Pe leai ea se galuega mo le tamaloa? Robo Faber era
o tekinolosi

Pe leai ea se galuega mo le tamaloa? Robo Faber era

E tusa ai ma se suʻesuʻega a Daren Acemoglu o le Massachusetts Institute of Technology ma Pascual Restrepo o le Boston University, lomia ia Aperila o lenei tausaga, o robot taʻitasi o loʻo faʻafaigaluegaina i se pisinisi e faʻaumatia ai le tolu i le ono galuega i lena pisinisi. O i latou na faaseseina atonu o lenei masini otometi le aveesea o galuega o se soona fai, ua mou atu a latou faafoliga.

Na suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe pe faʻafefea ona aafia le maketi o tagata faigaluega a le US mai le 1990 i le 2007. Na latou fa'ai'uga o robot fa'aopoopo ta'itasi na fa'aitiitia ai galuega i le fanua i le 0,25% i le 0,5% ma fa'aititia totogi i le XNUMX% i le XNUMX%.

I le taimi lava e tasi Su'esu'ega a Daren Sau loaGlu ma Pascual Restrepo tuʻuina atu faʻamaoniga o le robotization e aoga ma taugofie. E tusa ai ma le International Federation of Robotics, o loʻo i ai i le taimi nei le 1,5 i le 1,75 miliona masini faʻapisinisi o loʻo faʻaogaina, ma o nisi tagata atamamai e talitonu o le numera o le a faaluaina pe oʻo lava i le 2025.

I le amataga o le 2017, The Economist na lipotia mai e oʻo atu i le 2034, 47% o galuega o le a otometi. "E leai se malo i le lalolagi ua sauni mo lenei mea," o le lapataiga a le au tusitala, ma valoia le galulolo o suiga lautele o le a oʻo mai.

I le isi itu, o le kamupani faufautua PricewaterhouseCooper, i lana faʻamatalaga mo le maketi a Peretania, o loʻo talanoa e uiga i le faʻamoemoe o le leiloa o le 30% o galuega i le isi sefululima tausaga, e oʻo atu i le 80% i tulaga tau pulega. O lo'o ofoina atu e Iopu le upega tafa'ilagi a Gumtree fai mai i ana su'esu'ega e toetoe o le afa o galuega (40%) i le maketi o galuega i aso nei o le a suia i masini i le isi XNUMX tausaga.

Ua mou atu galuega faalemafaufau

O Dr Carl Frey o le Iunivesite o Oxford, i se pepa lauiloa i nai tausaga talu ai i le lumanaʻi o galuega, na valoia e 47% o galuega o le a feagai ma se lamatiaga ogaoga o le mou atu ona o le masini galuega. Na faitioina le saienitisi ona o le soona fai, ae na te leʻi suia lona manatu. I aso nei, o le tele o faʻamaumauga ma suʻesuʻega e foliga mai e le gata ina faʻamaonia ai o ia e saʻo, ae atonu foi e manatu faatauvaa i le aʻafiaga o le robotic revolution i luga o galuega.

O le tusi talu ai nei na talepeina ai faamaumauga lauiloa i le lalolagi atoa. The Second Machine Age saunia e Erik Brynjolfsson ma Andrew McAfeegoo loʻo tusia e uiga i le faʻatupulaia o le faʻamataʻu i galuega maualalo. “O tekinolosi ua fa’aleagaina ai lava galuega, ae ua fa’atupuina ai fo’i. O le auala lena mo le lua selau tausaga talu ai, "o le tala lea a Brynjolfsson i se faatalanoaga talu ai nei. “Ae ui i lea, talu mai le 90s, o le fuainumera o tagata faigaluega i le aofaʻi o tagata na amata ona paʻu vave. E tatau i faʻalapotopotoga a le malo ona amanaia lenei tulaga pe a faʻatautaia faiga faʻavae tau tamaoaiga.

Fai mai McAfee i se faatalanoaga ma Wired ia Fepuari e faapea, o le mea e popole ai o ia, e le o le vaai mamao i masini, o le tulai mai o le Skynet ma le Terminator, ae o le vaaiga i le tulai mai o tagata ua leai ni galuega i se tulaga mataʻutia. e ala i robotization ma masini. O le tamaoaiga e tosina atu e le o le galue faaletino, ae i le tuputupu ae talu mai le 80s. le faʻafitauli o le faʻaitiitia o le aofaʻi o tagata faigaluega paʻepaʻe, a itiiti mai i tulaga Amerika, o loʻo aofia ai le vaeluagalemu. Afai foi e i ai se galuega faapea, a le o le totogi e matua maualalo, po o le totogi e sili atu nai lo le averesi.

A tatou vaʻavaʻai i tekinolosi o loʻo atiaʻe nei, o le lisi o galuega e faʻaumatia e mafai ona matuaʻi umi. Auā pe tatou te faatalitalia, mo se faaaʻoaʻoga, o le a aafia ai le taufaamataʻu? Meapueata? I le taimi nei, o le kamupani Siamani KUKA o loʻo faʻataʻitaʻiina robots e le gata o le a suia ai le au faʻatautaia, ae o le a faʻamaumau foi "sili atu ma sili atu le mautu." O ta'avale pu'eata ua uma ona fa'aogaina i luga o le televise i nisi o nofoaga.

Mo galuega e pei o le fomai nifo, tagata fai pese, faiaoga, tagata fuimu poo le patele, o le sailia o se sui mo se robot o le a faigata tele. Ae o le mea lena e foliga mai i le taimi nei. Ae ui i lea, i le lumanaʻi e leʻo faʻaumatia atoa, talu ai ua uma ona faia masini poʻo faiga e faʻatino ai a latou galuega. Latou te fai mai i fale gaosi taavale, e le mafai lava e robots ona suia tagata i nisi tulaga. I le taimi nei, o tagata gaosi robot - e pei o le kamupani Iapani Yaskawa, lea na faia muamua se masini mo le fausiaina o fausaga mai le Lego piliki - e ese le manatu i lenei mataupu. E pei ona aliali mai, e mafai foʻi ona e otometi tulaga tulaga tau pulega.

Engkey a'oa'oga robot a Korea i Saute

Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata faigaluega Deep Knowledge o loʻo i ai se robot faʻapipiʻiina i le atamai faʻapitoa o se tasi o latou pule. Sui o le Komiti Faafoe aua o lo'o i ai se Vital(od) - po'o se polokalama fa'apipi'i ua saunia mo le su'esu'eina o faiga tau maketi e fa'atatau i fa'amaumauga na tu'uina atu. E le pei o tagata, o le atamai faʻapitoa e leai ni lagona poʻo se faʻamatalaga ma faʻalagolago i luga o faʻamatalaga na tuʻuina atu, faʻatusatusaina le ono o nisi tulaga (ma pisinisi pisinisi).

Tupe? Talu mai le 80s, o galuega a le au faʻatau oloa ma tagata faʻatau oloa ua faʻaaogaina e ala faʻapitoa algorithms e sili atu le lelei nai lo tagata i le puʻeina o eseesega i tau o faʻatauga ma maua ai tupe mai ia i latou.

Loia? Aisea e le fai ai? O le kamupani loia Amerika BakerHostetler i le tausaga talu ai na avea ma tagata muamua i le lalolagi na faʻafaigaluegaina se loia robot e faʻavae i luga o le atamai faʻapitoa. O se masini e igoa ia Ross, na fausia e le IBM, na te taulimaina le gaumativa a kamupani 24 itula i le aso - sa masani ona i ai pe a ma le limasefulu loia o loo galue ai.

Faiaoga? I Korea i Saute, i le mea e faigata ona maua ai faiaoga Igilisi, o uluai robots faiaoga o loo aoaoina Shakespeare. O se polokalame fa'ata'ita'i mo lenei poloketi sa fa'atinoina i aoga tulagalua. I le 2013, na maua ai masini a'oa'o gagana ese'ese a Engkey i a'oga ma e o'o fo'i i a'oga, lea e pulea mamao e faia'oga Igilisi mai isi atunu'u.

Alamanuia faaopoopo ma le leai o ni galuega i atunuu lona tolu o le lalolagi

Na faʻatau atu i le lalolagi atoa i le 2013, e tusa ai ma le International Federation of Robotics (IFR). 179 afe fale gaosi oloa.

O le mea e malie ai, o le suiga o masini faʻapisinisi faʻatasi ai ma le atinaʻeina o le 3D lomitusi ma faʻapipiʻi tekinolosi (faʻatatau i le 3D lomitusi ma ana mea e maua ai) e mafai ona oʻo atu ai i le leiloa o galuega e oʻo lava i atunuu e taʻua. lalolagi lona tolu i galuega taugofie. O iina na latou su'iina ai mo le tele o tausaga, mo se faʻataʻitaʻiga, seevae taʻaloga mo kamupani lauiloa a le lalolagi. I le taimi nei, mo se faʻataʻitaʻiga, o seevae mai le Nike Flyknit laina e faʻapipiʻiina atoa, mai vaega 3D-lomi, ona suʻiina lea i filo felanulanuaʻi i lalaga robotic, e faʻamanatu ai aʻoaʻoga lalaga tuai - ae leai ni tagata. Faatasi ai ma lenei masini, o le vavalalata o le laau i le tagata faʻatau e amata ona amanaia e faʻaitiitia ai tau o felauaiga. E le o se mea e ofo ai le faʻaalia e le Adidas a Siamani ana faʻataʻitaʻiga Primeknit, e faʻavae i luga o le tekinolosi tutusa e pei o seevae Nike ua taʻua muamua, i lona atunuu nai lo se mea i Asia Tutotonu. Na'o le pu'eina o galuega mai fale gaosi Asia e le maua ai le tele o galuega i Siamani. O se fale gaosi robotic e le manaʻomia ni tagata faigaluega toʻatele.

Suiga i le fausaga o galuega a tagata ma robots i le 2009-2013.

Na faasilasila mai e le kamupani suʻesuʻe Boston Consulting Group i le 2012 e faapea, faʻafetai i le masini, tekinolosi robotic ma le alualu i luma i gaosiga faʻaopoopo, 30% o oloa faaulufale mai a Amerika mai Saina e mafai ona gaosia i le US i le 2020 XNUMX. O se faailoga o taimi na tatala ai e le kamupani Iapani Mori Seiki se fale gaosi e gaosia ai vaega o taavale ma tuufaatasia i Kalefonia. Ae ui i lea, o le mea moni, e leai ni tagata faigaluega iina. O masini e fai masini, ma e foliga mai e te le tau kiina moli i totonu o lenei falegaosimea.

Atonu e le o le mutaaga lea o le galuega, ae e foliga mai i'uga o galuega mo le tele o tagata. O le anoanoa'i o valo'aga faapena atonu e matuā manino lelei. Ua amata ona tautala le au atamamai i le leo e tasi - o se vaega tele o le maketi faigaluega o le a mou atu i le tele o tausaga. O le isi itu o nei valoʻaga o taunuuga faʻaagafesootai. E sili atu ona faigata ona mafaufau i ai. O le toʻatele o tagata e manatu o le suʻesuʻeina o tulafono poʻo le faletupe o se tiketi lelei i se galuega lelei ma se olaga lelei. E leai se tasi e fai atu ia i latou e toe mafaufau.

Gaosiga o seevae Nike Flyknit

O se vaaiga le mautonu i le maketi o tagata faigaluega ua suia malie e robots, a itiiti mai i atunuu atiaʻe, e le o lona uiga o le maualalo o tulaga ola ma le le maua. A itiiti ma itiiti, sui, e tatau ona ia totogiina lafoga. Atonu e le o se robot, ae mautinoa o se kamupani e faʻaaogaina se tasi. E toatele tagata e finau i lenei auala, mo se faataitaiga Bill Gates, na faavaeina Microsoft.

O lenei mea e mafai ai e i latou uma na aveesea mai galuega e masini e ola i se tulaga lelei - i.e. fa'atau mea e gaosia e robots o lo'o galulue mo i latou.

Faaopoopo i ai se faamatalaga