E mafai ona gau se taimane i se samala?
Meafaigaluega ma Fautuaga

E mafai ona gau se taimane i se samala?

O le taimane o le mea sili ona faigata i le lalolagi, ae e ui lava i lena, e mafai lava ona aʻafia i le ta i se samala.

I le avea ai o se tulafono, o taimane e eseese tikeri o le malosi poʻo le maaa. O le lelei ma le atoatoa o le fausaga o le lattice kupita e aʻafia ai le maualuga o le malosi. O le mea lea, o taimane e iai ni mea vaivai i totonu o latou fausaga e mafai ai ona gau i se samala.

E mafai ona e talepeina se taimane i se samala e faapea:

  • Filifili se taimane o loʻo i totonu o totonu ma faʻaletonu
  • Tuu le taimane i luga o se mea mautu
  • Tu'i malosi e lavea le pito vaivai i le lattice taimane.

O le a ou talanoaina atili i lalo.

E mafai ona gau se taimane i se samala?

Malolosi e fa'atatau i le malosi o se meafaitino e tete'e ai le gau mai le pa'u pe pa'u. Ae ioe, e mafai ona e talepeina se taimane i se samala. O mea nei o lo'o fa'aalia ai le vaivai o taimane e malepe ma pe aisea e mafai ai ona e tu'i fa'amalosi i se samala.

fa'ailoga taimane

O le fausaga taimane e lelei atoatoa cleavage, lea e faigofie ona malepe pe afai o le sasa e faasino i le nofoaga saʻo.

O le vaeluaga o se taimane e fa'aalia ai lona ma'ale'ale. E tatau ona maitauina o le maaa ma le malosi o ni itu eseese. E malo le taimane, ae malosi le samala. Ae ui i lea, e faigata lava ona talepe se taimane i se samala, ae atonu e na o le pau lea o le auala e alu ese ai pe afai e leai sau tipi taimane.

O le fausaga i totonu e aofia ai atoms kaponi fusifusia. O kaponi kaponi o lo'o fa'atulagaina tutusa po'o i totonu o fausaga lattice, ma e faigata ona fa'aumatia ia kaponi.

Numera o atoma i le iunite voluma

O le fausaga kupita o le lattice taimane e tulaga ese ona o loʻo i ai le numera tele o atoms ma faʻamau i le iunite voluma. E fai lea ma faavae o le maaa o le taimane. O le lattice kupita e fa'atuputeleina ai le le gaioi o atoms kaponi.

Fa'afefea ona talepe se taimane i se samala

E pei ona taʻua i luga, o le talepeina o se taimane ma se samala masani poʻo se samala e le o se galuega faigofie, ae mafai.

Fa'aaoga le tele o le malosi e fai ai le malosi e ta'e ai le taimane. A leai, o le a tumau pea le taimane e le gaoioi. Tatou talepe le taimane.

Laasaga 1: Filifili se taimane e faigofie ona malepe

E eseese ituaiga taimane e eseese tikeri o le maaa po o le maaa. O le malosi e fuafua pe fa'atulagaina le mautu o se taimane, o se mea taua lea i le talepeina o se taimane i se samala.

O lea, ia maua se taimane o loʻo i totonu o totonu ma faʻaletonu e faafaigofie ai lau galuega.

Laasaga 2: Filifilia o se Laupapa

A fua i le malosi o le samala ma le malosi o le taimane, e te manaʻomia se mea malo e lavea ai le taimane. Ou te fautuaina le setiina o le taimane i luga o se ie mafiafia po o se maa. O loo e oomiina o ia.

Laasaga 3: Fa'atatau i le sasa samala

Ina ia taulau au taumafaiga, ia tuusaʻo le ta ina ia faʻaogaina le mamafa maualuga i le pito sili ona vaivai o le lattice totonu o le taimane.

Faamatalaga: Taofi pea le taimane tusa lava pe uma ona ta i se samala. E pei ona faʻamoemoeina, o le a faʻavaivaia le sasa o le samala pe a paʻu le taimane mai le sasa o le samala. Oomi le taimane e pei ona fautuaina, pe faʻaaoga soʻo se isi auala e te faʻaogaina e faʻamautinoa ai le mautu o le taimane.

Fesili e masani ona fesiligia

E tutusa uma le malosi ma le ma'a'a o taimane?

Leai. O le lelei ma le atoatoa o le fausaga o le lattice kupita o taimane e fuafua ai le faigata ma le malosi. Ae o le lelei o fusi carbon-carbon e eseese ona o mea tau tau e pei ole vevela. (1)

O le a le eseesega i le va o le maaa ma le maaa o taimane?

O le ma'a'a e atagia mai ai le fa'amatagofieina o se mea e masasi. I se fa'atusatusaga, o le malosi po'o le ma'a'a'a e fuaina ai le fa'aletonu o se vaila'au i le fa'aletonu. O lea la, e faigata tele taimane (o le mea lea e faʻaaogaina ai e togi ai isi mea e aunoa ma le tuʻuina o manuʻa), ae le malosi tele - ina ia mafai ona gau i se samala. (2)

fautuaga

(1) fusi kaponi-kaponi - https://www.nature.com/articles/463435a

(2) fa'amaoni - https://www.sciencedirect.com/topics/materials-science/tenacity

Vitio so'oga

Herkimer Diamond mai Niu Ioka

Faaopoopo i ai se faamatalaga