Moon, Mars ma isi mea
o tekinolosi

Moon, Mars ma isi mea

Ua amata ona fa'ata'ita'i e le au su'esu'e a le NASA ni suti avanoa fou o lo'o fuafua le lala sooupu e fa'aoga i misiona o le masina o lo'o loma o se vaega o le polokalame a Artemis ua fuafuaina mo tausaga a sau (1). O loʻo i ai pea se fuafuaga faʻamoemoe e faʻauʻu le auvaa, alii ma tamaitai, i le Silver Globe i le 2024.

Ua uma ona iloa o le taimi lenei e le o se mea, ae muamua e uiga i le sauniuniga ona sosoo ai lea ma le fausiaina o atinaʻe mo le faʻaaogaina malosi o le Moon ma ana punaoa i le lumanaʻi.

Talu ai nei, na fa'ailoa mai ai e le lala sooupu a le US e valu ofisa vateatea a le atunu'u ua uma ona sainia se maliliega e ta'ua o Artemis Accords. Jim Bridenstine, le ulu o le NASA, faʻasalalau o le amataga lea o le faʻapotopotoga faʻavaomalo tele mo suʻesuʻega o le masina, lea o le a faʻamautinoa ai se "filemu ma manuia avanoa lumanaʻi." O isi atunuu o le a auai i le maliliega i masina a sau. I le faaopoopo atu i le NASA, o le maliliega na sainia e ofisa avanoa o Ausetalia, Kanata, Italia, Iapani, Luxembourg, United Arab Emirates ma United Kingdom. Initia ma Saina, o loʻo iai foʻi fuafuaga faʻapitoa, e le o iai i le lisi. kelope silivafuafuaga tau atina'e o le vateatea.

E tusa ai ma manatu o loʻo i ai nei, o le Moon ma lona taamilosaga o le a faia se sao taua o se tagata faufautua ma mea faʻavae mo sea malaga. Afai o le a tatou o atu i Mars i le fa sefulu tausaga o lenei seneturi, e pei ona faasilasila mai e le NASA, Saina ma isi, o le 2020-30 sefulu tausaga e tatau ona avea ma taimi o sauniuniga malosi. Afai e leai se tasi o gaioiga talafeagai e faia, ona Matou te le felelei i Mars i le isi sefulu tausaga.

O le uluai fuafuaga sa Tuu le masina ile 2028ae na valaau le Sui Peresetene Mike Pence mo le fa tausaga e faalauiloa ai. O le a felelei tagata va'alele Orion va'a va'alelelea o le a ave ai le SLS rockets o loʻo galue ai le NASA. Pe o se aso moni lenei e tumau pea ona vaʻaia, ae faʻatekonolosi e tele mea o loʻo tutupu i lenei fuafuaga.

Mo se faʻataʻitaʻiga, na fausia talu ai nei e le NASA se faiga faʻavae fou (SPLICE) e tatau ona faʻaitiitia ai le lamatiaga o Mars. E fa'aogaina e le SPLICE se faiga e su'esu'e ai le laser i le taimi e alu ifo ai, e mafai ai ona e tumau i luga o le ala ma iloa le mea e tula'i mai ai. O loʻo fuafua le lala sooupu e faʻataʻitaʻi vave le faiga i se roketi (2), lea e iloa o se taʻavale e mafai ona toe maua pe a maeʻa ona lele i luga o le taamilosaga. O le laina pito i lalo o le tagata ua toe fo'i mai e su'e tutoatasi le nofoaga sili e tulaueleele ai.

2. New Shepard tulaueleele ifo i lalo

Tatou faafoliga lena fuafua e toe faafoi tagata i le masina i le amataga o le 2024 o le a manuia. O le a le isi mea? O le tausaga a sau, e tatau ona taunuu se module e taʻua o le Habitat i le Moongate, lea o loʻo i ai nei i le mamanu, lea na matou tusia e uiga i le tele i le MT. NASA Gateway, nofoaga avanoa i luga taamilosaga o le masina (3) fausia faatasi ma paaga faava o malo, o le a amata muamua. Ae se'i vagana le 2025 pe a tu'uina atu se iunite nofomau a Amerika i le nofoaga e amata ai le fa'agaioiga moni o le nofoaga. O poloketi o loʻo i lalo o le atinaʻe e tatau ona faʻatagaina le auai faʻatasi o tagata vaʻalele e toʻafa i luga o le vaʻa, ma o se faasologa o fuafuaga faʻaleleia o le masina e tatau ona liliu le Gateway e avea ma nofoaga tutotonu o gaioiga avanoa ma atinaʻe mo se malaga i Mars.

3. Avanoa Taamilomilo i le Moon - Fa'aliliuga

Toyota i luga o le masina?

Ua lipotia mai e le Japan Air and Space Search Agency (JAXA). o lo'o fuafua e aumai le hydrogen mai fa'aputu aisa o le masina (4) ia faʻaaogaina e fai ma puna o suauu, e tusa ai ma le Iapani Times. O le sini o le faʻaitiitia o le tau o suʻesuʻega masina fuafuaina a le atunuʻu i le ogatotonu o le 20s e ala i le fatuina o se puna suauʻu i le lotoifale nai lo le felauaiga o voluma tetele. suauu mai le eleele.

O loʻo faʻamoemoe le Iapani Space Agency e galulue faʻatasi ma le NASA e fausia le Moon Gate o loʻo taʻua i luga. O se punavai o suauu, na faia i le lotoifale e tusa ai ma lenei manatu, o le a mafai ai e tagata vaalele ona feaveaʻi i le nofoaga mai luga ole masina ma le isi itu. E mafai fo'i ona fa'aogaina e fa'aola ai ta'avale ma isi mea tetele i luga o le fogaeleele. Ua fuafuaina e le JAXA e tusa ma le 37 tone o le vai e mana'omia e lava le suauu e felauai ai i le Moongate.

Na faʻaalia foi e le JAXA le mamanu o le taʻavale ono uili. suauu suauu hydrogen ta'avale fa'a-le-tagata na fausia i le galulue fa'atasi ma Toyota i le tausaga talu ai. Toyota ua lauiloa o se paionia o tekinolosi hydrogen. O ai na te iloa, atonu i le lumanaʻi o le a tatou vaʻai i le moon rovers ma le logo o se lauiloa Iapani lauiloa.

Ua iai le fana fou a Saina ma le tele o faanaunauga

Fa'aitiitia fa'asalalauga fa'alelalolagi i au gaioiga Ua fausia e Saina se fana fouo ai o le a ave a latou tagata folau i le masina. O le taʻavale fou na faʻaalia i le 2020 China Space Conference i Fuzhou, Sasaʻe Saina i le aso 18 o Setema. O le ta'avale fa'alauiloa fou ua mamanuina e fa'alauiloa ai se va'alele e 25 tone. O le tui o le roketi e tatau ona faatoluina le sili atu nai lo le roketi sili ona malosi o le Long March 5 a Saina. O le roketi e tatau ona tolu-vaega, pei o roketi lauiloa. Delta IV MamafaFalcon mamafama o vaega taitasi e tolu e tatau ona 5 mita le lautele. O le faiga fa'alauiloa, e le'o iai se igoa ae ua ta'ua o le "921 rocket" i Saina, e 87 mita le umi.

E leʻi faʻailoa mai e Saina se aso suʻega o le vaalele poʻo le ono tulaʻi mai i le masina. E le o ni fana na maua e Saina i le taimi nei, e le o Shenzhou orbiterle mafai ona fa'amalieina mana'oga o le tulaueleele o le masina. E te manaʻomia foʻi se lander, e le maua i Saina.

E le'i fa'atagaina aloa'ia e Saina se polokalame e tu'u ai tagata va'alele i luga o le masina, ae ua fa'ailoa mai e uiga i ia misiona. O le roketi na tuʻuina atu ia Setema o se mea fou. I le taimi muamua, sa matou talanoa e uiga i le manatu. roketi umi Mati 9lea e tatau ona tutusa lona lapopoa ma le roketi Saturn V po o le SLS na fausia e NASA. Ae ui i lea, o se roketi tele o le a le mafai ona faia ana malaga muamua suʻega seia oʻo i le 2030.

E sili atu i le 250% sili atu misiona

E tusa ai ma se suʻesuʻega a le Euroconsult na lomia ia Aperila 2020 ua faʻaigoaina "Space Exploration Perspectives", o tupe faʻaalu a tagata lautele i suʻesuʻega avanoa e toetoe lava $ 20 piliona i le 2019, i luga 6 pasene mai le tausaga talu ai. 71 pasene o latou faʻaaluina le US. Ole fa'atupega o su'esu'ega avanoa e fa'atatau e si'itia ile $30 piliona ile 2029 fa'afetai ile Su'ega masina, atina'e o felauaiga ma atina'e fa'ata'amilo. E tusa ma le 130 misiona o loo faamoemoeina i le isi sefulu tausaga o lumanai, pe a faatusatusa i le 52 misiona i le 10 tausaga ua mavae (5). E tele la mea o le a tupu. E le o va'aia e le lipoti le fa'ai'uga o le fa'agaioiga a le International Space Station. O lo'o fa'atali i ai a'e i luga ole nofoaga ole vateatea fa'ata'amilo a Saina ma le Faitotoa o le Moon. E talitonu Euroconsult ona o le tele o le fiafia i le Moon, e ono pa'ū tau mo misiona a Martian. O isi misiona e tatau ona faʻatupeina i le tulaga tutusa e pei o muamua.

5. Fuafuaga pisinisi avanoa mo le isi sefulu tausaga

I le taimi nei . Ua i ai i le 2021, o le a tele feoaiga i Mars ma lona taamilosaga. O le isi rover Amerika, Perseverance, e mafua i fanua ma faia suʻesuʻega. I luga ole va'a o lo'o iai fo'i fa'ata'ita'iga o mea fou ole suti avanoa. E manaʻo le NASA e vaʻai pe faʻafefea ona tali atu mea eseese i le siʻosiʻomaga o Martian, lea o le a fesoasoani i le filifilia o suti saʻo mo marsonauts i le lumanaʻi. O le rover e ono uili o loʻo tauaveina foi se tamaʻi helikopa Ingenuity o loʻo fuafua e ave. va'alele fa'ata'ita'i i le atemosifia seasea o Mars.

O su'esu'ega o le a i totonu o le taamilosaga: le Saina Tianwen-1 ma umia e United Arab Emirates Hope. E tusa ai ma lipoti a le aufaasālalau, o le suʻesuʻega a Saina e iai foʻi le lander ma le rover. Afai e manuia le misiona atoa, o le tausaga a sau o le a tatou maua le uluai faʻatautaia e le o US Martian lander i luga o le fogaeleele. Paneta Mumu.

I le 2020, e leʻi amataina le rover a le ofisa Europa ESA o se vaega o le polokalame ExoMars. Toe tolopo i le 2022. E leai se faʻamatalaga manino e manaʻo foi Initia e lafo se rover o se vaega o le polokalame. Misiona a Mangalyan 2 fuafuaina mo le 2024. Ia Mati 2025, o le Iapani JAXA suʻesuʻe o le a ulufale atu i Mars orbit i suʻesuʻega o masina o Mars. Afai e manuia le misiona Mars-orbiting, o le a toe foʻi le vaalele i le lalolagi ma faʻataʻitaʻiga i le lima tausaga.

Elon Musk's SpaceX o loʻo i ai foi fuafuaga mo Mars ma fuafua e auina atu se misiona e le faʻaaogaina iina i le 2022 e "faʻamaonia le i ai o le vai, faʻailoa mea taufaʻamataʻu, ma fausia muamua le malosi, mining, ma atinaʻe olaola." Na taʻua foi e Musk na te manaʻo e ave e SpaceX i le 2024. va'a va'alele a tagata i Marsa, o le sini autu o le a "fausia se fale suauu ma sauniuni mo vaalele i le lumanaʻi." E foliga mai e manaia tele, ae o le faaiuga lautele mai nei faʻasalalauga o le: SpaceX o le a ia faia se ituaiga o misiona a Martian i tausaga a sau. E taua le faʻaopopoina o SpaceX na faʻasalalau foi misiona o le masina. O le tagata fai pisinisi Iapani, mamanu ma le tagata alofa o Yusaku Maezawa na tatau ona faia le uluai malaga turisi e taamilo i le Moon i le 2023, e pei ona tatau ona malamalama i ai, i luga o le roketi tele Starship o loʻo faʻataʻitaʻiina nei.

I asteroids ma masina tetele

Talosia o le tausaga fou o le a alu ai foi i totonu o le taamilosaga. James Webb Space Telescope (6) o ai e tatau ona suitulaga Hubble Telescope. I le mae’a ai o le umi o le tuai ma fa’aletonu, ua mae’a lelei su’ega autu o lenei tausaga. I le 2026, e tatau ona fa'alauiloa atu i le vanimonimo le isi va'a mamao taua, o le European Space Agency's Planetary Transits and Oscillations of Stars (PLATO), o lana galuega autu o le faia lea.

6. Webb Space Telescope - Va'aiga Va'aiga

I le tulaga sili ona lelei, o le Indian Space Research Organization (ISRO) o le a auina atu le vaega muamua o tagata vaalele Initia i le vanimonimo i le amataga o le 2021.

O Lucy, o se vaega o le NASA's Discovery program, ua fuafua e faʻalauiloa ia Oketopa 2021. Su'esu'e ono Trojan asteroids ma se fusi asteroid autu.. O fusi e lua o Trojans i luga ma lalo ifo o Jupiter e manatu o ni tino pogisa e fausia i mea tutusa e pei o paneta pito i fafo o loʻo taamilo i tafatafa o Jupiter. Ua faamoemoe saienitisi o taunuuga o lenei misiona o le a suia ai lo tatou malamalama ma atonu o le olaga i le lalolagi. Mo lenei mafuaʻaga, ua taʻua ai le poloketi o Lucy, o se fossilized hominid na tuʻuina atu faʻamatalaga i le evolusione o tagata.

I le 2026, o le a tatou vaʻavaʻai totoʻa i ai Psyche, o se tasi o mea sili e sefulu i le fusi asteroid, lea, e tusa ai ma saienitisi, nikeli u'amea autu protoplanet. O le faʻalauiloaina o le misiona ua faʻatulagaina mo le 2022.

I le 2026 lava lea, e tatau ona amata le misiona a Dragonfly i Titan, o le sini o le tuʻu i luga o le masina o Saturn i le 2034. O le mea fou i totonu o le mamanu mo su'ega ma su'ega vaalele roboticlea o le a fealuai mai lea nofoaga i lea nofoaga e pei ona aliali mai. O lenei faaiuga e mafua ona o le le mautonu i le eleele i luga o Titan ma le fefe ina neʻi vave le gaoioi le rover i luga o uili. O se misiona lenei e le pei o isi, aua o le taunuuga e ese mai soo se mea ua tatou iloa. tino o le la.

E mafai ona amata le misiona i le isi masina o Saturn, Enceladus, i le afa lona lua o le XNUMXs. Ua na o se manatu lea mo le taimi nei, ae le o se misiona patino ma se paketi ma se fuafuaga. O lo'o va'aia e le NASA o le a avea lea ma ulua'i misiona va'alele loloto fa'atasi pe fa'atupeina atoa e le vaega tumaoti.

I sina taimi muamua atu, o le suʻega JUICE (7), o le faʻalauiloaina lea na faʻasalalau e le ESA i le 2022, o le a taunuu i le nofoaga o ana suʻesuʻega. O loʻo faʻamoemoe e oʻo atu i le Jupiter system i le 2029 ma oʻo atu i le taamilosaga o Ganymede i le fa tausaga mulimuli ane. masina aupito tele i le faiga o le la ma su'esu'e isi masina i tausaga a sau, Callisto ma sili ona manaia mo matou Europa. Na muai fa'amoemoe e avea ma misiona fa'atasi a Europa-Amerika. Ae ui i lea, mulimuli ane, o le US o le a faʻalauiloa lana Europa Clipper suʻesuʻe e suʻesuʻe Europa i le ogatotonu o XNUMXs.

7. JUICE Misiona - Va'aiga

E mafai ona faʻaalia ni misiona fou i luga o le faʻatulagaga a le NASA ma isi lala sooupu, aemaise lava i latou e faʻatatau i Venus. E mafua lenei mea i mea na maua talu ai nei o mea e faʻaalia ai le avanoa o le i ai o meaola ola i le ea o le paneta. O loʻo talanoaina nei e le NASA suiga o le paketi e mafai ai ona faia se misiona fou poʻo le tele foi. E le o mamao tele Venus, o lea e le mafai ona mafaufauina. 

Faaopoopo i ai se faamatalaga