Vaa fou a le Marina Militare
Meafaigaluega militeli

Vaa fou a le Marina Militare

Vaa fou a le Marina Militare

Fa'aaliga a le tusiata o se va'a leoleoga a le PPA. Ole fa'asologa tele lea o va'a ma o le a suia va'a e 17 o vasega eseese e lima. Na faia foi e le au Tenimaka le mea lava lea e tasi, ma lafoaia le tele o vaega faufale i le vaitaimi o le Cold War ae mo le tolu frigates, lua "frigate-like" logistics ships ma le tele o vaʻa leoleo.

O le Italian Marina Militare mo le tele o tausaga na avea ma tumau pea o se tasi o vaʻa sili ona tele ma sili ona faʻaonaponei a le North Atlantic Alliance. Faatasi ai ma le au Farani, na te leoleoina foi lona itu i saute. Ae ui i lea, o le sefulu tausaga mulimuli o le 70th seneturi na mo ia o se vaitaimi o le le mautonu ma le faasolosolo malie o le paʻu i le taua, talu ai o le tele o vaʻa na fausia i le 80s ma le XNUMXs. muamua sefulu tausaga o lenei seneturi.

O le laasaga muamua i le faʻafouina o meafaigaluega a Marina Militare o le faʻatulagaina lea o vaʻa Siamani o le ituaiga 212A - Salvatore Todaro ma Scirè, lea na faia ia Mati 29, 2006 ma Fepuari 19, 2007. O le isi laasaga o le sisiina o fuʻa o le fata. -vaalele fa'atauva'a na faia i lalo o le polokalame Franco-Italian Horizon /Orizzonte - Andrea Doria, na faia i le aso 22 o Tesema, 2007 ma Caio Duilio - Setema 22, 2009. Iuni 10, 2009 - o le va'a tele na fausia mo le Neivi a Italia i aso nei, le va'alele va'alele. "Cavour" ulufale i le auaunaga.

O isi fa'amanuiaga na maua mai i le European FREMM multi-mission frigate program, na fausia fa'atasi ma Farani. E oʻo mai ia Me 29, 2013, e fitu iunite o lenei ituaiga ua maeʻa ona faʻaaogaina. O le fou fou, Federico Martinengo, na sii lana fuʻa i le aso 24 o Aperila i lenei tausaga, ma o le isi tolu o loʻo i ai i vaega eseese o le fausiaina. O le 2016-2017 na matua faateleina ai foi le malosi o le taua o vaʻa vaʻa, ona o vaega nei 212A na talia i le tautua: Pietro Venuti ma Romeo Romei. I le taimi lava e tasi ma le faʻaofiina o auupega fou, o vaʻa le faʻamaonia na faasolosolo malie ona faʻaumatia, ma i le 2013, o se lisi o mea o le a faʻamavae mai le tautua i le 2015-XNUMX na saunia ma faʻasalalau lautele.

–2025. E aofia ai e tusa ma le 57 iunite, e aofia uma e lua Minerva-vasega corvettes, Lerici ma Gaeta mine faʻaumatia, ma faʻavae tetele: o le lima mulimuli Mistral-vasega frigates (i le auaunaga talu mai le 1983), o se faʻaumatia Luigi Duran de la Penne (i totonu. auaunaga talu mai le 1993, toe faʻaleleia i le 2009-2011), tolu vaʻa tulaueleele San Giorgio-vasega (i le tautua talu mai le 1988) ma vaʻa faʻatauga a Stromboli-vasega "(i le tautua talu mai le 1975). E le gata i lea, o le lisi e aofia ai patrol, vaega faʻapitoa ma ausilali.

O le mea lea, i le faaiuga o le 2013, na amataina ai se polokalame e toe faʻaleleia ai le Marina Militare, e taʻua o le Programma di Rinnovamento Navale. O le laasaga pito sili ona taua i lona faʻatinoina lelei o le vaetamaina ia Tesema 27, 2013 e le Malo o le Italia Republic o se tulafono e faʻamaonia ai le manaʻoga e faʻateleina le gafatia o le au vaʻa i totonu o le faʻavae o se polokalame 20-tausaga, faʻapea foi. e pei ona faʻavaeina paketi faaletausaga mo lenei faʻamoemoe: 40 miliona euros i le 2014, 110 miliona euros i le 2015 ma 140 miliona euros i le 2016. O le tau atoa o le polokalame o loʻo faʻatatau i le 5,4 piliona euros. O le isi gaioiga na faʻatatau i lona faʻatinoina o le faʻaaogaina lea e le malo o tulafono e lua e faʻatatau i polokalame o auupega e tele tausaga ma le faʻaogaina o punaoa tau tupe faʻaalu mo le tele o tausaga. O le faʻamalosia o nei pepa o loʻo faʻamoemoe e faʻamautinoa le lelei ma le faʻatinoina o a latou aiaiga, lea, i le tulaga geopolitical ma tupe o Italia i le taimi nei, e le mafai ona faʻamaonia e maliega masani ma konekarate. E le gata i lea, o le faʻatinoina o le Programma di Rinnovamento Navale e le faʻatupeina mai le Marina Militare, ae mai le paketi tutotonu.

O le fuafuaga faʻafouina o vaʻa na faʻamaonia mulimuli ane e le malo ma le palemene i le amataga o Me 2015, ma i le aso 5 o Me, o le faʻalapotopotoga faʻavaomalo mo le galulue faʻatasi i le fanua o auupega OCCAR (Farani: Organization conjointe de coopération en matière d'armement) na faasilasilaina le fausiaina o o se vaega pisinisi le tumau RTI (Raggruppamento Temporaneo di Imprese), faʻatulagaina i kamupani Fincantieri ma Finmeccanica (lea Leonardo SpA), lea o le a nafa ma le faʻatinoina o le polokalame faʻamatalaina. O lona sini autu o le faaosofia lea o pisinisi a Italia e faatumauina se tulaga maualuga o mea fou i le tulaga o le gaosiga o le militeri, ma ia mamanuina ma fausia iunite o le fausaga faʻapitoa, e mafai ona vave toe faʻaleleia (aemaise lava mo misiona e ese mai i feteʻenaʻiga atoa), taugofie i fa'agaoioia ma fa'alelei le si'osi'omaga. O le polokalame e aofia ai le fausiaina o vaʻa 11 (faʻatasi ai ma se filifiliga mo isi tolu) o vasega eseese e fa.

AMU tulau vaa

O le tele o latou o le a avea ma fa'ailoga helicopter fa'ato'aga tele AMU (Unità anfibia multiruolo). O le igoa na filifilia mo ia e leʻi faʻaalia. E i ai fautuaga e mafai ona avea lenei mea ma Trieste. O le konekarate autu mo lona fausiaina na sainia i le aso 3 o Iulai, 2015, ma o lona tau e faamoemoe e 1,126 piliona piliona. O le masini na fausia i le fale vaʻa Fincantieri i Castellammare di Stabia. O le tipiina o laupepa mo le fausiaina o le vaʻa na amata i le aso 12 Iulai 2017, ma o le faʻataʻatiaina o le kiel na faʻataunuʻuina i le aso 20 o Fepuari o le tausaga nei. E tusa ai ma le faʻatulagaga o loʻo i ai nei, o le faʻalauiloaina e tatau ona faia i le va o Aperila ma Iuni 2019, ma faʻataʻitaʻiga i le sami ia Oketopa 2020. O le sisiga fu'a ua fa'atulaga mo Iuni 2022.

AMU o le a avea ma iunite sili ona tele na fausia mo le vaʻa a Italia ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, talu ai i le fua o le 245 × 36,0 × 7,2 m o le a maua ai le aofaʻi atoa o le "naʻo" 33 tone. I le mamanu o le iunite fou, e na filifili e faʻaoga se faʻatulagaga e le masani ai ma ni mea faʻapitoa e lua, faʻafetai i le AMU o le a tutusa i le silhouette i le vaʻalele a Peretania Queen Elizabeth. I luga o le taʻavale faʻatasi ma le tele o le 000 × 30 m ma se vaega o le 000 230 m36. O lona eria o le a lava mo paka fa'atasi e o'o atu i le valu va'alele ma o'o atu i le iva AgustaWestland AW7400 (po'o NH2, po'o AW8/35) helikopa. O le a tuʻuina atu e le lua siʻi i luga o le 101x90 m ma le maualuga o le 129 tone. I le tulaga o loʻo i ai nei, o le mamanu a le vaʻa e le maua ai le faʻaogaina o se "oso-oso" e faʻamautinoa ai le alu ese o le vaalele STOVL. , e ui lava o le a faʻamalosia le faʻailoga o le tulaueleele ma e mafai ona tupu lenei mea i le lumanaʻi.

Tuʻu saʻo i lalo o le a avea ma hangar ma le tele o le 107,8x21,0x10,0 m ma se vaega o le 2260 m2 (pe a uma ona faʻaumatia nisi vaega e mafai ona faʻateleina i le 2600 m2). E oo atu i le 15 vaalele o le a tu i ai, e aofia ai le ono STOVL vaalele ma le iva AW101 helikopa. O le hangar e mafai foi ona faʻaaogaina e felauaiga ai taʻavale ma uta, e tusa ma le 530 mita laina uta o loʻo avanoa.

Faaopoopo i ai se faamatalaga