E fefiloi pei o le matagi, e mu e pei o le la. Le Itu Pogisa o Malosiaga Fa'afouina
o tekinolosi

E fefiloi pei o le matagi, e mu e pei o le la. Le Itu Pogisa o Malosiaga Fa'afouina

O punaoa faŹ»afouina faŹ»afouina e le gata o miti, faŹ»amoemoe ma faŹ»amoemoega faŹ»amoemoe. O le mea moni foi, o mea faŹ»afouina o loŹ»o mafua ai le tele o le fenumiai i le lalolagi malosi ma mafua ai faŹ»afitauli e le mafai e faŹ»asologa masani ma faiga masani ona taulimaina. O lo latou atinaŹ»e e aumaia ai le tele o mea le fiafia ma fesili e le mafai ona tatou taliina.

Malosiaga e gaosia i puna'oa fa'afouina - fa'ato'aga matagi ma mea fa'apipi'i photovoltaic - ose lu'itau tele mo faiga fa'ale-malo.

Ole fa'aogaina ole eletise ole feso'otaiga e le tumau. E noatia i fesuiaiga o aso uma i se vaega tele o tau. O lona faŹ»atonutonuina e le eletise e tumau pea le faigata, talu ai e fesoŹ»otaŹ»i ma le manaŹ»oga e faŹ»amautinoa le talafeagai o le faŹ»aogaina o le eletise o loŹ»o i ai nei (voltage, frequency). I le tulaga o fale eletise masani, e pei o le uila afi, e mafai ona faŹ»aitiitia le malosi e ala i le faŹ»aitiitia o le mamafa o le ausa poŹ»o le saoasaoa o le turbine. O ia tulafono faatonutonu e le mafai ona faia i totonu ole uila afi. O suiga vave i le malosi o le matagi (e pei o afā) e mafai ona faŹ»aalia ai le malosi tele i se taimi puŹ»upuŹ»u, ae faigata mo le faŹ»aogaina o le eletise. O le malosi o le malosi i totonu o le fesoŹ»otaŹ»iga poŹ»o lona toesea le tumau, i le isi itu, e faŹ»amataŹ»u ai tagata faŹ»aoga, masini, komepiuta, ma isi. smart grids, e ta'ua faŹ»apipiŹ»iina i meafaigaluega talafeagai, e aofia ai faiga faŹ»apipiŹ»i malosi, faiga faŹ»asoa lelei ma atoatoa. PeitaŹ»i, e toŹ»aitiiti lava faiga faapena i le lalolagi.

O galuega taulima a le Australian Greens o lo'o fa'amanatuina le leai o se kasa fa'a'ona

Tuusaunoaga ma malosiaga e le fa'aaogaina

O le motusia o le motu o Ausetalia i Saute ia Setema talu ai, na mafua mai i faafitauli i le iva mai le sefulutolu o faatoaga matagi o loo sapalai ai le eletise i le itulagi. O le i'uga, 445 megawatts o le eletise na leiloa mai le laina. E ui lava na faŹ»amautinoa e le au faŹ»atoŹ»aga matagi e leŹ»o mafua mai i suiga masani mo le malosi o le matagi - o lona uiga, o le faŹ»ateleina poŹ»o le faŹ»aitiitia o le malosi o le matagi - ae ona o faŹ»afitauli faŹ»apipiŹ»i, o le lagona o se malosi faŹ»afouina e le faŹ»alagolago atoatoa e faigata ona faŹ»aumatia.

O Dr. Alan Finkel, o le na mulimuli ane suŹ»esuŹ»eina le maketi o le malosi e fai ma sui o pulega a Ausetalia, na oŹ»o mai i le faaiuga e faapea o le atinaŹ»eina o punaoa faŹ»afouina faŹ»afouina e faŹ»ailoga tagata i vaega matitiva o sosaiete. I lona manatu, a'o fa'apipi'i tele le alamanuia i malosiaga fa'afouina, e tatau ona si'itia tau o le malosi, e sili atu ona fa'aletonu tupe maua.. E moni lea mo Ausetalia, lea o loŹ»o tapuni a latou fale eletise taugofie ma taumafai e sui i mea faŹ»afouina.

O le mea e lelei ai, o le fale eletise mulimuli na faŹ»amuina le koale i totonu o Ausetalia i Saute na taŹ»ua i luga na taia na tapunia aŹ»o leŹ»i oŹ»o i faŹ»afitauli na faŹ»amatalaina, ia Me 2016. Ole fe'avea'i ole sapalai ose fa'afitauli lauiloa ae e le'o masani lava ile malosi fa'afouina. Matou te iloa foi o ia mai Polani. Afai e te tuŹ»ufaŹ»atasia le 4,9 GW o le malosi o le uila na ausia ia Tesema 26, 2016, ina ua tupu le Afa o Barbara, faatasi ai ma le fausiaina o turbine i totonu o le fale i le vaiaso na muamua atu, e foliga mai e fitusefulu taimi le maualalo!

Ua uma ona iloa e Siamani ma Saina e le lava le fausiaina o savili ma paneta o le la e faŹ»aoga lelei ai le malosi fou. O le malo Siamani talu ai nei na faamalosia e totogi i latou e ana uila afi e totō pulou e tipi ai le eletise ona e le mafai e laina eletise ona taulimaina le uta o loŹ»o tuŹ»uina atu. E iai foi faafitauli i Saina. O iina, o fale eletise e faŹ»aaogaina ai le koale, e le mafai ona ki ma tape vave, e mafua ai ona tuŹ»u le matagi i le 15% o le taimi, talu ai e le mafai e le grid ona maua le malosi mai fale eletise ma turbines. E le na o lena. O lo'o fausia iina fale afi eletise i se saoasaoa e le mafai ai e le feso'ota'iga feso'ota'iga ona maua e o'o lava i le 50% o le malosi latou te gaosia.

Ua mou atu le malosi o uila afi

I le tausaga na teŹ»a nei, na lomia ai e le au suŹ»esuŹ»e i le German Max Planck Institute i Jena se pepa i totonu o le talaaga faŹ»asaienisi lauiloa Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) o loŹ»o faŹ»aalia ai o le lelei o faŹ»atoŹ»aga matagi tetele e sili atu le maualalo nai lo le mea e mafai ona avea ma taunuuga o latou. fua. Aisea e le faalagolago ai le tele o le malosi e maua mai i le tele o le laau? Ua fautua mai saienitisi o le matagi lava ia e faŹ»agesegese ai le savili e faŹ»aaoga ai lona malosi, o lona uiga afai e tele naua e faŹ»apipiŹ»iina i totonu o se vaega, o nisi oi latou o le a le mauaina i se aofaiga tele e galulue ai ma le maualuga maualuga.

Na faŹ»aogaina e le au suŹ»esuŹ»e faŹ»amatalaga mai le tele o faŹ»atoŹ»aga matagi tetele ma faŹ»atusatusa i faŹ»amaumauga mai faŹ»asalalauga taŹ»itasi e fai ai se faŹ»ataŹ»itaŹ»iga e faŹ»avae i luga o faŹ»ataŹ»itaŹ»iga ua leva ona iloa o masini matagi. O le mea lea na mafai ai ona mata'ituina le tau i le itulagi o vili matagi. E pei ona taŹ»ua e Dr. Lee Miller, o se tasi o tusitala o le lomiga, o le faŹ»atusatusaina o le malosi o le faŹ»aogaina o uila afi e sili atu le maualuga nai lo le matauina mo a latou faŹ»apipiŹ»i atoa.

Na fuafuaina e saienitisi, i le tulaga ogaoga, o se matagi matagi o loŹ»o i totonu o se nofoaga e maualuga le mamafa o ia mea faŹ»apipiŹ»i e mafai ona maua na o le 20% o le eletise e mafai ona maua pe a na o ia.

Na fa'aogaina e saienitisi le fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga ua fa'atupuina o uila afi e fa'atatauina lo latou a'afiaga i le lalolagi. O lea na mafai ai ona fuafua pe fia le malosi

E mafai ona fa'atupuina le eletise i le lalolagi atoa e fa'aaoga ai le uila afi. E aliali mai e na'o le 4% o le fogaeleele e mafai ona gaosia le sili atu i le 1 W/m.2ma i le averesi e uiga i 0,5 W / m2 - O nei tau e tutusa ma faŹ»atatau muamua e faŹ»avae i luga o faŹ»ataŹ»itaŹ»iga o le tau, ae pe a ma le sefulu taimi maualalo ifo nai lo faŹ»atatauga faŹ»avae i luga ole savili masani ole savili. O lona uiga, a'o fa'atumauina le fa'asoaga sili ona lelei o uila afi, o le a mafai e le paneta ona le sili atu i le 75 TW o le malosi o le matagi. Ae ui i lea, e sili atu lenei mea nai lo le eletise eletise faŹ»apipiŹ»i nei i le lalolagi (e tusa ma le 20 TW), o lea e leai se mafuaaga e popole ai, ona e naŹ»o le 450 MW o le malosi o le matagi o loŹ»o galue i le lalolagi i aso nei.

Fasiotia o manu felelei

I tausaga talu ai nei, sa i ai lipoti ma faŹ»amatalaga e uiga i le fasiotia o manulele ma peŹ»a e ala i uila afi. O loŹ»o i ai popolega faŹ»apea o masini, o loŹ»o taamilo i vao, faŹ»afefe povi, e le gata i lea, e tatau ona latou gaosia le infrasound leaga, ma isi. E leai ni suŹ»esuŹ»ega faŹ»asaienisi faŹ»amaonia i lenei mataupu, e ui lava o lipoti o le hecatombs o manu felelei o ni faŹ»amatalaga mautinoa.

Ata mai se mea pu'eata vevela o lo'o fa'aalia ai se pe'a o lo'o lele i tafatafa o le uila afi i le po.

O tausaga ta'itasi, e faitau selau afe pe'a e osofa'ia fa'ato'aga matagi. O mamame e faamoega i luga o laŹ»au e fenumiaŹ»i ai le ea i tafatafa o uila ma au i o latou fale, o le nofoaga na lipotia i le 2014. E tatau fo'i ona fa'amanatu atu i pe'a o la'au maualuluga, i pale latou te fa'amoemoeina o ao o iniseti po'o latou lava faamoega. E foliga mai o lo'o lagolagoina e ata pu'e pu'e vevela, o lo'o fa'aalia ai le amio a pe'a i fa'ato'aga matagi e pei o la'au. Fai mai saienitisi e faitau selau afe peŹ»a e mafai ona ola pe a suia le mamanu o lau rotor. O le fofo foi o le faateleina lea o le paepae lea e amata ai ona taamilo. O loŹ»o mafaufau foŹ»i tagata suŹ»esuŹ»e e uiga i le faŹ»apipiŹ»iina o turbine i faŹ»amalo ultrasonic e lapatai ai peŹ»a.

O se tusi resitala o feteŹ»enaŹ»iga o nei manu ma uila afi, mo se faŹ»ataŹ»itaŹ»iga mo Siamani, faŹ»atautaia e le Brandenburg State Environmental Protection Agency, faŹ»amaonia le natura tele o maliu. Na suŹ»esuŹ»eina foŹ»i e tagata Amerika lenei faŹ»alavelave, faŹ»amaonia le maualuga o le oti i peŹ»a, ma na maitauina o le tele o faŹ»alavelave e faŹ»alagolago tele i tulaga o le tau. I le malosi o le savili, sa maualalo le fua faatatau o a'afiaga, ma i lalo o le savili savili, na fa'atupula'ia le aofa'i o tagata na a'afia. O le fa'atapula'aina o le saosaoa o le matagi lea na matua fa'aitiitia ai le fa'alavelave fa'afuase'i e 6 m/s.

Na mu se manulele i luga o le malae o Ivanpa

Ae o le mea na tupu, o le mea e leaga ai, o le tele o le malosi o le la a Amerika o Ivanpah na fasiotia foi. E leŹ»i leva talu ona faŹ»alauiloa, na faŹ»asalalau e le Wall Street Journal e mafai ona avea le poloketi Californian ma mea mulimuli o lona ituaiga i le US, ona o le hecatombs avian.

O le lavelave e nofo i le 1300 hectares i se tasi o toafa Californian, i sautesisifo o Las Vegas. E tolu 'olo ma le maualuga o 40 fogafale ma 350 afe fa'ata. O fa'ata e atagia ai le susulu o le la aga'i i potu fa'avela o lo'o i tumutumu o olo. E gaosia le ausa, lea e fa'aulu ai afi afi e gaosia ai le eletise. Lava mo le 140 afe. Fale. Peitai o le fa'ata fa'ata e fa'amafanafanaina ai le ea fa'ata'amilo i olo e o'o atu i le 540Ā°C ma o manu felelei e felelei latalata ane e na'o le mu ola.. E tusa ai ma se lipoti a le Harvey & Associates, e sili atu i le 3,5 tagata na maliliu i le laau i le tausaga.

Ua tele naua fa'asalalauga fa'asalalau

Ma le mea mulimuli, e taua le taŹ»ua o se tasi o mea le lelei. O le ata o le malosi faŹ»afouina e masani ona mafatia i le faŹ»ateleina ma le tele o faŹ»asalalauga faŹ»asalalauga, lea e mafai ona faŹ»aseseina tagata e uiga i le tulaga moni o le atinaŹ»eina o lenei tekinolosi.

Mo se faŹ»ataŹ»itaŹ»iga, o ulutala na faŹ»aalia i se tasi taimi o le taulaga o Las Vegas o le a faŹ»afouina atoatoa. Sa manaia tele. NaŹ»o le maeŹ»a ona faitau atili ma le faŹ»aeteete ma loloto i faŹ»amatalaga na tuŹ»uina mai, na matou iloa ai ioe - i Las Vegas latou te fesuiaŹ»i i le 100% malosi faŹ»afouina, ae naŹ»o ... fale faŹ»apitonuŹ»u, lea e faia ai se vaega o le pasene o fale i lenei. fa'atasiga.

matou te valaaulia oe e faitau AUTU NUMERA i le lomiga lata mai.

Faaopoopo i ai se faamatalaga