E fa'afefea ona puipuia oe lava mai fa'avevela ile vateatea
O le Iunivesite Aoao a Ausetalia (ANU) ua atiaʻe se nanomaterial fou e mafai ona atagia pe tuʻuina atu le malamalama i luga ole manaʻoga ma e pulea le vevela. E tusa ai ma tusitala o le suʻesuʻega, o lenei mea e tatalaina ai le faitotoʻa mo tekinolosi e puipuia ai tagata vaʻalele i le vanimonimo mai faʻamaʻi leaga.
Ulu o Suesuega Mohsen Rahmani Fai mai le ANU e matua manifinifi lava mea e mafai ai ona faʻapipiʻi le faitau selau o laulau i le pito o le nila, lea e mafai ona faʻaoga i soʻo se mea, e aofia ai suti avanoa.
Na taʻu atu e Dr. Rahmani i le Science Daily.
Faʻaopoopo Dr. Xu mai le Nofoaga Autu mo Nonlinear Physics i le Aʻoga a le ANU o Physics ma Inisinia.
Faʻataʻitaʻiga o nanomaterial mai le ANU i lalo o suʻega
Fa'atapula'a galuega i millisieverts
O le isi lea fa'asologa atoa ma le umi o le fa'asologa o manatu e fa'asagatau ma puipuia mai 'ave leaga o le vanimonimo o lo'o fa'aalia e tagata i fafo atu o le atemosifia o le Lalolagi.
E lagona le leaga o meaola i le vanimonimo. O le mea moni, o le NASA o loʻo faʻamatalaina "taʻotoga o galuega" mo tagata vaʻavaʻa, e tusa ai ma le maualuga o le radiation e mafai ona latou mitiia. O lenei tapulaa 800 i le 1200 millisievertsfa'atatau ile matua, itupa ma isi mea. O lenei fua e fetaui ma le maualuga o le lamatiaga o le atiaʻe o le kanesa - 3%. E le fa'atagaina e le NASA nisi tulaga lamatia.
O le averesi o tagata o le lalolagi o loʻo faʻaalia i le tusa. 6 millisieverts o faʻavevela i le tausaga, o le taunuuga lea o faʻaaliga faʻanatura e pei o le radon gas ma granite countertops, faʻapea foʻi ma faʻaaliga e le masani ai e pei o x-ray.
O misiona i le vanimonimo, aemaise lava i latou i fafo atu o le maneta o le lalolagi, o loʻo faʻaalia i le maualuga o le vevela, e aofia ai le faʻavevela mai matagi faʻafuaseʻi o le la e mafai ona faʻaleagaina ai ponaivi ma totoga. O lea la, afai tatou te mananao e faimalaga i le vanimonimo, e tatau ona tatou feagai ma le faigata o ave o le lagi.
E fa'atuputeleina fo'i le fa'atupuina o le fa'avevela o le fa'alavelave o tagata va'alele e atia'e le tele o ituaiga o kanesa, suiga o le kenera, fa'aleagaina o le tino, ma e o'o lava i fa'ama'i. I nai sefulu tausaga talu ai o le polokalame avanoa, na aoina e le NASA faʻamatalaga faʻaalia o le radiation mo ana tagata vaʻalele uma.
I le taimi nei e leai ni a matou puipuiga mai le mata'utia ave o le lagi. O fofo fautuaina e ese mai le fa'aoga omea mai asteroids pei o ufiufi, ina ua mavae fale i lalo o le eleele i Mars, faia mai Martian regolith, ae o manatu e matua ese lava.
O loʻo suʻesuʻeina e le NASA le faiga Puipuiga fa'aletino mo va'alele va'alele (PERSEO). Fa'apea o le fa'aogaina o le vai e fai ma mea mo atina'e, saogalemu mai fa'avevela. ofu atoa. O loʻo faʻataʻitaʻiina le faʻataʻitaʻiga i luga o le International Space Station (ISS). O loʻo faʻataʻitaʻiina e saienitisi, mo se faʻataʻitaʻiga, pe mafai e se tagata vaʻavaʻa ona ofuina se suti avanoa e tumu i vai ona faʻaumatia lea e aunoa ma le leiloa o le vai, o se punaoa sili ona taua i le vanimonimo.
O le kamupani Isaraelu StemRad e manaʻo e foia le faʻafitauli e ala i le ofoina atu talita fa'avevela. NASA ma le Israel Space Agency ua sainia se maliliega lea o le a faʻaaogaina ai le AstroRad radiation protection vest i le taimi o le NASA EM-1 misiona i le Moon ma i le International Space Station i le 2019.
E pei o manulele Chernobyl
Talu ai o le ola ua iloa na afua mai i luga o se paneta ua puipuia lelei mai le susulu o le vanimonimo, o meaola eleelea e le mafai ona ola e aunoa ma lenei talita. O ituaiga taʻitasi o le atinaʻeina o se puipuiga faʻanatura fou, e aofia ai le radiation, e manaʻomia ai se taimi umi. Peitaʻi, e iai ni tuusaunoaga uiga ese.
Le tala "Tuumau le leitio tetee!" i luga o le upega tafaʻilagi a Oncotarget
O le 2014 Science News tala na faʻamatalaina le tele o meaola i le eria o Chernobyl na faʻaleagaina ona o le maualuga o le vevela. Ae ui i lea, na aliali mai i nisi o manulele e le o le tulaga lea. O nisi oi latou ua atia'e le tetee atu i fa'avevela, ma i'u ai i le fa'aitiitia o le maualuga o le fa'aleagaina o DNA ma le aofa'i o fa'ama'i tu'ufua mata'utia.
O le manatu o manu e le gata ina fetuutuunai i le radiation, ae e mafai foi ona atiina ae se tali lelei i ai, o le ki lea mo le tele o le malamalama i le auala e mafai ai e tagata ona fetuutuunai i siosiomaga e maualuga le maualuga o le radiation, e pei o se vaʻa, se paneta ese, poʻo le va o fetu. avanoa. .
Ia Fepuari 2018, na faʻaalia ai se tusiga i le Oncotarget magazine i lalo o le faʻaupuga "Vive la radiorésistance!" (“Ia soifua radioimmunity!”). Na aafia ai suʻesuʻega i le matata o le radiobiology ma le biogerontology e faʻatatau i le faʻateleina o le tetee a tagata i faʻamalama i tulaga o le nofoia o le vateatea. Faatasi ai ma le au tusitala o le tusiga, o lana sini o le otootoina lea o se "faafanua o le auala" e ausia ai se tulaga o le puipuiga o le tagata i le leitio, e mafai ai e a tatou ituaiga e suʻesuʻe avanoa e aunoa ma le fefe, o ni tagata tomai faapitoa mai le NASA's Ames Research Center.
- o le tala lea a Joao Pedro de Magalhães, tusitala o le tusiga, sui o le American Research Foundation for Biogerontology.
O manatu o loʻo faʻasalalau i totonu o le faʻalapotopotoga o tagata lagolago o le "fetuunaʻiga" o le tino o le tagata i le lagi e foliga mai e manaia. O se tasi oi latou, mo se faʻataʻitaʻiga, o le a suitulaga i vaega autu o polotini o tatou tino, elemene hydrogen ma carbon, ma a latou isotopes mamafa, deuterium ma C-13 carbon. O lo'o i ai isi auala e sili atu ona masani ai, e pei o vaila'au mo le tui puipui i le fa'amaloloina o le radiation, togafitiga o kenera, po'o le toe fa'afouina o le tino i le tulaga feavea'i.
O le mea moni, o loʻo i ai se tulaga e matua ese lava. Fai mai a ia, afai o le vanimonimo e matua le fiafia i lo tatou biology, ia tatou nonofo pea i luga o le fogaeleele ma tuu atu masini e sili atu ona leaga i le radiation e suʻesuʻe.
Ae ui i lea, o lenei ituaiga o mafaufauga e foliga mai e matua feteʻenaʻi ma miti a tagata matutua i femalagaaiga i le vateatea.