O le hydrogen metallic o le a suia foliga o tekinolosi - seia oʻo ina mou ese
o tekinolosi

O le hydrogen metallic o le a suia foliga o tekinolosi - seia oʻo ina mou ese

E leai se uʻamea poʻo le titanium poʻo se mea e le masani ai le eleele e faʻapipiʻiina i faʻailoga o le XNUMXth seneturi. I aso nei o taimane faʻatasi ma se uʻamea iila susulu le mea o loʻo tatou iloa o le sili ona faigata o kasa...

O le hydrogen i le laulau fa'avaitaimi o lo'o i le pito i luga o le vaega muamua, lea e aofia ai na'o metala alkali, o lona uiga, lithium, sodium, potassium, rubidium, cesium ma francium. E le o se mea e ofo ai le mafaufau o saienitisi pe o iai foi lona lava foliga uʻamea. I le 1935, o Eugene Wigner ma Hillard Bell Huntington o i latou na muamua na tuʻuina atu tuʻutuʻuga ia. e mafai ona avea le hydrogen ma uamea. I le 1996, na lipotia mai e le fomaʻi Amerika o William Nellis, Arthur Mitchell ma Samuel Weir o le Lawrence Livermore National Laboratory e faapea o le hydrogen na faʻafuaseʻi ona gaosia i se tulaga uʻamea e faʻaaoga ai se fana kesi. Ia Oketopa 2016, na faasilasila ai e Ranga Díaz ma Isaac Silvera ua latou manuia i le gaosia o le hydrogen metallic i le mamafa o le 495 GPa (e tusa ma le 5 × 10).6 atm) ma i le vevela o le 5,5 K i totonu o se potu taimane. Ae ui i lea, o le suʻega e leʻi toe faia e tusitala ma e leʻi faʻamaonia tutoatasi, O le i'uga, ua fesiligia e se vaega o sosaiete fa'asaienisi fa'ai'uga ua faia.

O lo'o i ai fautuaga e mafai ona iai le hydrogen metallic i le sua i lalo o le mamafa o le kalave. totonu o paneta kasa tetelemo se faataitaiga Jupiter ma Saturn.

I le faaiuga o Ianuari o le tausaga nei, o se vaega o le polofesa. Na lipotia mai e Isaac Silveri o le Iunivesite o Harvard e faapea o metallic hydrogen na gaosia i totonu o le fale suesue. Na latou tuʻuina le faʻataʻitaʻiga i le mamafa o le 495 GPa i taimane anvils, o molelaʻau ia e fausia ai le H gas.2 malepelepe ma fausia se fausaga u'amea mai hydrogen atoms. E tusa ai ma tusitala o le faʻataʻitaʻiga, o le faʻatulagaina o le taunuuga metastableo lona uiga e tumau pea le u'amea tusa lava pe uma le mamafa o le mamafa.

E le gata i lea, e tusa ai ma le au saienitisi, o le hydrogen metallic o le a superconductor vevela maualuga. I le 1968, na valoia ai e Neil Ashcroft, o se fomaʻi i le Iunivesite o Cornell, o le vaega uʻamea o le hydrogen e mafai ona sili atu le taʻavale, o lona uiga, faʻatautaia le eletise e aunoa ma se vevela ma i le vevela e sili atu i luga ole 0°C. Na'o le mea lea o le a fa'asaoina ai le tasi vaetolu o le eletise o lo'o leiloa i le taimi nei i le fa'asalalauina ma o se taunuuga o le fa'avevelaina o masini fa'aeletoroni uma.

I le mamafa masani i le kasa, vai ma malo malo (hydrogen condenses i le 20 K ma faʻamalosi i le 14 K), o lenei elemene e le faʻauluina le eletise ona o le hydrogen atoms e tuʻufaʻatasia i paga molecular ma fesuiaʻi a latou eletise. O le mea lea, e le lava eletonika saoloto, lea e fausia ai le faʻauluina faʻaulu i metals ma o loʻo i ai nei avefeʻau. Na'o le fa'amalosi malosi o le hydrogen ina ia motusia ai noataga i le va o atoms e mafai ai ona fa'asa'oloto fa'aeletonika ma avea ai le hydrogen o se ta'avale eletise ma e o'o lava i se superconductor.

Ua fa'apipi'i le hydrogen i foliga u'amea i le va o taimane

Ole ituaiga fou ole hydrogen e mafai foi ona aoga suau'u roketi ma le fa'atinoga fa'apitoa. "O le gaosia o le hydrogen metallic e manaʻomia ai le tele o le malosi," o le tala lea a le polofesa. siliva. "Pe a liua lenei ituaiga o hydrogen i se kasa mole, e tele le malosi e faʻamalolo, ma avea ai ma afi roketi sili ona malosi e iloa e tagata."

O le fa'atonuga fa'apitoa o se afi o lo'o fa'agaoioia i luga o lenei suau'u e 1700 sekone. I le taimi nei, o le hydrogen ma le okesene e masani ona faʻaaogaina, ma o le faʻamalosi faapitoa o ia afi e 450 sekone. Fai mai le saienitisi, o le suauu fou o le a mafai ai e le tatou vaʻa vaʻavaʻa ona ulu atu i le taamilosaga e faʻaaoga ai se roketi e tasi le tulaga ma se uta tele ma mafai ai ona oʻo atu i isi paneta.

I le isi itu, o se masini hydrogen superconductor o loʻo galue i le vevela o le potu e faʻatagaina ai le fausiaina o faiga feʻaveaʻi televave e faʻaaoga ai le levitation mageta, o le a faʻateleina ai le lelei o taavale eletise ma le lelei o le tele o masini eletise. O le ai ai foi se suiga i le maketi teuina o malosiaga. Ona o le superconductor e leai se tete'e, e mafai ona teuina le malosi i le eletise eletise lea e taamilo seia oʻo ina manaʻomia.

Ia faaeteete i lenei naunautaiga

Ae ui i lea, o nei faʻamoemoega susulu e leʻo manino atoatoa, talu ai e leʻi faʻamaonia e saienitisi o le hydrogen metallic e mautu i lalo o tulaga masani o le mamafa ma le vevela. O sui o le sosaiete faʻasaienisi, lea na faʻafesoʻotaʻi e le aufaasālalau mo ni faʻamatalaga, e masalosalo pe, i le mea sili, faʻapolopolo. O le mea e sili ona taatele o le toe faia o le suʻega, aua o le tasi e manatu o le manuia o le ... naʻo se manuia.

I le taimi lea, e na'o se fasi u'amea la'ititi e mafai ona va'aia i tua o ta'imana taimane e lua ua ta'ua i luga, lea na fa'aaogaina e fa'apipi'i ai le hydrogen vai i le vevela i lalo ifo o le malulu. O le tala a Prof. Pe o le a galulue moni lava Silvera ma ana paaga? Sei o tatou vaʻai i se taimi lata mai pe faʻapefea ona faʻamoemoe le au suʻesuʻe e faʻaitiitia le mamafa ma faʻateleina le vevela o le faʻataʻitaʻiga e suʻe ai. Ma i le taimi lava e tasi, latou te faʻamoemoe o le hydrogen o le a faigofie ... e le faʻafefe.

Faaopoopo i ai se faamatalaga