Su'eina o tioata taimi fou
o tekinolosi

Su'eina o tioata taimi fou

O se ituaiga mea uiga ese ua ta'ua o le time crystal ua aliali mai talu ai nei i ni nofoaga fou se lua. Ua faia e saienitisi se tioata faapena i le monoammonium phosphate, e pei ona lipotia mai i le lomiga o Me o Tusi Toe Iloiloga Faaletino, ma o le isi vaega na faia i totonu o se vai vai o loo i ai ni vaega o fetu, o lenei lomiga na aliali mai i le Physical Review.

E le pei o isi faʻataʻitaʻiga lauiloa, tioata taimi mai le monoammonium phosphate, na faia mai se mea mautu ma se faʻatonuga faʻapitoa, i.e. tioata masani. O isi mea o lo'o fa'atupuina mai ai tioata o le taimi nei ua fa'aletonu. Na faia muamua e saienitisi ni tioata taimi i le 2016. O le tasi o ia mea na faia mai i taimane faaletonu, o le isi na faia e faaaoga ai se filifili o ion ytterbium.

O tioata masani e pei o le masima ma le quartz o ni faʻataʻitaʻiga o tioata faʻapitoa faʻapitoa, faʻatonuina. O latou atoms e fausia ai se faiga faifai pea lea na iloa e saienitisi mo le tele o tausaga. E eseese taimi tioata. O a latou atoma e tetete muamua i lea taimi ma lea taimi i le tasi itu ona sosoo ai lea ma le isi itu, faaosofia e se malosi maneta (resonance). Ua ta'ua "fa'ailoga".

O le togiina i le tioata o le taimi o loʻo i totonu o se taimi faʻapitoa, e ui lava o pulus fegalegaleai e eseese resonances. Mo se faʻataʻitaʻiga, o atoms i tioata taimi na suʻesuʻeina i se tasi o suʻesuʻega o le tausaga talu ai na feliuliuaʻi i se taimi e naʻo le afa o taimi o le paʻu o le maneta o loʻo galue ia i latou.

Fai mai saienitisi o le malamalama i tioata o le taimi e mafai ona taitai atu ai i le faaleleia o uati atomic, gyroscopes ma magnetometers, ma fesoasoani i le fausiaina o tekinolosi quantum. O le US Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) ua faʻasalalau faʻatupega mo suʻesuʻega i se tasi o suʻesuʻega faʻasaienisi uiga ese o tausaga talu ai nei.

Na taʻu atu e le pule o le polokalame DARPA ia Gizmodo. Dr. Roza Alehanda Lukashev. O faʻamatalaga o nei suʻesuʻega e le faalauaiteleina, o lana tala lea. E na'o le tasi e mafai ona fa'ai'u o se augatupulaga fou lea o uati atomika, e sili atu ona faigofie ma mautu nai lo fale su'esu'e lavelave o lo'o fa'aogaina nei. E pei ona e iloa, o ia timers e faʻaaogaina i le tele o faiga taua a le militeri, e aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, GPS.

Laureate Nobel Prize Frank Wilczek

A'o le'i maua moni tioata o le taimi, sa fa'afuafuaina i le a'oa'oga. Na faia i ni nai tausaga talu ai e se Amerika, Nobel laureate. Frank Wilczek. I se faapuupuuga, o lona manatu o le talepeina o foliga tutusa, e pei o le tulaga i suiga vaega. Ae ui i lea, i le taimi faʻataʻitaʻi tioata, o le a malepe le tutusa e le gata i le tolu vaega faʻafanua, ae faʻapea foi i le lona fa - i le taimi. E tusa ai ma le talitonuga a Wilczek, o tioata faaletino o loʻo i ai se fausaga faʻasolosolo e le gata i le vateatea ae faʻapea foʻi i le taimi. O le faʻafitauli o le faʻaalia lea o le vibration o atoms i le lattice tioata, i.e. feoaiga e aunoa ma se paoale mea na manatu i ai foma'i e le mafai ma e le mafai.

E ui lava tatou te le o iloa tioata na manaʻo ai le taʻutaʻua taʻutaʻua, ma atonu e le mafai lava, i le 2016 physicists i le Iunivesite o Maryland ma le Iunivesite o Harvard na fausia ni tioata taimi "tuu" (poʻo tuʻufaʻatasi). O faiga ia o atoms po'o ion e fa'aalia ai le gaio'iga tu'ufa'atasi ma le ta'amilosaga, amio e pei o se tulaga fou e le'i iloa muamua, e tetee atu i nai fa'alavelave laiti.

E ui lava e le o se mea e le masani ai e pei o Prof. Wilczek, o tioata fou faatoa maua e manaia tele e faatosina ai le fiafia a le militeri. Ma e foliga mai ua lava lona taua.

Faaopoopo i ai se faamatalaga