Fa'amama le tiga o le uila uila e ala i le Neurology
Fausia ma le tausiga o uila

Fa'amama le tiga o le uila uila e ala i le Neurology

E fa'afefea ona foia le tiga a'o tietie uila? O ai e le'i oo lava i se tiga i luga o se uila mauga?

(Atonu o se tagata e leʻi oʻo lava i se tiga, ae i lenei tulaga, o le tulaga lea e taʻua o le congenital analgesia, lea e mafai ai e se tagata ona faʻamanuʻaina i latou lava e aunoa ma le iloaina!)

Pe tatau ea ona tatou faalogo i lenei tiga pe faatoilaloina? O le a le uiga?

O le fa'ata'ita'iga o le ti'eti'e mauga ma ta'aloga i se tulaga lautele e fa'aosofia ai le tele o fa'alavelave fa'atomu.

Mo se faʻataʻitaʻiga, matou te maua le endorphins (hormone faʻamalositino) e iai sona sao taua. E gaosia e le fai'ai. Na maua talu ai nei i vaega o le fai'ai e fa'agaioia le mea e ta'ua o le nociception (le fa'aaliga o mea fa'aosofia e mafua ai le tiga).

E mafai ona tatou fa'aagavaaina le endorphin e fai ma antibody fa'alenatura e fa'amatu'u i taimi o fa'amalositino.

O le tele o le malosi o le gaioiga, o le tele foi lea o le faʻamalolo ma mafua ai se lagona o le faamalieina, o nisi taimi i le tulaga e avea ai le tagata taʻalo ma "vaisu".

Matou te maua foi le serotonin, dopamine, ma le adrenaline: neurotransmitters e faʻafilemuina tiga ma maua ai se lagona o le soifua manuia. O le lagona o le tiga i se tagata taʻalo ma se tagata e le o se tagata taʻalo e ese le lagona.

E suia e le tomai e sili atu i le tagata lava ia. Fai mai Lance Armstrong, "O le tiga e le tumau, o le toilalo e tumau."

E tele tala o loʻo taʻu mai ai le faʻaleagaina ma faʻafetai i nisi o tagata taʻalo na iloa le auala e foia ai o latou tiga. E sa'o i latou?

O aʻoaʻoga e aʻoaʻo ai tagata taʻaalo e faʻalautele o latou gafatia, aua i taʻaloga taʻaloga e toetoe lava a tiga i taimi uma. E mafai foʻi ona avea ma faʻailoga o le tiga faigofie o le tino poʻo se vaʻaiga o se manuʻa tuga. O le tiga o se faailoilo lapatai e tatau ona faalogo ma malamalama i ai.

Tiga ma neurobiology

Fa'amama le tiga o le uila uila e ala i le Neurology

O le aʻafiaga o le tiga, o lona uiga, o le malosi o le tiga e faʻamalolo ai le tiga, ua faʻamaonia i suʻesuʻega neurobiological.

O lenei aafiaga e mafai ona tumau mo le sili atu nai lo le na o le faʻamalosi tino.

Na faʻaalia talu ai nei i se suʻesuʻega a Ausetalia (Jones et al., 2014) lea na talosagaina ai tagata auai e faia ni taʻaloga uila se tolu i totonu i le vaiaso.

Na fuaina e le au suʻesuʻe le lagona tiga i le 24 tagata matutua.

O le afa o nei tagata matutua na manatu e toaaga, o lona uiga, na latou malilie e auai i se polokalame aʻoaʻoga faaletino. O le isi afa na manatu ua le toe toaga. E 6 vaiaso le umi ole su'esu'ega.

Na matauina e le au suʻesuʻe ni faiga se lua:

  • tiga faitotoʻa, lea e fuafuaina e le tasi lea e lagona ai e se tagata le tiga
  • le fa'apalepale o le tiga lea e le mafai ai ona tatalia le tiga.

O nei tulaga e lua e mafai ona matua eseese mai le tasi tagata i le isi.

O tagata maʻi na tuʻuina atu i ai le tiga faʻamalosi e tusa lava pe na latou lesitalaina i se polokalame faʻaleaʻoaʻoga faʻaletino (vaega malosi) pe leai (vaega le toaga).

O lenei tiga na faia aʻo leʻi aʻoaʻoina ma 6 vaiaso pe a maeʻa aʻoaʻoga.

O faʻaiʻuga na faʻaalia ai le suiga o le tiga o le 12 volenitia malosi, ae o le 12 tagata volenitia e le o toaga na suia.

I se isi faaupuga, o mataupu aʻoaʻoina e foliga mai o loʻo lagona pea le tiga na mafua mai i le mamafa, ae na sili atu ona faʻapalepale ma sili atu ona faʻapalepale i ai.

E tofu tagata uma ma a latou lava faitotoʻa o le faapalepale, o le manatu o le tiga e masani lava ona matua taua, ma e tatau i tagata uma ona iloa o ia lava e tusa ai ma lona poto masani, tulaga o aʻoaʻoga ma lona lava poto masani.

E fa'afefea ona fa'atonutonuina le tiga?

E tele suʻesuʻega ua faʻaalia ai se "matrix" o tiga e faʻagaoioia e tali atu i faʻalavelave faʻaleagaina faaletino. O le vaega su'esu'e a le INSERM (Garcia-Larrea & Peyron, 2013) ua fa'avasegaina tali i vaega fa'amuamua e tolu:

  • nociceptive matrix
  • 2nd order matrix
  • 3nd order matrix

O le faʻamalamalamaina o lenei matrix e fesoasoani tatou te malamalama ai pe faʻafefea ona faʻatonutonu le tiga.

Fa'amama le tiga o le uila uila e ala i le Neurology

Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le tiga matrix ma vaega e tolu o le tuʻufaʻatasia (saunia e Bernard Laurent, 3 y.o., faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga na faia e García-Larrea ma Peyron, 2013).

Faʻamatalaga:

  • CFP (prefrontal cortex),
  • KOF (orbito-frontal cortex),
  • CCA (fa'au'u cingulate i luma),
  • muamua somato-sensory cortex (SI),
  • lona lua somatosensory cortex (SII),
  • insula antérieure (loi motu),
  • insula postérieure

O tiga faʻataʻitaʻiga e faʻagaoioia ai vaega o le somatic representation (Fig. 1), aemaise lava le vaega muamua somatosensory (SI) o loʻo i totonu o la tatou pito i lalo ma le mea o loʻo faʻaalia ai le tino i luga o se faʻafanua faiʻai.

O le vaega lona lua o le somatosensory parietal region (SII) aemaise lava o le insula i tua e pulea ai faʻamatalaga faaletino o le faʻaosofia: o lenei suʻesuʻega faʻailoga faʻapitoa e mafai ai ona maua le tiga ma agavaa e saunia se tali talafeagai.

O lenei tulaga "primary" ma le "somatic" o le matrix e faʻapipiʻiina e le afi afi, lea e mafai ai e le afi afi ona tatou tali atu, mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le toso i tua o tatou lima pe a tatou mu. O le tulaga lona lua o le matrix e sili atu le tuʻufaʻatasia nai lo le tulaga muamua, ma e fesoʻotaʻi ma mafatiaga ogaoga: o gaioiga o le pito i luma o le insular ma le pito i luma o le cingulate cortex (Fig. 1) e faʻatusatusa i le faʻavauvau na lagona i le taimi o tiga.

O vaega nei lava e tasi e faʻagaoioia pe a tatou mafaufauina o tatou tiga pe a tatou vaʻai i se tagata maʻi. O lenei tali cingulate e fuafuaina e faʻamaufaʻailoga e ese mai i uiga faʻaletino o tiga: gauai ma le faʻamoemoe.

Ma le mea mulimuli, e mafai ona tatou iloa se vaega lona tolu o le fronto-limbic matrix o loʻo aʻafia i le faʻatonuina o le mafaufau ma lagona o le tiga.

I se faapuupuuga, o loʻo i ai a matou tulaga "somatic", se "lagona" tulaga, ma le tulaga mulimuli o tulafono faatonutonu.

O nei laʻasaga e tolu e fesoʻotaʻi, ma o loʻo i ai se faʻatonuga, faʻatonutonu faʻasalalauga e mafai ona taofia le lagona faaletino o le tiga. O le mea lea, o auala "somatic" e mafai ona faʻaogaina e ala i lalo o le braking system.

O lenei faiga fa'alavelave e masani lava ona fa'atino ana gaioiga e ala i le endorphins. O ta'avale totonugalemu o lenei ta'amilosaga fa'alalo e aofia ai, fa'atasi ai ma isi, o le pito i luma ma le pito i luma o le cingulate cortex. O le fa'agaoioia o lenei faiga fa'alalo ifo e mafai ona fesoasoani ia i tatou e pulea o tatou tiga.

I se isi faaupuga, tatou te lagona uma le tiga, ae e mafai ona tatou faʻamaloloina e ala i le faʻaaogaina o auala eseese o le mafaufau ma lagona.

E faapefea ona taulimaina le tiga?

Fa'amama le tiga o le uila uila e ala i le Neurology

O a la fautuaga i le auala e "pasi ai le piliki" e aunoa ma le doping, e aunoa ma ni vailaʻau  Faʻafetai i suʻesuʻega o loʻo iai nei ma lo matou malamalama i le faiʻai, e mafai ona matou ofoina atu ia te oe nisi o ia mea:

Fa'amalositino

E pei ona tatou vaʻaia muamua, o se mataupu o loʻo faʻamalositino e lagona le itiiti ifo o le tiga nai lo se tagata e le toaga.

O le tagata taalo e koleni ua uma ona iloa ana taumafaiga. Ae peitaʻi, pe a iloa muamua e se tagata le amataga o le tiga, o le tele o vaega faʻafefe o le faiʻai (primary somatosensory cortex, anterior cingulate cortex, islet, thalamus) ua uma ona faʻaalia le faʻateleina o gaioiga faʻatusatusa i le vaega malolo (Ploghaus et al., 1999). ).

I se isi faaupuga, afai e manatu se tagata o le a ogaoga o latou tiga, o le a sili atu ona popole ma lagona atili le tiga. Ae afai ua uma ona iloa e se tagata le tiga o ia, o le a sili atu lona mafaufau ia te ia, o le a faaitiitia le popole, pei o le tiga.

O le tietie uila ose autu lauiloa, o le tele o lou faʻamalositino, o le faʻaitiitia o taumafaiga e mafua ai le malo poʻo le vaivai. O le faigofie lava ona fa'ata'ita'i.

Malamalama i ou tiga

Na matou ta'ua, matou te toe ta'ua, ina ia maua uma e lenei togafiti lona uiga. I upu a Armstrong, "o le tiga e le tumau, o le tuuina atu e faavavau." O le tiga e sili atu ona gafatia pe afai e mafai ai ona tatou ausia se sini e fetaui ma o tatou manaʻoga, mo se faʻataʻitaʻiga, pe afai e maua ai le lagona oi tatou o se vaega o se "tagata sili", tulaga ese. O iinei e le matautia le tiga, ma o le mana e taofiofia ma faaitiitia ai e lagona.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega na fatuina ai le faʻasesega e mafai e volenitia ona taofia le tiga pe taofia moni. E le gata i lea, e tusa lava pe moni pe mafaufauina lenei pule, na maua ai e le au tusitala le faʻaitiitia o le gaioiga o le faiʻai i vaega e pulea ai lagona tiga o le tino ma faʻateleina le gaioiga i le ventro-lateral prefrontal cortex, o se vaega o le pito i luma e foliga mai e pulea ai le pito i lalo. faiga taofi. (Wiech et al., 2006, 2008).

I se faʻatusatusaga, o isi suʻesuʻega (Borg et al., 2014) ua faʻaalia ai afai tatou te vaʻaia le tiga e sili atu le matautia, tatou te iloa e sili atu le malosi.

Faaliliu ese lona mafaufau

E ui lava o le tiga o loʻo faʻamatalaina o se faailoilo lapatai ma otometi lava ona tosina mai o tatou mafaufau, e matua mafai lava ona faʻalavelave mai lenei lagona.

O suʻesuʻega faʻasaienisi eseese ua faʻaalia ai o taumafaiga faʻapitoa, e pei o le mafaufau faʻapitoa poʻo le taulaʻi atu i se lagona e ese mai i le tiga, e mafai ona faʻaitiitia ai le gaioiga i vaega faʻafefe o tiga ma faʻateleina le malosi o fegalegaleaiga ma vaega o tiga. O se faiga e pulea ai le tiga, toe taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le tiga (Bantick et al., 2002).

I luga o se uila, e mafai ona faʻaaogaina i le taimi o se aʻe malosi poʻo se taumafaiga faifaipea, poʻo le taimi o le pa'ū ma se manuʻa, aʻo faʻatali mo se fesoasoani, pe sili atu pe a e nofo i le nofoa mo se taimi umi i le amataga o le vaitau. ua mamafa (ona o le galo ona faaaoga pasama pa?).

Faalogo i le musika

O le fa'alogologo i musika e mafai ona fesoasoani ia te oe e aveese lou mafaufau mai le tiga a'o e fa'amalositino. Ua uma ona matou faʻamatalaina le uiga o lenei faʻalavelave faʻalavelave. Ae faʻapea foʻi, o le faʻalogologo i musika e mafai ona maua ai se lagona lelei. Peitaʻi, o lagona e aafia ai lo tatou manatu i le tigā. O tulafono faatonutonu faʻalagona e foliga mai e aʻafia ai le ventro-lateral prefrontal cortex, e pei ona matou taʻua talu ai nei.

E le gata i lea, o se suʻesuʻega (Roy et al., 2008) na faʻaalia ai o le tetee atu i le tiga o le vevela na faʻateleina pe a faʻalogologo i musika manaia pe a faʻatusatusa i musika ma se faʻamatalaga le lelei poʻo le le leoa. O loʻo faʻamatalaina e le au suʻesuʻe o musika o le ai ai se aafiaga faʻamalolo e ala i le tuʻuina atu o opioids pei o le morphine. E le gata i lea, o lagona e mafua mai i le faʻalogologo i musika e faʻagaoioia vaega o le faiʻai e aʻafia i tulafono faatonutonu o tiga, e pei o le amygdala, prefrontal cortex, cingulate cortex, ma le limbic system atoa, e aofia ai a tatou tulafono faʻalagona (Peretz, 2010).

Mo le tietie uila i luga o le mauga i taimi o toleniga mamafa, uu lau lipine ma ta musika e sili ona e fiafia i ai!

Mafaufau loloto

O aʻafiaga aoga o le mafaufau loloto i luga o le faiʻai ua faʻateleina ona iloa. O le mafaufau loloto e mafai ona avea ma autu o galuega sauniuni mafaufau e fesoasoani ia te oe e sili atu le taulimaina o tiga e ala i le taulai atu i elemene lelei. Ae ui i lea, o le taulai atu i elemene lelei, o le mea moni, e faaosofia ai se lagona lelei.

O le mafaufau loloto e mafai foi ona fesoasoani i le tagata taʻalo e toe faʻaleleia e ala i le malolo ma le malolo. Faatasi ai ma meafaigaluega e masani ona ofoina atu i sauniuniga o le mafaufau, matou te maua ai foi le neurolinguistic programming (NLP), sophrology, hypnosis, mafaufau vaaia, ma isi.

Faʻaitiitia le tiga pe a tietie uila

E tele isi fautuaga ua amata ona lauiloa i le taimi nei. O lenei faʻatonuga faʻalagona ma le mafaufau o le tiga o loʻo faʻamamafaina i le malamalama o le poto masani neurobiological. Ae ui i lea, o lona aafiaga e mafai ona eseese mai le tasi tagata i le isi. Muamua lava, e taua le iloa lelei o oe lava ina ia mafai ona faʻaogaina le "saʻo" metotia. E taua foi le iloiloina lelei o i tatou lava ina ia e iloa le ala e taofi ai i le taimi i taimi o taʻaloga, aua aua neʻi galo ia i tatou o le tiga e mafai ona avea ma faailoilo e tatau ai mo lo tatou ola.

E tatau ona e iloa lelei oe lava ma faʻaleleia lau faʻataʻitaʻiga ina ia mafai ai ona faʻaogaina le auala saʻo e faʻamalolo ai tiga.

O le ti'eti'e uila ose fa'agaioiga fa'aletino atoatoa, fa'ateleina le tumau, ma e lelei mo le soifua maloloina. O le tietie uila e faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi, aemaise lava le lamatiaga o le fatu fatu.

Ae ui i lea, o le tietie uila e sili ona tiga ma taua le puipuia.

E mafai ona vaʻaia atoatoa i latou mai le biomechanical manatu e ala i le fetuunaiga o le uila i le tele e mafai ai e tusa ai ma uiga morphological o le uila mauga. Ae peitai, o le a le lava lea. O le a oʻo mai le tiga i se tasi taimi poʻo se isi. O i latou ua masani i le tietie uila ua masani i nei tiga patino e sosolo atu i papa, tamai povi, suilapalapa, tua, tauau, tapulima.

E mafatia le tino i tiga, o le mafaufau e tatau ona faʻafilemuina.

Aemaise lava, fa'afefea ona e fa'aogaina fautuaga o lo'o i luga pe a tietie uila?

Sei o tatou tuuina atu se faataitaiga sili atu ona patino o le faalogologo i musika.

Atonu e te finau e le saogalemu le viliina a'o faalogologo i musika. Leai! O lo'o i ai sipika e mafai ona fa'ae'e i luga o le uila, i luga o le tapulima, fa'afeso'ota'i pulou uila uila, po'o le i'u i totonu o pulou fa'aoso ponaivi.

Fa'amama le tiga o le uila uila e ala i le Neurology

O le mea lea, e mafai e le taliga ona lagona leo mai le siosiomaga. E lelei mo le fa'aoso fa'aosoina o le tagata lava ia i taimi o savaliga fa'apitoa, e pei ona fa'aalia patino e Atkinson et al. (2004) o le fa'alogologo i musika i se saoasaoa vave e mafai ona sili atu le aoga.

Na faia e le au suʻesuʻe le 16 tagata auai i se suʻega faʻalavelave.

Sa tatau ona latou fa'amae'aina le lua 10K taimi fa'ata'ita'iga fa'atasi ma le leai o se musika trance. O tagata tamo'e, fa'alogologo i musika i se saoasaoa vave, fa'aopoopo le saoasaoa i la latou fa'atinoga. O le faalogologo i musika na mafai ai foʻi ona galo se taimi o le vaivai. O musika e faʻalavelave mai galuega!

Ae ui i lea, o nisi tagata e masani ona le faalogo i musika, e le fiafia e faalogo i ai, latou te popole i musika a o tietie uila, pe latou te mananao e aua le faalavelave i le natura.

O le isi metotia o le mafaufau loloto: mafaufau loloto mafaufau, lea e manaʻomia ai le faʻaogaina o le gauai.

O nisi taimi o le tuuga e umi ma faʻapitoa, o lea e tatau ai ona e faʻaeteete. Mikael Woods, o se tagata tiʻetiʻe uila faʻapolofesa, faʻamatala i se faʻatalanoaga: “Pe a ou faia ni toleniga mama, ou te faalogo i musika, talanoa i uo. Ae i gaoioiga e sili atu ona patino, ou te taulai atoa i mea ou te faia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le asō sa ou faia se taʻaloga faʻataʻitaʻiga taimi, ma o le faʻamoemoega o lena taʻaloga ia i ai i le taimi nei ma lagona le taumafaiga ia malamalama atoatoa i le mea o loʻo tupu.

Na ia faʻamatalaina e vaʻaia lona ala i le taimi o le tuuga, ae naʻo le km i le km, ma e le o faʻatusalia uma i le taimi e tasi. O lenei metotia e mafai ai e ia ona le lofituina i le "fua o le galuega." Na ia faʻamatalaina foi e taumafai i taimi uma e talia "mafaufauga lelei."

O le auala e mafaufau loloto ai i le mafaufau e fetaui lelei mo le faʻataʻitaʻiga o le uila ma le tietie uila aemaise lava, aua o nisi taimi o le natura matautia o auala e tau atu i le mafaufau lelei ma i le taimi lava e tasi e fiafia ai. O le mea moni, oi latou e masani ona tietie i uila mauga latou te iloa lenei lagona o le fiafia mai le maualuga atu ia i latou lava, mai le onā o le saoasaoa, mo se faataitaiga, ao o ifo i luga o se ala e tasi.

O fa'ata'ita'iga ti'eti'e mauga e fa'atamaoaigaina i lagona, ma e mafai ona tatou a'oa'o e iloa i latou i lea taimi ma lea taimi.

Ua molimau le tagata tietie uila, ma faamatala mai, nai lo le faalogologo i musika e faagalo ai ana taumafaiga, e taulai atu o ia i leo o lona siosiomaga. “O le a se mea ou te faalogo i ai i luga o se uila mauga? O pa'u pa'u, o le savili o taliga i le alu ifo, o le savili o le savili i luga o la'au i luga o le ala i luga, o manulele, le leoa pe a ave taavale i luga o le eleele susū, ona fai ai lea o meataalo i luga o le faavaa mulimuli ane, o le au paʻu o le itu na tauivi e aua le pikiina ... taofi le gogolo ae ou te leʻi malolo laʻu asini i luga o le uili pito i tua, e pei o se saguin, i le saoasaoa o le 60 km / h, aʻo liliu le tui ... O se pulou e sosolo ai le vao ... "

E tusa ai ma lenei faʻamaoniga lata mai, e mafai ona matou fai atu o le masani o le tietie uila e mauoa i lagona ma e mafai ona e faʻataʻitaʻiina e faʻaitiitia ai ou tiga.

Iloa le faʻaaogaina, lagona i latou, ma o le a sili atu lou maufetuunaʻi!

mau

  1. Atkinson J., Wilson D., Eubank. Le aafiaga o musika i le tufatufaina o galuega i le taimi o se tuuga uila uila. Int J Sports Med 2004; 25 (8): 611-5.
  2. Bantik SJ, Wise R.G., Ploghouse A., Claire S., Smith S.M., Tracy I. Vaʻaia pe faʻafefea ona faʻaogaina e le mafaufau le tiga i tagata e faʻaaoga ai le MRI galue. Fai'ai 2002; 125:310-9.
  3. Borg C, Padovan C, Thomas-Antérion C, Chanial C, Sanchez A, Godot M, Peyron R, De Parisot O, Laurent B. O lagona e aʻafia ai le tiga e aʻafia ai lagona tiga e ese mai i le fibromyalgia ma le tele o le sclerosis. J Pain Res 2014; 7:81-7.
  4. Laurent B. Fa'atinoga o ata o le tiga: mai le somatic reaction i le lagona. povi. Acad. Natle Med. 2013; 197 (4-5): 831-46.
  5. Garcia-Larrea L., Peyron R. Pain matrices ma neuropathic tiga matrices: o se toe iloiloga. Tiga 2013; 154: Faaopoopo 1: S29-43.
  6. Jones, MD, Booth J, Taylor JL, Barry BK .. Faʻamalositino faʻamalositino e faʻaleleia ai le faʻapalepale o tiga i tagata soifua maloloina. Med Sci Sports Exerc 2014; 46 (8): 1640-7.
  7. Peretz I. I le neurobiology o lagona musika. I Juslin & Sloboda (ed.), A Handbook of Music and Emotion: Theory, Research, Applications, 2010. Oxford: Oxford University Press.
  8. Ploghaus A, Tracy I, Gati JS, Clare S, Menon RS, Matthews PM, Rawlins JN. O le vavaeeseina o tiga mai le faʻamoemoe i le faiʻai o le tagata. Saienisi 1999; 284: 1979-81.
  9. Roy M., Peretz I., Rainville P. Emotional valence faʻamalosia musika-faʻaosoina tiga tiga. 2008 Tiga; 134:140-7.
  10. Sabo A., Small A., Lee M. Le A'afiaga o Musika Tu'ufa'atasi i le Fa'agesegese ma le Saosaoa I luga o le Ti'eti'ega Fa'asolo i luma i le Fa'avaivaia J Sports Med Phys Fitness 1999; 39 (3): 220-5.
  11. Vic K, Kalisch R, Weisskopf N, Pleger B, Stefan KE, Dolan RJ O le anterolateral prefrontal cortex e faʻatalanoaina le aʻafiaga o le faʻamoemoeina ma le faʻaogaina o le tiga. J Neurosci 2006; 26: 11501-9.
  12. Wiech K, Ploner M, Tracey I. Neurocognitive vaega o lagona tiga. Trends Cogn Sci 2008; 12:306-13 .

Faaopoopo i ai se faamatalaga