tatau ona tausia ma fafagaina ina ia ola ma susulu, o lea o loʻo galue le kamupani e faʻaumi le moli. I le taimi nei, o le tala lea a Rei i Wired, e tasi le latou faiga o loʻo faʻaogaina mo aso e ono. Ole taimi fa'atapula'a ole ola ole moli o lona uiga i le taimi nei e sili ona talafeagai mo mea e tutupu po'o fa'afiafiaga.

Fagafao ma ato fa'afafa'aeletonika

E mafai ona e matamata i iniseti ma taumafai e faataitai ia i latou. E mafai foi ona e taumafai e "hack" i latou ma faʻaaoga e pei o ... tama'i drones. O le Bumblebees ua faʻapipiʻiina i "atofafafafafaafa" ma faʻalogo, e pei o mea e faʻaogaina e le au faifaatoʻaga e mataʻituina ai o latou fanua (3). O le faʻafitauli i microdrones o le mana. E leai se fa'afitauli fa'apea i iniseti. Latou lele le vaivai. Na utaina e Inisinia a latou "ato" i masini, manatua mo le teuina o faʻamaumauga, tali mo le suʻeina o nofoaga ma maa mo le faʻaogaina o mea faʻaeletoroni (o lona uiga, laʻititi laʻititi) - e mamafa uma 102 milligrams. A o faia e iniseti a latou gaioiga i aso taitasi, e fuaina e masini masini le vevela ma le susū, ma siaki lo latou tulaga e ala i le faailo o le leitio. A mae'a ona toe fo'i i le ofaga, e la'u mai fa'amaumauga ma fa'aola le ma'a. Ua ta'ua e le vaega o saienitisi a latou tekinolosi Living IoT.

3. Ola IoT, o se bumblebee ma se faiga faaeletonika i lona tua

Zoologist Max Planck Institute of Ornithology. Matini Wikelski na filifili e tofotofo le talitonuga lauiloa o manu e iai le tomai faʻanatura e lagona ai faʻalavelave faʻafuaseʻi. O Wikelski e taʻitaʻia le poloketi faʻavaomalo o manu, ICARUS. O le tusitala o le mamanu ma suʻesuʻega na maua le lauiloa pe a ia faʻapipiʻi GPS beacons manu (4), tetele ma laiti, ina ia mafai ona suʻesuʻeina le aafiaga o mea faʻapitoa i a latou amio. Ua fa'aalia e saienitisi, faatasi ai ma isi mea, o le fa'atupula'ia o siki pa'epa'e e ono fa'ailoa mai ai le a'afia o sē akerise, ma o le nofoaga ma le vevela o le tino o pato mallard e ono fa'ailoa mai ai le sosolo o le fa'ama'i manu i tagata.

4. Matini Wikelski ma le seta transmitter

O le taimi nei o loʻo faʻaogaina e Wikelski 'oti e suʻe ai pe i ai se mea i talitonuga anamua e "iloa" e manu e uiga i mafuie o loʻo oʻo mai ma mauga mu. O le taimi lava na maeʻa ai le mafuiʻe tele o Norcia i Italia i le 2016, na faʻapipiʻi ai e Wikelski lafumanu e lata ane i le ogatotonu e vaʻai ai pe na ese a latou amio aʻo leʻi faʻateʻia. O kola ta'itasi sa iai uma GPS siaki masinipei o se fa'avavevave.

Na ia faamatala mulimuli ane e faapea, o le mataʻituina lea o le taamilosaga i le uati, e mafai ona iloa ai amioga "masani" ona suʻe ai lea o mea e le masani ai. Na taʻua e Wikelski ma lana 'au o manu na faʻateleina lo latou saoasaoa i itula aʻo leʻi pa le mafuie. Na ia matauina "vaitaimi lapatai" mai le 2 i le 18 itula, e fuafua i le mamao mai le ogatotonu. E talosaga Wikelski mo se pateni mo se fa'alavelave fa'alavelave fa'avae e fa'atatau i amioga tu'ufa'atasi a manu e fa'atatau i se laina fa'avae.

Fa'aleleia le lelei o le photosynthesis

E ola le lalolagi aua e toto i le lalolagi atoa fa'asa'oloto le okesene ose mea e maua mai i le photosynthesisma o nisi o na mea e avea ma mea'ai fa'aopoopoina. Peitaʻi, e lē lelei atoatoa le photosynthesis, e ui i le tele o miliona tausaga o le evolusione. Ua amata ona galulue tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Ilinoi i le faʻasaʻoina o faʻaletonu i le photosynthesis, lea latou te talitonu e mafai ona faʻateleina fua o fualaʻau e oʻo atu i le 40 pasene.

Sa latou taulai atu i ai ose gaioiga e ta'ua o le photorespiratione le o se vaega tele o le photosynthesis ona o lona taunuuga. E pei o le tele o gaioiga fa'aola, e le lelei i taimi uma le photosynthesis. I le taimi o le photosynthesis, e ave e laau le vai ma le carbon dioxide ma liua i suka (meaai) ma le okesene. E le manaʻomia e laau le okesene, ona aveese lea.

Na fa'aesea e le au su'esu'e se enzyme e ta'ua o le ribulose-1,5-bisphosphate carboxylase/oxygenase (RuBisCO). O lenei fa'alavelave fa'apolotini o lo'o fusifusia ai se mole mole o le carbon dioxide i le ribulose-1,5-bisphosphate (RuBisCO). I le tele o seneturi, ua sili atu le faʻamaʻiina o le ea o le lalolagi, o lona uiga e tatau ona feagai le RuBisCO ma le tele o mole okesene e faʻafefiloi ma le carbon dioxide. I se tasi mai le fa mataupu, RuBisCO e pu'eina sese se mole okesene, ma e afaina ai le faatinoga.

Ona o le le atoatoa o lenei faiga, o laʻau e tuʻu i mea oona e pei o le glycolate ma le ammonia. O le fa'agaioiina o nei mea (e ala i le photorespiration) e mana'omia ai le malosi, lea e fa'aopoopoina i mea leiloa e mafua mai i le le lelei o le photosynthesis. O tusitala o le suʻesuʻega na matauina e le lava le araisa, saito ma le soya ona o lenei mea, ma o le RuBisCO e faʻaitiitia le saʻo aʻo siʻitia le vevela. O lona uiga a oo ina faateteleina le vevela o le lalolagi, atonu o le a faaitiitia meaʻai.

Ole fofo lea ole vaega ole polokalame e ta'ua ole (RIPE) ma e aofia ai le fa'aofiina o kenera fou e fa'avavevave ai le fa'ata'ita'iga ma sili atu le malosi. Na fausia e le 'au ni isi auala se tolu e faʻaaoga ai le faʻasologa o kenera fou. O nei auala ua sili ona lelei mo le 1700 ituaiga laau eseese. Mo le lua tausaga, na faʻataʻitaʻiina e saienitisi nei faʻasologa e faʻaaoga ai le tapaa ua suia. O se laau taatele i le faasaienisi ona o lona genome e matua malamalama lelei lava. E sili atu auala lelei mo photorespiration fa'ataga laau e fa'asaoina se aofaiga tele o le malosi e mafai ona fa'aoga mo lo latou tuputupu a'e. O le isi la'asaga o le fa'aofiina lea o kenera i mea'ai e pei o soya, pi, araisa ma tamato.

sela toto fa'akomepiuta ma fa'a'otiina o kenera

Le natura hacking e tau atu i le iuga i le tagata lava ia. I le tausaga na teʻa nei, na lipotia mai ai e saienitisi Iapani na latou faia se toto faʻapitoa e mafai ona faʻaaogaina i soʻo se gasegase, e tusa lava po o le a le ituaiga toto, e tele mea e faʻaaogaina i le olaga moni i vailaau faʻamaʻi. Talu ai nei, ua faia ai e saienitisi se mea e sili atu ona mataʻina e ala i le faia o sela mumu (5). O nei sela toto faafoliga e le gata ina latou faʻaalia meatotino a latou tagata masani, ae o loʻo i ai foʻi tomai faʻapitoa. O se vaega mai le Iunivesite o Niu Mekisiko, Sandia National Laboratory, ma South China Polytechnic University ua latou fausia sela mumu e le gata e mafai ona feaveai le okesene i vaega eseese o le tino, ae faapea foi ona momoli atu fualaau faasaina, lagona oona, ma faatino isi galuega. .

5. Su'e toto fa'akomepiuta

Le fa'agasologa o le fa'atupuina o sela fa'atoto na amataina e sela faanatura na muamua ufiufi i se vaega manifinifi o le silica ona sosoo ai lea ma ni vaega o polymers lelei ma leaga. Ona togitogiina lea o le silica ma mulimuli ane ua ufitia le pito i luga o le erythrocyte membranes masani. O le mea lea na mafua ai le fausiaina o erythrocytes faʻapitoa e iai le lapopoa, foliga, tau ma polotini luga e tutusa ma mea moni.

E le gata i lea, na faʻaalia e le au suʻesuʻe le fetuutuunai o sela toto fou e ala i le tuleia o latou i totonu o vaʻa laiti i faʻataʻitaʻiga capillaries. Mulimuli ane, ina ua tofotofoina i isumu, e leai ni a'afiaga oona na maua e tusa lava pe ua uma le 48 itula o le taamilosaga. O su'ega na fa'atumuina nei sela i le hemoglobin, vaila'au fa'ama'i-kanesa, masini o'ona, po'o nanoparticles fa'amaneta e fa'aalia ai e mafai ona latou feavea'i ituaiga tau eseese. E mafai fo'i ona fai se maunu mo pathogens.

Le natura hacking e i'u lava ina ta'ita'i atu i le manatu o le fa'asa'oga fa'a-genetic, fa'aleleia ma fa'ainisinia tagata, ma le tatalaina o feso'ota'iga fai'ai mo feso'ota'iga tuusa'o i le va o fai'ai.

I le taimi nei, o loʻo i ai le tele o le popole ma le popole e uiga i le faʻamoemoe o le suiga o kenera tagata. O finauga e lagolagoina e malosi foi, e pei o le faʻaogaina o kenera e mafai ona fesoasoani e faʻaumatia le faʻamaʻi. E mafai ona latou aveesea le tele o ituaiga o tiga ma popolega. E mafai ona latou faateleina le atamai o tagata ma le ola umi. O nisi tagata e oʻo atu i le fai mai e mafai ona latou suia le fua o le fiafia o le tagata ma le gaosiga e ala i le tele o poloaiga o le tele.

Inisinia Geneticpe afai o ona taunuuga faamoemoeina e manatu mamafa, e mafai ona vaaia o se mea na tupu i le talafaasolopito, e tutusa ma le pa o Cambrian, lea na suia ai le saoasaoa o le evolusione. Pe a mafaufau le toʻatele o tagata i le evolusione, latou te mafaufau i le evolusione olaola e ala i filifiliga faanatura, ae o le mea e foliga mai, o isi ituaiga e mafai ona mafaufauina.

Amata i le XNUMXs, na amata ai e tagata ona suia le DNA o laau ma manu (va'ai fo'i: ), Foafoaga mea'ai e fa'avasegainama isi I le taimi nei, o le afa miliona tamaiti e fananau mai i tausaga taʻitasi ma le fesoasoani a le IVF. Fa'ateleina, o nei fa'agasologa e aofia ai fo'i le fa'asologa o afuafua e su'e ai fa'ama'i ma le fa'amautuina o le afuafuaga e sili ona ola (o se ituaiga o fa'ainisinia kenera, e ui lava e leai ni suiga moni i le genome).

Faatasi ai ma le oʻo mai o le CRISPR ma tekinolosi tutusa (6), ua matou molimauina le faʻateleina o suʻesuʻega i le faia o suiga moni i DNA. I le 2018, na faia ai e He Jiankui le uluaʻi faʻavasegaina o tamaiti i Saina, lea na lafoina ai o ia i le falepuipui. O lenei mataupu o loʻo avea nei ma autu o felafolafoaiga mataʻutia tau amio. I le 2017, na faʻamaonia e le US National Academy of Sciences ma le National Academy of Medicine le manatu o le suʻesuʻeina o le genome tagata, ae naʻo "ina ua uma ona maua tali i fesili o le saogalemu ma le faʻatinoga" ma "naʻo le tulaga o faʻamaʻi ogaoga ma lalo o le vaavaaiga vavalalata. "

O le manatu o "pepe mamanu", o lona uiga, o le mamanuina o tagata e ala i le filifilia o uiga e tatau ona fanau mai ai se tamaititi, e mafua ai feeseeseaiga. E le mana'omia lea mea ona e iai le talitonuga e na'o tagata maumea ma fa'aeaina e mafai ona maua auala fa'apea. E tusa lava pe o sea mamanu e faʻapitoa e le mafai mo se taimi umi, e oʻo lava fa'aogaina o kenera e uiga i le tapeina o kene mo faaletonu ma faamai e le o manino le iloiloga. Ma le isi, e pei ona fefefe le toʻatele, o le a naʻo ni nai tagata filifilia.

Ae ui i lea, e le o se mea faigofie o se tipi ma faʻapipiʻi faʻamau e pei o i latou e masani i le CRISPR e masani lava mai faʻataʻitaʻiga i totonu o le lomitusi mafaufauina. O le tele o uiga o le tagata ma le faigofie ona maua i faʻamaʻi e le o pulea e se tasi pe lua genes. O fa'ama'i e afua mai e tasi le kenera, fatuina o tulaga mo le tele o afe o filifiliga lamatia, faʻateleina pe faʻaitiitia le faʻafitauli i mea tau le siosiomaga. Ae ui i lea, e ui o le tele o faʻamaʻi, e pei o le atuatuvale ma le maʻisuka, e polygenic, e oʻo lava i le tipi ese o kenera taʻitasi e masani ona fesoasoani. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo atiaʻe e Verve se togafitiga faʻamaʻi e faʻaitiitia ai le faʻateleina o faʻamaʻi cardiovascular, o se tasi o mafuaʻaga autu o le oti i le lalolagi atoa. fa'asologa laiti o le genome.

Mo galuega faigata, ma se tasi o ia mea polygenic faavae o faʻamaʻi, o le faʻaaogaina o le atamai faʻapitoa na avea talu ai nei ma se fua. E fa'avae i luga o kamupani pei o le tasi lea na amata tu'uina atu i matua se su'esu'ega o lamatiaga polygenic. E le gata i lea, o loʻo faʻasolosolo faʻasolosolo faʻasologa o genomic ua faʻateleina ma tetele (o nisi e sili atu i le miliona genomes faʻasolosolo), lea o le a faʻateleina ai le saʻo o masini aʻoaʻoga faʻataʻitaʻiga i le taimi.

feso'ota'iga fai'ai

I lana tusi, Miguel Nicolelis, o se tasi o paionia o le mea ua taʻua nei o le "faiʻai hacking," ua taʻua o fesoʻotaʻiga o le lumanaʻi o tagata soifua, o le isi laasaga i le faʻaleleia o a tatou ituaiga. Na ia faia suʻesuʻega lea na ia faʻafesoʻotaʻi ai le faiʻai o le tele o iole e faʻaaoga ai eletise faʻapipiʻi faʻapitoa e taʻua o fesoʻotaʻiga faiʻai-faiʻai.

Na faamatalaina e Nicolelis ma ana paaga le ausia o le "komepiuta faakomepiuta" muamua ma faiʻai ola e fesoʻotaʻi faʻatasi e pei o ni microprocessors tele. O manu i totonu o lenei fesoʻotaʻiga ua aʻoaʻoina e faʻafetaui le gaioiga eletise o latou sela neura i le auala lava e tasi e pei o soʻo se faiʻai taʻitasi. O le fai'ai feso'ota'i ua fa'ata'ita'iina mo mea e pei o lona gafatia e iloa ai le va o mamanu eseese e lua o fa'amalosi eletise, ma e masani lava ona sili atu i manu ta'itasi. Afai o le fai'ai o isumu e feso'ota'i e "sili atu le poto" nai lo so'o se manu e tasi, mafaufau i le gafatia o se supercomputer olaola feso'ota'i e se fai'ai o le tagata. O sea feso'ota'iga e mafai ona fa'ataga ai tagata e galulue i fa'alavelave gagana. E le gata i lea, afai e saʻo faʻaiʻuga o suʻesuʻega iole, o fesoʻotaʻiga i le faiʻai o le tagata e mafai ona faʻaleleia le faʻatinoga, pe foliga mai.

Sa i ai faʻataʻitaʻiga talu ai nei, o loʻo taʻua foi i itulau o le MT, lea e aofia ai le tuʻufaʻatasia o le gaioiga o le faiʻai o se vaega laiti o tagata. E to'atolu tagata sa nonofo i potu eseese sa galulue fa'atasi e fa'atonu sa'o le poloka ina ia mafai ona fa'afeso'ota'i le va i le va o isi poloka i se ta'aloga vitiō pei o Tetris. E to'alua tagata na fai ma "senders," ma ni electroencephalographs (EEGs) i luga o latou ulu na faamaumauina le eletise o latou faiʻai, na vaʻaia le va ma iloa pe manaʻomia le sui o le poloka ina ia fetaui. O le tagata lona tolu, o loʻo galue o le "receiver", na te leʻi iloa le fofo saʻo ma sa tatau ona faʻalagolago i faʻatonuga na lafo saʻo mai le faiʻai o le au lafo. E lima vaega o tagata na fa'ata'ita'iina i lenei feso'ota'iga, e ta'ua o le "BrainNet" (7), ma i le averesi na latou ausia le 80% sa'o i le galuega.

7. Ata mai le su'ega BrainNet

Ina ia sili atu ona faigata mea, o nisi taimi e faaopoopo ai e le au suʻesuʻe le pisa i le faailo na lafoina e se tasi o le au lafo. O le feagai ai ma fa'atonuga fete'ena'i po'o le le mautonu, na vave ona a'oa'oina e i latou na mauaina le fa'ailoa ma mulimuli i fa'atonuga sa'o a lē na auina atu. Ua matauina e le au suʻesuʻe o le lipoti muamua lea o le tele o faiʻai o tagata ua faʻaogaina i se auala e le faʻafefe. Latou te finau o le numera o tagata o latou faiʻai e mafai ona fesoʻotaʻi e toetoe lava le faʻatapulaʻaina. Latou te fautua mai foi e mafai ona faʻaleleia atili le faʻaogaina o faʻamatalaga e ala i le faʻaogaina o le faiʻai (fMRI), aua o lenei mea e ono faʻateleina ai le aofaʻi o faʻamatalaga e mafai e le faʻasalalauga ona faʻaalia. Ae ui i lea, o le fMRI e le o se faiga faigofie, ma o le a faʻalavelaveina ai se galuega sili ona faigata. O loʻo faʻapea foi le au suʻesuʻe e mafai ona taulaʻi le faailo i vaega patino o le faiʻai e faʻaalia ai le faʻalauiloaina o mea faʻapitoa i le mafaufau o le tagata e mauaina.

I le taimi lava e tasi, o meafaigaluega mo le sili atu faʻalavelave ma atonu e sili atu le lelei o fesoʻotaʻiga faiʻai o loʻo faʻasolosolo vave. Elon Musk talu ai nei na faʻasalalau ai le atinaʻeina o le BCI implant o loʻo i ai XNUMX electrodes e mafai ai ona fesoʻotaʻi lautele i le va o komepiuta ma neura sela i le faiʻai. (DARPA) ua atiaʻe se atinaʻe neural faʻapipiʻiina e mafai ona faʻauluina i le taimi e tasi le miliona sela neura. E ui o nei BCI modules e leʻi fuafuaina faʻapitoa e faʻaogaina fai'ai-fai'aie le faigata ona mafaufau e mafai ona latou faaaogaina mo ia faamoemoega.

I le faaopoopo atu i luga, o loʻo i ai se isi malamalamaga o le "biohacking", lea e masani ona faʻapitoa i Silicon Valley ma e aofia ai i ituaiga eseese o faʻataʻitaʻiga faʻalesoifua maloloina ma o nisi taimi e masalosalo ai faavae faasaienisi. Faatasi ai ma ia meaʻai eseese ma faʻamalositino, faʻapea foʻi ma le aofia. tuiina o le toto talavou, faʻapea foʻi ma le faʻapipiʻiina o meataalo subcutaneous. I lenei tulaga, e mafaufau le mauoa i se mea e pei o le "hacking death" poʻo le matua. E oʻo mai i le taimi nei, e leai se faʻamaoniga mautinoa o metotia latou te faʻaaogaina e mafai ona faʻalauteleina ai le ola, ae le o le taʻua o le tino ola pea o loʻo moemiti i ai nisi.

Faaopoopo i ai se faamatalaga