E faapefea ona ola i se tau fou?
o tekinolosi

E faapefea ona ola i se tau fou?

E i ai se itu lelei i mea uma - o le mea sili lea o le manatu o Apple, fai mai a o faasolo ina leaga le tau, o le aoga o le iPhone i fegalegaleaiga faafesagai o le a faatupuina ai se lagona sili atu o le faamaoni i tagata faatau. O lea na iloa ai e Apple le itu lelei o le mafanafana.

"A o faʻateleina faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau, vave ma faʻateleina avanoa o gaoa, masini feaveaʻi ua saunia mo le faʻaogaina i tulaga e ono le maua ai felauaiga, eletise, ma isi auaunaga," o le tusi lea a Apple i le faʻasalalauga.

iPhone i se tulaga maaleale tau

O loʻo faʻamoemoe foi le kamupani i isi faʻamanuiaga. Faatasi ai ma le siʻitia o tau o le malosi, o loʻo sailia e tagata faʻatau oloa faʻasao malosi, ma o lenei, e tusa ai ma le Cupertino giant, o se tasi lea o mea sili ona lelei o lana talosaga.

O le mea lea, e vaʻaia e Apple le suiga o le tau o se itu lelei, e ui lava o nisi auaunaga e ofoina mai e le iPhone e mafai, peitaʻi, e mafatia - mo se faʻataʻitaʻiga, o le saʻo o le folauga ma uati. O le liusuavai o le aisa i le Arctic ua suia ai le faiga atoa o le tufatufaina o vai i luga o le paneta, ma e talitonu nisi o saienitisi e aafia ai le axis o le taamilosaga o le lalolagi. E mafua lea tulaga ona o le siisii ​​o le pou maneta i sasae. O nei mea uma e mafai ona taʻitaʻia ai le taamilosaga vave o le paneta i lona itu. I le tausaga 2200, e ono fa'apu'upu'u le aso i le 0,012 milliseconds. E lē o iloa tonu pe o le a faapefea ona aafia ai olaga o tagata.

I se tulaga lautele, o le olaga i se lalolagi ua afaina i suiga o le tau e foliga mai e malaia. Ae ui i lea, e tusa lava pe i lalo o le tulaga sili ona leaga, e foliga mai e le mafai ona tatou feagai ma le faʻaumatia atoa. Afai o loʻo i ai ni masalosaloga ogaoga pe mafai e se tagata ona taofia faʻalavelave faʻalavelave (tusa lava pe manaʻo moni o ia, lea e le faʻatuatuaina i taimi uma), e tatau ona amata ona faʻaaogaina le manatu o se "tau fou masani" - ma mafaufau e uiga i le ola. fuafuaga.

E sili atu le mafanafana iinei, o le lamala iina, e tele atu vai iinei.

Ua uma ona matauina faaopoopoga o le vaitau o le tuputupu ae i sone mālūlū. E vave tele atu le maualuga o le vevela i le po nai lo le vevela i le ao. E mafai fo'i ona fa'alavelaveina le la'au o, mo se fa'ata'ita'iga, araisa. suia le pao o le olaga o se tagata i faatelevave le mafanafanaona o le lalolagi mafanafana masani e maalili i le po. Ua atili ai ona mata'utia galu vevela, lea i Europa e mafai ona fasiotia le fiasefulu afe o tagata i le tausaga - e tusa ai ma fua faatatau, i le vevela o le 2003, 70 afe tagata na maliliu. tagata.

I le isi itu, o faʻamaumauga satelite o loʻo faʻaalia ai o loʻo faʻasolosolo mafanafana. e fa'aolaola ai le lalolagilea e sili ona maitauina i itulagi matutu muamua. I le aotelega, e le o se mea leaga, e ui o le taimi nei e foliga mai e le manaʻomia i nisi o vaega. I Ausetalia, mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o laʻau e faʻaumatia punaʻoa vai, faʻalavelave ai le tafe o vaitafe. Peitaʻi, atonu foʻi e iʻu ina suia le tau i se tau e sili atu le susū. o le a faateleina le aofaiga atoa o le vai i totonu o le taamilosaga.

O latitu i matu, e pei o Siberia, e mafai ona avea ma vaega o mea taufaatoaga ona o le vevela o le lalolagi. Ae ui i lea, e taua le manatuaina o le eleele i le arctic ma tuaoi e matua leaga lava, ma o le aofaʻi o le susulu o le la e oʻo atu i le lalolagi i le taumafanafana o le a le suia. O le mafanafana foi e siitia ai le vevela o le arctic tundra, lea fa'asa'oloto methane, o se kasa vevela malosi tele (o le methane o loʻo faʻaosoina foi mai le alititai, lea e puʻeina i tioata e taʻua o clathrates).

O atumotu o Maldives atumotu o loʻo i ai i totonu o le pito sili ona vaivai ona o le vevela o le lalolagi

Fa'ateleina le biomass plankton i le itu i Matu o le Pasefika, e iai ni a'afiaga lelei, ae atonu e leaga. O nisi ituaiga o penguins e mafai ona faateleina i numera, e le lelei mo le iʻa, ae mo mea latou te 'ai, ioe. Fa'aauau pea. O le mea lea, i se tulaga lautele, o se taunuuga o le mafanafana, o filifili mafuaʻaga ua faʻatulagaina, o taunuuga mulimuli e le mafai ona tatou vaʻai.

O le taumalulu mafanafana o le a mautinoa lava itiiti maliu ona o le malulu, aemaise lava i vaega e sili ona maaleale i ona aafiaga, e pei o tagata matutua. Ae ui i lea, o nei lava vaega o loʻo lamatia foi le afaina i le vevela faaopoopo, ma le numera o tagata maliliu mai galu vevela ua faʻateleina. E iai foi le talitonuga lautele o le tau mafanafana o le a fesoasoani i femalagaiga iniseti pathogenice pei o namu ma malaria o le a aliali mai i nofoaga fou atoatoa.

Afai ona o suiga o le tau o le a maualuga le suasami i le 2100 mita i le tausaga 3, o lona uiga, muamua lava, femalagaiga tele o tagata. O nisi e talitonu e i'u lava ina maualuga le maualuga o le sami ma le sami e ono o'o i le 20 m. I le taimi nei, o lo'o fa'atatauina o le si'itia o le 1,8 mita o lona uiga o le mana'oga e toe fa'anofo le 13 miliona tagata i le US lava ia. O le taunuuga o le a tele foi tupe leiloa - mo se faataitaiga. tau o meatotino leiloa i fanua fa'atau e toetoe lava 900 piliona tala Amerika. afai Himalayan glaciers o le a liusuavai e faavavauo le a aliali mai i le faaiuga o le seneturi faafitauli vai mo le 1,9 piliona tagata. O vaitafe tetele o Asia e tafe mai i Himalaya ma le mauga maualuga o Tibet, e maua ai le vai i Saina ma Initia, faapea foi ma le tele o atunuu laiti. O motu ma gataifale e pei o Maldives e sili ona lamatia. Fa'ato'aga araisa i le taimi nei faatumu i vai masimalea e faaleagaina ai le seleselega. O le vai o le sami e leaga ai vaitafe ona e fefiloi ma vai fou.

O le isi taunuuga leaga o loʻo vaʻaia e tagata suʻesuʻe o le fa'amago le vaomatua, lea e tuʻuina atu le CO faaopoopo i le ea2. Suiga i le pH, ie acidification o le sami. O lenei gaioiga e tupu ona o le faʻaaogaina o le CO faaopoopo.2 i totonu o le vai ma e mafai ona i ai se aafiaga ogaoga faʻalavelave i le filifili atoa o meaʻai o le sami. O se taunuuga o le pa'epa'e ma fa'ama'i e mafua mai i vai mafanafana, o le lamatiaga o le amu.

 O eria i Amerika i Saute o loʻo faʻamataʻu i le mago i tikeri eseese (i le mumu le tele), e tusa ai ma suʻesuʻega satelite a Tropical Rainfall Measuring Mission.

O nisi o vaaiga i le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) AR4 lipoti o loʻo faʻaalia ai foi aafiaga tau tamaoaiga suiga o le tau. O le leiloa o fa'ato'aga ma fanua nofoia ua fa'amoemoe e fa'alavelave ai fefa'ataua'iga a le lalolagi, felauaiga, malosi ma maketi faigaluega, faletupe ma tupe, tupe teufaafaigaluega ma inisiua. O lenei mea o le a faʻaumatia ai le tamaoaiga ma agafesootai mautu i atunuu mauoa ma atunuu matitiva. O le a feagai ma fa'afitauli matuia le aufaipisinisi fa'apitoa e pei o tupe penisione ma kamupani inisiua. O atunuʻu atiaʻe, o nisi o loʻo aʻafia i taua faʻaauupegaina, e ono feagai ma feeseeseaiga fou ua leva ona tulaʻi mai i vai, malosi poʻo meaʻai, lea o le a matua faʻaleagaina ai lo latou tamaoaiga. E masani ona iloa o a'afiaga leaga o suiga o le tau o le a tele lava ina lagona i atunu'u e le'i lava saunia e fa'afetaui, e le gata i le va fealoa'i ma le tamaoaiga.

Ae o le mea sili, e fefefe ai saienitisi o le tau suiga avalanche ma le aafiaga faʻaleleia. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e vave tele le liusuavai o le aisa, e sili atu le vevela o le sami, e taofia ai le toe faʻaleleia o le aisa, ma oʻo atu le faiga i se taamilosaga faifaipea o le faʻaumatia. O isi atugaluga e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelaveina o le sami poʻo le taamilosaga o timuga Asia ma Aferika, lea e ono afaina ai le faitau piliona o soifua. E o’o mai i le taimi nei, e le’i maua lava ni fa’ailoga o se suiga fa’apenei e pei o le afu, ae e le o fa’aitiitia ai le fefe.

E lelei le mafanafana?

Ae ui i lea, o loʻo i ai i latou e talitonu o le paleni atoa o suiga o le tau o loʻo lelei pea ma o le a tumau pea mo se taimi a sau. O se faaiuga faapena na faia i le tele o tausaga ua mavae e Prof. Richard Tol o le Iunivesite o Sussex - e leʻi leva ona ia suʻesuʻeina taunuuga o suʻesuʻega i aʻafiaga o mea o le tau i le lumanaʻi. I se tusiga na lomia i le 2014 o se mataupu o le tusi How Much Have Global Issues Cost the World?, Faʻatonu e Bjorn Lomborg, Taitaifono o le Copenhagen Consensus, Prof. E finau Tol, o suiga o le tau ua sao i ai faaleleia le soifua manuia o tagata ma le paneta. Ae ui i lea, e le o se mea e taʻua o le faʻafitia o le tau. Na te le faafitia o lo o tutupu suiga o le tau o le lalolagi. E le gata i lea, e talitonu o ia o le a aoga mo se taimi umi, ma a maeʻa le 2080, atonu o le a amata ona latou faʻaleagaina le lalolagi.

Ae ui i lea, na fuafuaina e Tol e ui o aafiaga aoga o suiga o le tau e maua ai le 1,4% o le tamaoaiga o le lalolagi, ma e oo atu i le 2025 o le a siitia lenei tulaga i le 1,5%. I le 2050, o lenei penefiti o le a maualalo, ae o loʻo faʻamoemoe e 1,2% ma e le oʻo i le 2080. Afai e faʻaauau pea ona faʻatupulaia le tamaoaiga o le lalolagi i se fua faatatau o le 3% i le tausaga, o le a oʻo atu i le averesi o le tagata o le a tusa ma le iva taimi sili atu nai lo le taimi nei, ma o Bangladesh maualalo, mo se faʻataʻitaʻiga, o le a mafai ona gafatia le puipuiga tutusa o lologa. e maua e Holani i aso nei.

Fai mai Richard Tol, o aoga autu o le vevela o le lalolagi e: itiiti maliu i le taumalulu, maualalo le tau o le malosi, maualuga fua o faatoaga, atonu e itiiti lamala, ma atonu e tele atu meaola eseese. Fai mai Toll, o le malulu, ae le o le vevela, o le fasiotiga sili lea o tagata. O le mea lea, e le ioe o ia i faʻamatalaga lauiloa a saienitisi i le taimi nei, o loʻo faʻaalia foi o le maualuga o le maualuga o le carbon dioxide e galue, faatasi ai ma isi mea, o se faʻalaʻau faaopoopo mo laau. Na ia matauina le faʻalauteleina o avanoa lanu meamata na taʻua muamua i nisi o nofoaga matutu, e pei o le Aferika Sahel. Ioe, i isi tulaga, e le o taʻua le faʻamago - e oʻo lava i vaomatua. Peitai, e tusa ai ma suʻesuʻega na ia taʻua, o fua o nisi o laʻau, e pei o sana, ona o le maualuga o le CO2 o lo'o tuputupu a'e.

O le mea moni, o lipoti faʻasaienisi o loʻo aliaʻe mai aʻafiaga lelei e leʻi mafaufauina o suiga o le tau, mo se faʻataʻitaʻiga, gaosiga o le cotton i Cameroon i matu. Ole si'itia ole vevela ole 0,05°C ile tausaga e fa'apu'upu'u ai le 0,1 aso ile tausaga e aunoa ma le afaina ai o fua. E le gata i lea, o le fertilizing aafiaga o le faʻatamaoaigaina CO2 o le a fa'atupula'ia ai fua o nei fa'ato'aga e tusa ma le 30 kilokalama i le hecta. E foliga mai o le a suia mamanu o timuga, ae o le tele o faʻataʻitaʻiga faʻaitulagi e ono na faʻaaogaina e fai ai faʻataʻitaʻiga o le tau i le lumanaʻi e le o valoiaina le faʻaitiitia o timuga - e tasi le faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le faʻateleina o timuga.

Peitaʻi, e lē o soʻo se mea o loʻo faʻamoemoeina faʻamatalaga. I totonu o le US, o le gaosiga o saito o loʻo lipotia mai o loʻo faʻaitiitia i itulagi mafanafana e pei o le itu i matu o le ogatotonu o Texas. I se faʻatusatusaga, o nofoaga malulu e pei o Nebraska, South Dakota, ma North Dakota ua faʻatupulaia tele talu mai le 90s. Polofesa fa'amoemoe. O lea atonu e le faʻamaonia Tola, aemaise lava le tuʻuina atu o faʻamatalaga uma o loʻo maua.

O le Bjorn Lomborg o loʻo taʻua i luga o loʻo taulaʻi atu i le tele o tausaga i le faʻatusatusaina o tau o le faʻafefeina o le vevela o le lalolagi i taunuuga e ono tupu. I le 2016, na ia taʻua ai i luga o le televise a le CBS e lelei le vaʻaia o aʻafiaga lelei o suiga o le tau, e tusa lava pe sili atu le leaga nai lo latou, ma maua ai ni auala sili atu ona fou e taulimaina ai le leaga.

- - Na ia fai mai -.

O suiga o le tau e mautinoa lava e iai ni fa'amanuiaga, ae e foliga mai e le tutusa le tufatufaina ma paleni, pe sili atu i a'afiaga leaga. O le mea moni, soʻo se faʻatusatusaga o aʻafiaga lelei ma leaga faʻapitoa e faigata, e faʻapea foi ona eseese i le nofoaga ma le taimi. E tusa lava po o le a le faʻaaliga, e tatau i tagata ona faʻaalia le mea na avea pea ma mea lelei i le talafaasolopito o le evolusione o le lalolagi - mafai ona fetuunai ma ola i tulaga fou o le natura.

Faaopoopo i ai se faamatalaga