E lelei e vaevae i le 2
o tekinolosi

E lelei e vaevae i le 2

Mai lea taimi i lea taimi ou te tuu atu i oŹ»u uso a fomaŹ»i se ulu i le fai atu o le fisiki lava ia e faigata tele mo i latou. O le fisiki fa'aonaponei ua avea ma 90%, pe a le 100%, sili atu i le matematika. E masani lava i faiaoga o le fisiki le faitio e le mafai ona lelei a latou aŹ»oaŹ»o ona e leai ni a latou masini matematika talafeagai i le aŹ»oga. Ae ou te manatu o le tele o taimi... e le mafai ona latou aŹ»oaŹ»o atu, o lea latou te fai mai e tatau ona i ai a latou faŹ»amatalaga tutusa ma metotia faŹ»a-matematika, aemaise lava faŹ»avasegaga eseese. E moni e na'o le fa'amatematika o le fesili e mafai ona tatou malamalama atoatoa i ai. O le upu "compute" e tutusa le autu ma le upu "foliga". Faaali ou foliga = ia e iloa.

Sa matou nonofo faatasi ma se uo, Polani philologist ma sociologist Andrzej, i tafatafa o le Vaituloto matagofie o Mauda, ā€‹ā€‹ā€‹ā€‹Suwalki. O Iulai o lenei tausaga sa malulu. Ou te le manatua pe aisea na ou taŹ»u atu ai le tausuaga lauiloa e uiga i se tagata uila afi na leiloa le puleaina, paŹ»u i se laau, ae na sao mai. I totonu o le taavale a le falemaŹ»i na ia fai mai, "MaŹ»eu le lelei o loŹ»u faŹ»asoaina i le va o ni tagata se toŹ»alua." Na fafagu o ia e le fomaŹ»i ma fesili i ai po o le a le mea o loŹ»o tupu, o le a le mea e vaevae pe leai e vaevae i le lua. O le tali: mv2.

Na ata Andrzej mo se taimi umi, ae na fesili ma le matamuli pe o le a le mea e uiga i le mv2. Sa ou faamatalaina E = mv2/2 o le fua lea mo malosiaga faŹ»amalosiE matua manino lava pe afai e te iloa fa'atatau fa'atatau ae e te le malamalama i ai. I ni nai aso mulimuli ane, na ia talosaga atu ai mo se faamatalaga i se tusi ina ia mafai ona oo atu iā te ia, le faiaŹ»oga Polani. I le tulaga lava, na ou fai atu e leai ni auala tautupu i Rusia (o le tala lea a Aristotle i lana tamaititi aŹ»oga o Alexander the Great). E tatau ona mafatia uma i latou. Oi, e moni? A uma mea uma, o le a taŹ»itaŹ»ia e se taŹ»itaŹ»i mauga poto le tagata o tausia ile ala sili ona faigofie.

mv2 mo Dummies

Andrey. Ou te le fiafia pe afai e te mauaina le mau o loo i lalo e faigata tele. O la'u galuega: ia faamatala atu ia te oe le uiga o lenei kilipa2. Aemaise, aisea le sikuea ma pe aisea tatou te vaevae ai i le lua.

E te va'ai: o le mv o le malosi, ma o le malosi o le vaega taua o le malosi. Faigofie?

Ina ia mafai e le fomaŹ»i ona tali atu ia te oe. Ma o aā€™u... Ae a na ona fai, o se upu tomua, o se faamanatu o aso ua mavae. Sa a'oa'oina i matou i lenei mea i le aoga tulagalua (e le'i i ai se aoga maualuga).

E lua aofa'i e fa'atatau sa'o pe afai, a fa'atupula'ia pe fa'aitiitia le tasi, fa'atupula'ia pe fa'aitiitia le isi, i taimi uma i le fua tutusa.

Mo se faŹ»ataŹ»itaŹ»iga:

X 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Ma le 5 10 15 20 25 30 35 40 45

I lenei tulaga, Y e lima taimi sili atu nai lo X. Matou te fai atu lena mea fua fa'atatau e tutusa ma le 5. O le fua fa'atatau o lo'o fa'amatala ai lenei fua faatatau o le y = 5x. E mafai ona tatou tusia se kalafi o le laina sa'o y = 5x (1). O le kalafi fa'atatau o se laina sa'o o se laina sa'o alu a'e tutusa. Fa'aopoopo tutusa o le tasi fesuiaiga e tutusa ma fa'aopoopoga tutusa o le isi. O le mea lea, o se igoa sili atu o le matematika mo sea mafutaga o le: fa'alagolago laina. Ae matou te le faŹ»aaogaina.

1. Kalafi o le galuega y = 5x (isi fua i luga o to'i)

Tatou liliu nei i le malosi. O le a le malosi? Matou te ioe o se ituaiga malosi natia lea. ā€œE le o ia te au le malosi e faamama aiā€ e toetoe lava tutusa ma le ā€œE le o ia te au le malosi e faamama ai.ā€ O le malosi o se malosi natia o loŹ»o taoto i totonu ia i tatou ma e oŹ»o lava i mea, ma e lelei le faŹ»afefeina ina ia aoga ia i tatou ma e le mafua ai le faŹ»aumatia. Matou te maua le malosi, mo se faŹ»ataŹ»itaŹ»iga, e ala i le faŹ»aogaina o maa.

E fa'afefea ona fua le malosi? E faigofie: o se fua o le galuega e mafai ona ia faia mo i tatou. O a iunite tatou te fuaina ai le malosi? E pei lava o galuega. Ae mo faamoemoega o lenei tusiga, o le a tatou fuaina i ... mita. E faapefea?! Sei o tatou vaai.

O se meafaitino o lo'o tautau i le maualuga h i luga a'e o le tafailagi e iai malosi gafatia. O lenei malosi o le a faŹ»asaŹ»olotoina pe a tatou tipiina le filo o loŹ»o tautau ai le tino. Ona pa'Å« lea ma fai se galuega, tusa lava pe na o se pu i le eleele. A lele a tatou mea, e iai le malosi o le kinetic, o le malosi o le gaioiga lava ia.

E mafai ona faigofie ona tatou ioe o le malosi gafatia e tutusa ma le maualuga h. O le amoina o se uta i le maualuga e 2 itula o le a faaluaina ai lo tatou vaivai nai lo le a'e i se maualuga h. A ave i matou e le lifi i le fogafale sefululima, o le a faŹ»atoluina le tele o le eletise nai lo le lima ... (ina ua uma ona tusia lenei fuaiupu, na ou iloa ai e le moni lenei mea, aua o le lifi, e faaopoopo atu i tagata, o loŹ»o tauaveina foi. lona lava mamafa, ma le tele - Ina ia faŹ»asaoina se faŹ»ataŹ»itaŹ»iga, e te sui le lifi, mo se faŹ»ataŹ»itaŹ»iga, faŹ»atasi ai ma se crane faufale). E fa'apea fo'i ona fa'atatau i le fa'atatauina o le malosi fa'atatau i le tele o le tino. O le felauaiga o le 20 tone i le maualuga o le 10 m e manaŹ»omia ai le faŹ»aluaina o le eletise nai lo le felauaiga o le 10 tone i le 10 m. E mafai ona faŹ»aalia lenei mea i le fua E ~ mh, lea o le tilde (e pei o le ~ faŹ»ailoga) o le faŹ»ailoga faŹ»atusatusa. Fa'alua le mamafa ma fa'alua le maualuga e fa'afaina i le malosi gafatia.

O le tuŹ»uina atu o se tino malosi e ala i le siitia i se maualuga e le mafai ona tupu pe ana leai kalave. O le faafetai ia te ia ua pauu tino uma i le eleele (i le lalolagi). O lenei malosi e galue i se auala e maua ai e tino fa'avavevave faifaipea. O le a le uiga o le "vave tele"? O lona uiga o le tino pa'u e fa'atumau ma fa'ateleina lona saoasaoa - e pei lava o se ta'avale o lo'o alu ese. E saosaoa ma saoasaoa, ae faatelevave i se saoasaoa faifaipea. O le a tatou vaŹ»ai i se faŹ»ataŹ»itaŹ»iga o lenei mea lata mai.

Se'i ou faamanatu atu ia te oe o lo'o fa'ailoa mai le saoasaoa o le kalave e g. E tusa lea ma le 10 m/s2. Toe, atonu e te mafaufau: o le a lenei iunite uiga ese - o le sikuea o le sekone? Ae ui i lea, e tatau ona malamalama i se tulaga ese: o sekone taŹ»itasi o le saoasaoa o se tino pa'Å« e faŹ»ateleina i le 10 m i le sekone. Afai i se taimi e alu i le saoasaoa o le 25 m / sec, a uma le lona lua o loŹ»o i ai le saoasaoa o le 35 (m / sec). E manino foi o iinei tatou te talanoa ai e uiga i se tino e le afaina tele i le ea.

O lea la e tatau ona tatou foia se faafitauli tau numera. Mafaufau i le tino lea na faatoa faamatalaina, lea i le taimi e tasi e 25 m/sec le saoasaoa, ma a uma le lona lua e 35. O le a le mamao o le a malaga ai i lenei lona lua? O le fa'afitauli o le saoasaoa e fesuisuia'i ma e mana'omia se fa'atasi mo fa'atatauga sa'o. Ae ui i lea, o le a faŹ»amaonia ai mea tatou te lagona faŹ»apitoa: o le taunuuga o le a tutusa ma le tino o loŹ»o gaoioi tutusa ma se saoasaoa averesi: (25 + 35) / 2 = 30 m / sec. - ma o lea e 30 m.

Tatou see mo sina taimi i se isi paneta, e ese le saoasaoa, mo se faataitaiga 2g. E manino lava o iina tatou te maua ai le malosi faŹ»alua faŹ»alua vave - siitia le tino i le maualuga e faaluaina le maualalo. O le mea lea, o le malosi e tutusa ma le saoasaoa i luga o le paneta. Tatou ave le saoasaoa o le pa'Å« saoloto e fai ma faŹ»ataŹ»itaŹ»iga. Ma o le mea lea tatou te le iloa ai se malo e ola i luga o se paneta e ese le malosi o le kalave. O lenei mea e aumaia ai i tatou i le fua faŹ»atatau o le malosi: E = gmch.

Ia tatou tipiina le filo lea na tatou tautau ai se maa tele m i le maualuga h. E pau le maa. A pa i le eleele, o le a faia lana galuega - o se fesili inisinia pe faŹ»apefea ona faŹ»aaogaina mo lo tatou manuia.

Sei o tatou tusi se kalafi: o se tino o le m e paŹ»u i lalo (ia i latou e faitioina aŹ»u i loŹ»u fai mai e le mafai ona paŹ»u i luga, o le a ou tali atu e saŹ»o, ma o le mea lea na ou tusia ai ua paŹ»u i lalo!). O le ai ai se feteŹ»enaŹ»iga faŹ»ailoga: o le mataitusi m o lona uiga o mita ma le mamafa. Ae o le a tatou iloa pe a afea. Se'i o tatou va'ai i le kalafi o lo'o i lalo ma fa'amatalaga i ai.

O le a manatu nisi: ua na o ni togafiti faanumera poto. Ae seŹ»i o tatou siaki: afai e alu ese le tino i le saoasaoa o le 50 km / h, o le a oŹ»o atu i le maualuga o le 125 m - o lona uiga, i le mea e tu ai mo se taimi puupuu e le gata, o le a maua le malosi o le 1250. m, ma o le mV foi lea2/ 2. Afai tatou te fa'aoso le tino i le 40 km/h, ona lele lea i le 80 m, toe mv.2/ 2. O lenei atonu e leai so tatou masalosalo e le o se mea na tupu fua. Na matou mauaina se tasi o Tulafono o le gaoioi a Newton! NaŹ»o le manaŹ»omia le faŹ»atulagaina o se faŹ»ataŹ»itaŹ»iga mafaufauga (oi, faŹ»anoanoa, muamua fuafua le saoasaoa o le pa'Å« saoloto g - e tusa ai ma le tala, na faia e Galileo lenei mea e ala i le togiina o mea mai le olo i Pisa, lea ua uma ona faŹ»afefe i lena taimi) ma le mea autu: ia i ai le malamalama numera. Talitonu o le Alii lelei o le Atua na foafoaina le lalolagi e ala i le mulimuli i tulafono (atonu na ia faia e ia lava). Atonu sa ia mafaufau ifo ia te ia lava, ā€œOi, o le a ou faia ni tulafono ina ia mafai ona vaeluaina i le lua.ā€ O lenei ma le afa, o le tele o mea faŹ»aletino e matua ese lava e mafai ai e se tasi ona masalomia le Foafoa o se uiga malie. E faatatau foi lea i le matematika, ae e le o faatatau i ai i aso nei.

Pe tusa o le sefululua tausaga talu ai, na valaau atu ai tagata feŹ»aŹ»ei i Tatras i se tasi o puipui o Morskie Oko mo se fesoasoani. O Fepuari, malulu, pupuu aso, leaga le tau. Na o le aoauli o le aso na sosoo ai na taunuu ai le au laveai ia i latou. Ua leva ona aisa, fiaaai, ma vaivai le au feaei. Na tuu atu e le tagata laveai i le tagata muamua o se vai lauti vevela. "Ma le suka?" ā€” o le fesili lea a le tagata a'e i se leo tau le lagona. ā€œIoe, faatasi ai ma le suka, vitamini ma le faŹ»aleleia o le taamilosaga.ā€ ā€œFaafetai, ou te le inu ma le suka!ā€ - tali le tagata a'e ma leiloa se mea. Masalo na fa'aalia e le matou ta'avale uila se uiga malie fa'apea, talafeagai. Ae semanu e sili atu le loloto o le ula pe ana mapuea, seŹ»i o tatou fai atu: "Oi, ana leai lenei sikuea!"

Mo le mea o fai mai ai le fua, o le sootaga E = mv2/ 2? O le a le mea e mafua ai le "faatafafa"? O le a le mea fa'apitoa e uiga i mafutaga "faatafafa"? O lena, mo se faŹ»ataŹ»itaŹ»iga, o le faaluaina o le mafuaŹ»aga e mafua ai le faŹ»ateleina o le faŹ»aopoopoga o le aafiaga; faatolu - iva taimi, fa - sefuluono taimi. O le malosi tatou te maua pe a ave taavale i le 20 km / h e fa taimi itiiti nai lo le 40, ma sefuluono taimi itiiti ifo nai lo le 80! Ma i se tulaga lautele, mafaufau i taunuuga o se faŹ»alavelave i le saoasaoa o le 20 km / h. faŹ»atasi ai ma taunuuga o se faŹ»alavelave i le 80 km / h. A aunoa ma ni faŹ»ataŹ»itaŹ»iga, e mafai ona e vaŹ»aia e sili atu, sili atu. Ole fua faatatau ole a'afiaga e fa'atupula'ia sa'o ile fa'atatau ile saoasaoa, ma o le vaevaeina i le lua e fa'aitiitia ai lenei mea.

* * *

O aso malolo ua uma ona matou tua. Sa ou tusia tala mo ni nai tausaga i le taimi nei. O lenei... ua leai soā€™u malosi. E tatau ona ou tusi e uiga i le toe fuataŹ»iga o aŹ»oaŹ»oga, lea e iai foŹ»i vaega lelei, ae o le faŹ»aiuga na faia i luga o se tulaga e le taua e tagata e fetaui mo aŹ»u mo le paŹ»i (ua sili atu loŹ»u mamafa ma sili atu i le 70 tausaga).

Ae ui i lea, e peiseai ua leai se tiute, o le a ou faasino i se isi faŹ»aaliga o le valea faŹ»avae i le au tusitala. O le mea moni, e leai se mea e faŹ»atusatusa i se tusitala mai Olsztyn na tuŹ»uina atu se tala tele i le mataupu o le faŹ»aseseina o tagata faŹ»atau e tagata gaosi oloa. Ia, na tusia e le tusitala, i luga o le pusa pata o loŹ»o faŹ»aalia le gaŹ»o o se pasene, ae e leŹ»i faŹ»amatalaina pe o le kilokalama poŹ»o le paŹ»u atoa ...

Le saā€™o na tusia e le tusitala o A.B. (mataitusi fatu) i Tygodnik Powszechny na tusia i le aso 30 o Iulai i lenei tausaga, e sili atu ona maaleale. Na ia taŹ»ua, e tusa ai ma suŹ»esuŹ»ega a le CBOS, o le 48% o tagata e manatu latou te lolotu latou te faŹ»aaogaina se uiga X (tusa lava po o le a, e le afaina), ma le 41% o i latou e auai i faiga faŹ»alelotu i le tele o taimi. vaiaso lagolago X. O lona uiga, na tusia e le tusitala, e sili atu i le lua-lima o tagata Katoliko sili ona malolosi latou te le iloaina X. Ua leva ona ou taumafai e saili po o fea na maua ai e le tusitala nei lua-lima, ma.. . Ou te le malamalama. E leai se sese aloaia, talu ai o le mea moni, i le matematika, e sili atu i le lua-lima o tagata tali mai e tetee i le X. E mafai ona tatou fai atu e sili atu i le afa (100 - 48 = 52).

Faaopoopo i ai se faamatalaga