Falemataaga o Femalagaaiga faalilolilo ma le Neivi i Haifa
Meafaigaluega militeli

Falemataaga o Femalagaaiga faalilolilo ma le Neivi i Haifa

Falemataaga o Femalagaaiga faalilolilo ma le Neivi i Haifa

Haifa, o loʻo i le itu i matu o Isaraelu, e le gata o le lona tolu tele o taulaga i totonu o le atunuʻu - o le fale e tusa ma le 270 tagata. tagata nofoia, ma i totonu o le taulaga tele e tusa ma le 700 afe - ma se taulaga taua, ae o le pito sili ona tele o le sami a Isaraelu. O lenei elemene mulimuli o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga o le falemataʻaga a le militeri, lea e taʻua aloaʻia o le Falemataʻaga o Femalagaaʻi Faalilolilo ma le Neivi, o loʻo i ai iinei.

O lenei igoa faʻapitoa e mafua saʻo mai le amataga o le Neivi a Isaraelu, o latou tupuaga latou te vaʻaia i gaioiga na faia muamua, i le taimi ma le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, faʻapea foi i le va o le faaiuga o le feteenaiga i le lalolagi atoa ma le taʻutinoga a le setete ma faʻatatau i le tulafono. (mai le vaaiga a Peretania) Iutaia i Palesitina. Talu ai o lenei mataupu e toetoe lava a le iloa atoa i Polani, e taua le gauai atu i ai.

Femalagaaiga faalilolilo ma le amataga o le Neivi a Isaraelu

O le manatu o le faʻatulagaina o femalagaiga a Iutaia i le teritori o le Palesitina Mandate, o le pasia o faiga a Peretania, na fanau mai i le ogatotonu o le 17. O le tulaga i Europa, Lonetona o le a ositaulagaina ai le malaga mai Iutaia i le igoa o le tausia lelei o sootaga ma tagata Arapi. O nei valo'aga na i'u ina moni. I le aso 1939 o Aperila, 5, na lomia ai e le au Peretania se "Tusi Paʻepaʻe", o faʻamaumauga na faʻaalia ai i le isi 75 tausaga na sosoo ai naʻo le XNUMX afe tagata na faʻatagaina i totonu o le teritori faʻatulafonoina. Tagata malaga mai Iutaia. I le tali atu, na faʻatupuina e le au Zionists le gaioiga o femalagaiga. O le amataga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi e leʻi suia ai le tulafono a Foggy Albion. O lenei mea na taʻitaʻia ai, faatasi ai ma isi mea, i faʻalavelave lea na faia ai e vaʻa Patria ma Struma se sao taua.

O le Patria o se vaa pasese Farani e tusa ma le 26 tausaga (fausia i le 1914, 11 BRT, Fabre laina mai Marseille) lea na utaina ai le 885 Iutaia, na taofia muamua i luga o vaa e tolu o folau mai le Atlantic Atlantic, le Vasa Pasefika ma Milos, e sau mai Tulcea. . O le a ave e Peretania i latou i Mauritius. Ina ia taofia lenei mea, na faaleagaina ai e le Hagana, o se faalapotopotoga faafitafita Iutaia, le vaa, ma lē talafeagai ai. Ae ui i lea, o le aafiaga na sili atu nai lo le faamoemoe o le au fai pese. Ina ua uma le pa o mea pāpā na ave faananā i luga o le vaa, na goto Patria i le aso 1904 o Novema, 25 i le alatele i Haifa faatasi ai ma le 1940 tagata (269 Iutaia ma le 219 fitafita Peretania na puipuia i latou na maliliu).

O Struma, i le isi itu, o se vaa Bulgarian fuʻa Panamanian na fausia i le 1867 ma sa faʻaaogaina muamua e felauaiga povi. Na faʻatau mai i foaʻi mai sui o le faʻalapotopotoga a le Betar Zionist, na lagolagoina e se vaega o tagata mauoa o loʻo fia fesoasoani i soʻo se tau e tuua ai Romania, lea na faʻateleina le ita i tagata Iutaia. I le aso 12 o Tesema, 1941, na malaga ese atu ai le Struma, ma le tusa ma le 800 tagata i luga o le vaa, mo Istanbul. O iina, o se taunuuga o le uunaiga a le pulega a Peretania, sa faasaina ona pasese e le gata ona o ese, ae faapea foi ona ulufale atu i le Sami Metitirani. Ina ua mavae le 10 vaiaso o le malepelepe, na toe faamalosia e le au Turks le vaa i le Sami Uliuli, ma talu ai sa i ai se afi faaletonu, na tosoina pe a ma le 15 kilomita mai le talafatai ma lafoai. E 768 tagata i luga o le vaa, e aofia ai le silia ma le selau tamaiti. I le aso 24 o Fepuari, 1942, na maua ai e le Soviet submarine Shch-213 le Struma tafefea. E ui i le lelei o le tau, ae o lona taʻitaʻiʻau, o Kapeteni S. Mar. Na fa'avasega e Denezhko le va'a o se vaega o le fili ma fa'agototo i se torpedo. O le pasese Iutaia, na o le tasi na sao (na maliu i le 2014).

Na faateteleina femalagaaiga faalilolilo ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ona avea ai lea o se uiga e toetoe lava a tele. O le taunuuga o le vaa Esoto ua avea ma ana faailoga. O lenei iunite na faʻatauina i le 1945 i Amerika. Ae ui i lea, seia oo i le amataga o le 1947, na mafai e le tipiloma Peretania ona tolopo le malaga i Europa. Ina ua oo atu le Esoto i le sami ma ina ua mavae le tele o faigata na fesootai ma le faatoilaloina o faafitauli eseese na faateleina e Peretania, sa ia taunuu atu i tua o Haifa ma tagata nofoia ma sa pueina e le Royal Navy ia Iulai 18.

Faaopoopo i ai se faamatalaga