Nazario Sauro
Meafaigaluega militeli

Nazario Sauro

O vaʻa Torpedo o le ituaiga PN, o se tasi o faʻasologa mulimuli ane, na faʻanumeraina mai le 64 i le 69. O vaʻa lea e masani ona galue ai Sauro o se pailate e toetoe lava a tutusa. Ata o Lusi

O le submarine Nazario Sauro, ua leva ona tautua i le Marina Militara, o se tasi lea o tafaoga maimoa i le gataifale o Genoa talu mai le 2009 - o loʻo faʻamauina i le vaitaele i tafatafa o le fale o le Maritime Museum (Galata Museo del mare), o lona uiga. fa'aaliga tele. I le avea ai ma lona lua i le vaʻa a Italia, o loʻo ia tauaveina le igoa ma le faʻauigaina o se tagata le mautonu na pueina i le 102 tausaga talu ai o se taunuuga o se misiona le manuia o le taua, ma e leʻi umi ae tu i luga o le fata.

O le fausiaina o le Malo Tele o Italia, na folafolaina ia Mati 1861, o se laasaga i le tuufaatasia atoatoa - i le 1866, faafetai i se isi taua ma Austria, na auai Venise, ma 4 tausaga mulimuli ane, o le faatoilaloina o Roma na faamutaina ai le Papal. Setete. I totonu o tuaoi o atunuu tuaoi sa laiti pe tetele o eria o latou tagata na tautatala i le gagana Italia, e taʻua o "eleele le faʻasaolotoina" (terreirdente). O le au lagolago sili ona mamao o le auai i lo latou atunuu na mafaufau e uiga ia Corsica ma Malta, o le au moni na faʻatapulaʻaina i latou lava i mea e mafai ona ave mai le Habsburgs. I le fesoʻotaʻiga ma le fesoʻotaʻiga faʻale-aganuʻu ma le Republicans, o le suiga o fesoʻotaʻiga (i le 1882, Italia, e fesoʻotaʻi ma le faʻapipiʻiina o Tunisia e Farani, na faʻauʻuina ai se feagaiga faalilolilo ma Austria-Hungary ma Siamani) ma manaʻoga colonial o Roma, o le au le mautonu. amata ona faalavelave. E ui lava i le leai o se lagolago poʻo ni konekarate a leoleo mai "o latou" tagata, e leai ni faʻafitauli matuia i le mauaina o le lagolago i le isi itu o le tuaoi, aemaise lava i le Adriatic. Latou te leʻi siitia mo le tele o tausaga, naʻo le Taua Muamua a le Lalolagi na faʻateleina Italia i le tau o Trieste, Gorizia, Zara (Zadar), Fiume (Rijeka) ma le penisula Istrian. I le tulaga o le vaega mulimuli o Nazario, na avea Sauro ma tagata faʻatusa.

Le amataga o le auala

Istria, o le penisula pito sili ona tele o le Sami Adriatic, na tumau pea le umi i lona talafaasolopito faapolokiki i lalo o le pulega a le Venetian Republic - o le muamua, i le 1267, o le taulaga aloaia o Parenzo (lea ua taʻua nei o Porec, Croatia), sosoo ai ma isi aai i luga. le gataifale. O teritori i totonu o Pazin i ona po nei (Siamani: Mitterburg, Italia: Pisino) sa auai i alii feudal Siamani ona sosoo ai lea ma le pulega a Habsburg. I lalo o le Feagaiga a Campio Formio (1797), ona avea ai lea o se taunuuga o le pa'ū o le Malo o Napoleone, na ulu atu i ai le peninsula atoa. O le faaiuga i le 1859 e faapea o Pola, o loo i le itu i saute sisifo o Istria, o le a avea ma faavae autu o le auvaa Austrian, na taitai atu ai i le alamanuia o le taulaga (na avea ma nofoaga autu fau vaa) ma le faalauiloaina o felauaiga nofoaafi. I le aluga o taimi, o le gaosiga o le koale i totonu o le maina i le lotoifale na faʻatupulaia tele (o uluaʻi aʻa na viliina i le tele o seneturi na muamua atu), ma amata ai le faʻaogaina o tupe teu. O le mea lea na teena ai e le au pulega i Vienna le mafai ona maua e Italia le peninsula, i le vaaia o a latou uo i le Croatian ma Slovene nationalists, e fai ma sui o tagata matitiva mai nuu i tua, aemaise lava i sasae o le itulagi.

O le toa o le atunuu i le lumanai na fanau mai ia Setema 20, 1880 i Kapodistria (lea o Koper, Slovenia), o se uafu i le Fagaloa o Trieste, i lalo o le peninsula. O ona matua na o mai mai aiga sa nonofo iinei mo le tele o seneturi. O lona tama, o Giacomo, o se seila, o lea na tausia ai e lona faletua o Ana le fanau, ma mai ia te ia na faalogo ai le atalii e toatasi (sa i ai foi se afafine) i avanoa uma e amata ai le nuu moni i matu i sisifo o Trieste lata ane, lea. , e pei o Istria e tatau ona avea ma vaega o Italia.

Ina ua uma ona faauu mai le aoga tulagalua, na ulufale atu Nazario i le aoga maualuga, ae na sili ona fiafia i malaga i vaa po o tuuga vaa e suesue ai. Ina ua maeʻa ona auai ia Circolo Canottieri Libertas, o se kalapu taʻavale i le lotoifale, na amata ona faʻafefeteina ona manatu ma faʻaleagaina ana faʻailoga. I lenei tulaga, na filifili Giacomo o le a faauma e lona atalii ana aʻoga i le vasega lua ma amata ona galulue faatasi ma ia. I le 1901, na avea Nazario ma kapeteni ma faaipoipo, e leʻi atoa se tausaga mulimuli ane na maua ai lana tama muamua, e igoa ia Nino, e faʻaaloalogia ai se tasi.

faatasi ma soa a Garibaldi.

I le faaiuga o le 1905, ina ua uma ona folau atu i le Metitirani mai Farani i Turkey, na faamaeaina e Sauro ana aʻoga i le Naval Academy of Trieste, ma pasi ai le suega a le kapeteni. O ia "o le muamua mulimuli i le Atua" i luga o vaʻa vaʻa laiti e alu ese mai Cassiopeia i Sebeniko (Sibenik). O lenei taimi uma sa ia fesootai pea ma le irredentists i Istria, ma le folauga i Ravenna, Ancona, Bari ma Chioggia o se avanoa e feiloai ai ma le au Italia. Na avea o ia ma Republican ma, i le lotovaivai ona o le tetee a le au faaagafesootai i le taua, na amata ona faasoa atu le manatu o Giuseppe Mazzini e faapea o le feteenaiga tele le maalofia o le a iu ai i Europa o malo saoloto ma tutoatasi. Ia Iulai 1907, faatasi ai ma isi sui o le kalapu alo, na ia faatulagaina ai se faaaliga mo le 100 tausaga o le fanau mai o Garibaldi, lea na faia i Kapodistria ma, ona o ana upu na siitia, o lona uiga o le faasalaga mo ona tagata auai. Mo ni nai tausaga, amata mai i le 1908, faatasi ai ma se vaega o tagata faatuatuaina, na ia aumaia faananā auupega ma pulufana mo fitafita tutoatasi i Albania i luga o vaa folau eseese. O lana tama mulimuli, na fanau i le 1914, na maua lenei igoa. O igoa o isi, o Anita (ina ua mavae le faletua o Giuseppe Garibaldi), Libero ma Italo, na tulai mai foi i ona talitonuga:

I le 1910, na avea ai Sauro ma kapeteni o le vaʻa pasese a San Giusto i le va o Capostria ma Trieste. I le tolu tausaga mulimuli ane, na faatonuina ai e le kovana i le lotoifale e faapea o faalapotopotoga a le setete ma pisinisi a Istria e mafai ona faafaigaluegaina na o tagatanuu o Franz Josef I. tagata e ona galuega e tatau ona totogi sala tupe ma ua fiu ia Iuni 1914, ma faateʻa o ia mai lana galuega. E taua le faaopoopo atu iinei e faapea, mai lava i le amataga o Nazario na iloga i se uiga sauā, liliu atu i le impetuosity, tuaoi i adventurism. Faatasi ai ma lana tautala saʻo ma le le talafeagai, o se faʻafefiloi maasiasi, naʻo sina faʻafefeteina o se uiga malie faʻatauvaʻa, lea na afaina ai foi ana fegalegaleaiga ma kapeteni ma pule o laina vaʻa tauva.

I le taimi lava na maeʻa ai le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi, i le amataga o Setema, na tuua ai e Sauro Kapodistria. I Venise, lea na ia siitia ai ma lona atalii ulumatua, na ia tauivi ai mo Italia e avea ma itu o le Entente. I le faʻaaogaina o tusifolau pepelo, na la ave ai foʻi ma Nino mea faʻasalalau i Trieste ma asiasi ai iina. E le o se mea fou ia te ia gaioiga atamai - i le tele o tausaga aʻo leʻi siitia atu i Venise, na ia faʻafesoʻotaʻi ma le sui konesula Italia, lea na ia tuʻuina atu i ai faʻamatalaga e uiga i gaioiga a le malo-tautupu vaega o le vaʻa ma 'olo i ona faavae.

Lutena Sauro

E leʻi umi talu ona siitia atu Nazario ma Nino i Venise, i le tautoulu o le 1914, na faʻaalia ai e le au pulega i Roma lo latou manaʻo e tumau le solitū, na amata feutagaiga ma itu taua e "faʻatau atu" i le taugata e mafai ai. O le Entente, i le faʻaaogaina o le taufaaleaga tau tamaoaiga, na sili atu, ma ia Aperila 26, 1915, na sainia ai se feagaiga faalilolilo i Lonetona, e tusa ai ma Italia o le a alu atu i lona itu i totonu o le masina - o le tau o se folafolaga o se uo fou o le a. faaali mai ina ua uma le taua. maua, faatasi ai ma isi, Trieste ma Istria.

I le aso 23 o Me, na tausia ai e le au Italia la latou maliliega e ala i le folafolaina o taua i Austria-Hungary. I le lua aso na muamua atu, na tauofo ai Sauro e auauna i le Royal Navy (Regia Marina) ma sa vave ona taliaina, siitia i luga o le lutena ma tofia i le falepuipui a Venetian. Ua uma ona ia auai i le taua muamua o se pailate i luga o le faaumatiaga o Bersagliere, lea, faatasi ai ma lana masaga Corazsiere, na ufitia Zeffiro ina ua ulu atu le mulimuli, lua itula i le vaeluapo i le aso 23/24 o Me, i le vai o le aloalo Grado. i le itu i sisifo o le Fagaloa o Trieste ma o iina na ia lafoaʻi ai se torpedo agai i le pa i Porto Buzo, ona fana lea i le nofoaga o le autau a le malo.

Faaopoopo i ai se faamatalaga