mea faigaluega tusitusi
o tekinolosi

mea faigaluega tusitusi

O mea autu o loʻo faʻaaogaina mo le tusitusi o oloa faʻalenatura. I aso anamua, sa faaaogā ai lau olive ma pama ma paʻu i atunuu Metitirani. I Saina, o laupapa ia ma tipi o 'o'o, ma i atunuu Asia, pa'u birch. O isi meafaigaluega tusitusi ua taatele, e aofia ai ie lino ma maa i Roma. O fa'amanatuga, ma'a tuugamau ma fa'alotu o lo'o togitogia i luga o le maamora. I Mesopotamia i na taimi, o papa omea sa sili ona lauiloa. Saili pe fa'afefea ona fa'atupuina meafaigaluega tusitusi i le aluga o taimi i le tusiga o lo'o i lalo. 

aso anamua O mea muamua o lo'o fa'aaogaina mo le tusitusi o mea fa'alenatura. I aso anamua, o le olive ma lau pama ma le paʻu (e aofia ai linden ma elm) sa faʻaaogaina i atunuu Metitirani. I Saina, sa latou fa'ailoga laupapa i 'au'au 'o'e vavaema isi atunuu Asia pa'u birch.

Eseese, masani mea tusitusi faʻaaogaina, faʻatasi ai ma isi sa i Roma tapoleni i maʻa. O fa'amanatuga, ma'a tuugamau ma fa'alotu o lo'o togitogia i luga o le maamora. I Mesopotamia, o le sili ona lauiloa i lenei vaitau o papa omea. I le isi itu, i Eleni, na faia ai tusitusiga i luga atigi omea.

Meafaigaluega tusitusi ua latou tuputupu ae foi i le taimi. O lo latou faʻaogaina e faʻalagolago i mea na faʻaaogaina i lena taimi. I le taimi muamua sa masani ona faʻaaogaina mea malō, o lea na tatau ai ona vaneina, samala pe faʻailoga tusi. Fa'aaogaina mo le fa'ama'a i ma'a togi, peni mo togitogiga i uameama se tootoo ua tipi fa'afa'a'ai mo le tusiina o fa'ailoga i luga o papa omea. Mo mea vaivai (papyrus, ie lino, paʻu manu, ona sosoo ai lea ma le pepa) sa faaaogā i le faasologa: ofe, pulumu, ma le peni.

1. O se vaitusi lua mai taimi o Roma anamua

anamua - vaitausaga ogatotonu Sa tatau ona tusi i luga o mea vaivai vaitusi (tasi). O le lanu uliuli o le lanu e masani ona faʻaaogaina, ae na gaosia foʻi vaitusi lanu - tele le mumu, ae o le lanumeamata, lanumoana, samasama poʻo le paʻepaʻe. Sa faaaogā i ulutala po o mataitusi o tusitusiga po o saini a tagata aloaʻia. O vali auro ma siliva sa masani ona faʻaaogaina mo pepa faʻatau.

I aso anamua ma le Middle Ages, sa masani ona faʻaaogaina le ink carbon. Na faia e ala i le tuʻufaʻatasia o le kaponi uliuli ma se mea faʻapipiʻi (e masani lava o le resin, ae faʻapea foʻi le gum arabic poʻo le meli) e fai ai se paʻu na faʻafefe i le vai pe a faʻamoemoe e faʻaaoga. O le isi ituaiga ua ta'ua hibir i foliga vai, faia mai fatu pi. Sa faaopoopo i ai le masima, se mea fusifusia ma le pia po o le uaina. O vaitusi mulimuli ane (lea e ta'ua o le vaitusi) sa le umi tele ma e mafai ona fa'aumatia pa'u manu po'o pepa ona o mea e pala.

Meleniuma lona tolu TLM Papirus sa lauiloa i Aikupito anamua (2). O tusitusiga aupito leva na fa'asaoina i luga o papyrus na amata mai i tua i le 2600 TLM. Pe tusa o le XNUMX senituri TLM, na o'o atu ai le papyrus i Eleni, ma pe tusa o le XNUMX senituri TLM na aliali mai i Roma. Sa lauiloa le papyrus i le vaitaimi o Eleni.

O le nofoaga autu o le gaosiga o papyrus o Aikupito Alexandria mai le XNUMXth seneturi BC, mai le mea na tufatufa atu ai i isi atunuu Metitirani. O le mea autu i le fausiaina o tusi ma pepa (i le tulaga o tusi taai). O le gaosiga o papyrus i Aikupito na faʻaauau pea seia oʻo i le XNUMXth seneturi. I Europa, o papyrus na faʻaaogaina mo se taimi umi, seia oʻo i le ogatotonu o le XNUMXth seneturi, i le sauniaina o pepa i le ofisa pope. I le taimi nei, o papyrus e faʻaaogaina naʻo le faia o ni kopi saʻo pe itiiti ifo o pepa anamua o loʻo faʻatau atu e fai ma faʻamanatuga.

3. Cai Lun i luga o se fa'ailoga fa'ailoga a Saina mai le 1962

VIII vpne - II vpne E tusa ai ma tala a Saina, le pepa na faia i Saina e Cai Luna (3), o se pule i le faamasinoga a le Emeperoa o He Di o le malo o Han. Sa faataitai e le failautusi le pa'u o laau, silika ma upega fagota seia oo ina ia maua le auala sa'o (pepa fau lima) e faaaoga ai ie siliki ma ie lino.

Ae ui i lea, o faʻaiʻuga o suʻesuʻega suʻesuʻe faʻasolopito o loʻo faʻaalia ai na iloa muamua le pepa, a itiiti mai i le 751th seneturi BC, o lea e foliga mai na fatuina e Cai Lun se auala e gaosia ai le tele o pepa. Ina ua uma le Taua i le Vaitafe o Talas i le XNUMX, na ave ai e tagata Arapi le au gaosi pepa Saina, lea na lauiloa ai pepa i atunuu Arapi. Na gaosia pepa e fa'atatau i le maua o mea mata'utia - aofia ai. hemp, ie lino po'o le silika foi. Na sau o ia i Europa e ala i Sepania na faatoilaloina e Arapi.

II wpne - VIII wne I le tuai o aso anamua, na faasolosolo malie ona suia papyrus tioata, e sili atu ona talafeagai mo le ituaiga fou o le tusi ua avea ma codex. Pa'u (membrane, pa'u manu, pa'u pepa) e fai mai pa'u manu. Ua uma ona faʻaaogaina aʻo leʻi oʻo i lo tatou vaitaimi i Aikupito (le Tusi o e Maliliu mai Cairo), ae e leʻi faʻaaogaina lautele iina.

Ae ui i lea, i le seneturi lona XNUMX, na tauva ma papyrus ma avea ma mea autu mo le tusitusi. I le XNUMXth seneturi, na ia oʻo atu i le Frankish Chancellery. Na salalau i le XNUMXth seneturi, ma ulufale atu i ofisa pope i le seneturi lona XNUMX. O le gaosiga o metotia ma le igoa atonu e fesoʻotaʻi ma le aai Eleni o Pergamon, lea e leʻi faia ai le paʻu paʻu manu, ae o lona gaosiga na matua faʻaleleia.

ua lelei IV ua E lauiloa mo le tusitusi i luga o pa'u manu (mulimuli ane i luga o pepa). fulu manu e tele lava e tupuga mai i le 'au'au po'o kusi. O le peni e tatau ona faʻamaʻai lelei (manifinifi ma maʻai pe mafolafola) ma tui i le pito. O kusi kusi o le tusi autu autu lea seia oo i le XNUMXth seneturi.

anamua - 1567 История penitala e masani lava e amata i aso anamua. O le igoa Polani e sau mai le taʻi, lea na faʻaaogaina e tusi ai Aikupito anamua, Eleni ma Roma. Seʻia oʻo i le seneturi lona 1567, na faʻaaogaina e le au tusiata Europa le taʻitaʻi, zinc, poʻo le siliva e fai ai ata lanu efuefu e taʻua o silverpoints. I le XNUMX, na faamatalaina ai e le tagata Suiselani, o Konrad Gesner, se tootoo tusitusi ma se mea e uu ai laupapa i se tala i talaʻaga. I le tolu tausaga muamua atu, na maua ai le graphite mama i Borrowdale, Egelani, lea na vave ona faaaogā e sui ai le pulu, ae na tumau pea le igoa penitala.

1636 Siamani su'esu'e Daniel Schwenter na ia faia le mea na faataatia ai le faavae mo penivai faaonaponei. O se suiga atamai o vaifofo na faʻaaogaina muamua - i totonu o se fasi fafie e maʻai le pito i totonu o le fulu o le manulele sa i ai le vaitusi. O se peni siliva ma se sapalai vaitusi i totonu, mo le 10 francs, na muamua faamatalaina i Pale e ni tagata malaga Dutch se toalua i le 1656.

1714 Enisinia Peretania Henry Mill maua se pateni mo le mamanu o le masini, o le autu o le atinae mulimuli ma se masini lomitusi ua faaleleia.

1780-1828 Peretania Samuelu Harrison fau se fa'ata'ita'iga o se peni u'amea. I le 1803, na sui ai le kamupani gaosi Peretania Wise o Lonetona pateni nib, ae ona o le maualuga o le tau o le gaosiga, e leʻi faʻaaogaina lautele. Na suia le tulaga i le 1822, ina ua amata ona gaosia e masini faafetai i le Harrison lava lea na fausia le prototype 42 tausaga talu ai. I le 1828, na atiina ae ai e William Joseph Gillott, William Mitchell, ma James Stephen Perry se auala e gaosia ai ni nini malolosi ma taugofie (4). Faʻafetai ia i latou, e sili atu ma le afa o penitala na gaosia i le lalolagi na faia.

4. Fulu Gillot o le seneturi sefuluiva

1858 Hymen Lipman patentuje penitala ma se solo nofo i le tasi pito. O se tagata fai pisinisi e igoa ia Joseph Reckendorfer na valoia o le a avea le mea fou ma se lavea ma faʻatau le pateni mai Lipman. Ae paga lea, i le 1875 na faaleaogaina e le Faamasinoga Maualuga a Amerika lenei pateni, o lea na le maua ai e Reckendorfer se tamaoaiga i luga.

1867 Mo le na faia le faʻatinoga masini lomitusi Amerika e mafaufauina Christopher Latham Sholes (5), o lē na fausia lana uluai faʻataʻitaʻiga faʻaoga. O le masini na ia fausia sa i ai ki, se mea faapipii vaitusi, ma se ipu uamea faalava o loo i ai se fasipepa i luga. Na amata le masini i le oomiina o pedal, aua na faʻaaogaina e Scholes se taʻavale e tutusa ma masini suʻisuʻi o le taimi. Sholes na amata lana gaosiga i le 1873 i le galulue faʻatasi ma le fale gaosi oloa a Amerika Remington. E oo lava i lena taimi, o le QWERTY keyboard layout na faʻaaogaina e oʻo mai i lenei aso na faia, lea na mamanuina e aloese ai mai le poloka o fonuka.

5. Tusia e Henry Mill ma se uluai lomiga o le lomitusi na ia mamanuina.

1877 ua pateni penitala masini faʻatasi ai ma se fausaga e tutusa ma mea faʻaonaponei - faʻatasi ai ma se tootoo faʻapipiʻi i omomi o loʻo pipii i se vaipuna.

6. Fa'ata'ita'iga o le pateni a Waterman

1884 Pateni muamua i luga Peni vaipuna na saunia i le amataga pe tusa o le 1830, ae sa le aoga - a le o le vaitusi na vave alu pe leai foi. O le peni vaipuna faʻaonaponei e pei ona tatou iloa i aso nei, faʻatasi ai ma sapalai vaitusi fetuutuunai, na fatuina e le kamupani inisiua Amerika Lewis Edson Waterman (6).

Na fausia e le na faavaeina le Waterman se faiga "fafaga ala" e taofia ai le pa'u vaitusi e ala i le faatonutonuina o le sapalai o vaitusi. I le sefulu tausaga mulimuli ane, na faʻaatoatoaina le peni e George Parker mai Amerika, o le na fausia se faiga e faʻaumatia ai poloka, faʻavae i luga o se fofo e taofia ai le faʻafuaseʻi. vaitusi o lo'o tafe mai i le lau.

1908-29 O le American Walter Sheaffer o le tagata muamua lea na fa'aaoga le leve i lona itu e fa'atumu ai le peni - o le vaitusi na mitiia i totonu o le peni e ala i le nib. E lei umi ae latou faaali mai pamu vaitusi pa'ufa'apipi'i i totonu o le peni, ma fa'asolo ipu tioata. I le 1929, na faia ai e le fale gaosi Pelikan Siamani le vaitusi vaitusi.

1914 James Fields Smathers o lo'o atia'e se masini lomitusi fa'a eletise. O masini lomitusi eletise na ulufale atu i le maketi ile 1920.

1938 O le tusiata ma le tusitala Hungary László Bíró (7) na ia faia le peni. Ina ua uma le amataga o le taua, na ia sola ese mai lona atunuu ma taunuu i Atenitina, lea na ia ma lona uso o Siaosi (se kemisi) atoatoa le mea fou. O le gaosiga muamua na amata i le taimi o le taua i Buenos Aires. I le 1944, na faatau atu ai e Bíró ana sea i se tasi o ana tagata e umia sea na amata ona gaosia i luga o se fua tele.

7. Laszlo Biro ma lana Vinalazek

40-50 tausaga le matua. O le seneturi lona luasefulu Muamua peni na o ni fulu ua suia. Nai lo o le nib, sa faʻapipiʻiina i latou i se ituaiga o vavae e faʻafefe ai le vaitusi. Sidney Rosenthal mai Amerika ua manatu o le tama o le mea fou. I le 1953, na ia tuʻufaʻatasia ai le pusa vaitusi ma se fulufulu fulufulu mamoe ma se pito tusitusi. Na ia taʻua atoa le "faailoga faʻataulāitu", o lona uiga peni fa'ailoga fa'ataulāitu, auā na mafai ai ona tusi ata i luga o so o se mea (8).

Ua lelei. 1960-2011 Le popolega Amerika IBM o loʻo atiaʻe se ituaiga masini lomitusi fou, lea na suia ai fonuka o lo'o fa'apipi'i i fa'alava eseese i se ulu ta'amilo. Mulimuli ane, na latou suia a latou masini masini. O le augatupulaga mulimuli o lomitusi (tusa o le 1990) ua uma ona i ai le tomai e teu ai ma mulimuli ane faʻasaʻo tusitusiga. Ona suia lea o masini i komepiuta ua saunia i faatonu po o upu gaosi ma lomitusi. O le fale lomitusi mulimuli na tapunia ia Mati 2011 i Initia.

Ituaiga meafaigaluega tusitusi

I. Meafaigaluega tuto'atasi - E iai a latou fa'atinoga fa'anatura i le uiga o lo latou ola aoga e fetaui ma lo latou ola fa'aletino.

  1. A aunoa ma le fa'aogaina o vali. O faʻataʻitaʻiga sili ona leva o le tusitusi e aunoa ma le faʻaogaina o se vali na faia e ala i le tipiina o se mea mafolafola i se meafaigaluega malo. O se faʻataʻitaʻiga o tusitusiga Saina o jiaguwen na togitogia i atigi laumei. O tagata Sumeria anamua ma ē na suitulaga iā i latou, e pei o Papelonia, na faia a latou tusitusiga cuneiform e ala i le oomiina o se peni tafatolu i ni papa omea mālū, ma faia ai ni mataitusi e pei o se tina.
  2. Faatasi ai ma le faʻaaogaina o le vali. O le uluai foliga o le "penitala" o se peni taʻitaʻi na faʻaaogaina e tagata Roma anamua o loʻo faʻaaogaina foi e tusi ai i luga o laupapa poʻo papyrus, ma tuʻu ai le pogisa lea e solo ai le uamea vaivai mai luga. O le tele o "penitala" fa'aonaponei e iai le 'autu e le o'ona o le kalafi efuefu-uliuli fa'afefiloi ma le omea i fua eseese e maua ai fa'atasiga eseese. O meafaigaluega faigofie o lenei ituaiga e aofia ai le penisina paʻepaʻe poʻo le malala uliuli, faʻaaogaina e tusiata i aso nei. O lenei vaega e aofia ai penivali laupapa ma vali vali, e masani ona faʻaaogaina e tamaiti. O se uiga masani o nei meafaigaluega o lo latou fa'aogaina e feso'ota'i vavalalata ma lo latou ola fa'aletino.

II. Meafaigaluega fesoasoani - O nei mea e mana'omia ai le vali fa'aopoopo e tusi ma e le mafai ona fa'aoga pe a 'gaogao'.

  1. fulufulu

    a) Fa'atofuina i le ga'o ga'o. I le taimi muamua, o peni na faia e ala i le vaneina o mea faʻanatura, lea, ona o le gaioiga o capillary, e mafai ona taofia ai se tamaʻi faatanoa vaitusi tusitusi. O nei faatanoa, e ui i lea, e fai si laiti ma e manaʻomia le peni i lea taimi ma lea taimi i totonu o se vaitusi fafo e toe faʻatumu. E fa'apena fo'i mo ni u'amea fa'atofuina, e ui lava o nisi vaifofo na mafai ona fa'amauina teisi atu vaitusi nai lo nibs masani.

    e) peni. E aofia ai se fa'apotopotoga nib, se potu vaitusi, ma se fale i fafo. Faʻalagolago i le mamanu o le peni, e mafai ona toe faʻatumu saʻo le tane vaitusi e ala i le faʻamalosi mai fafo, e ala i le suction, poʻo le faʻaaogaina o pusa faʻapipiʻi lafoai. E na'o nisi ituaiga vaitusi e mafai ona fa'aogaina i totonu o le peni puna e 'alofia ai le pipii o le masini.

    i) Peni ma maka. O le peni e iai se tino ma se paipa e tumu i vaitusi mafiafia ma faaiʻu i se peni. O se polo e tusa ma le 1 mm le lautele o loʻo tuʻuina i totonu o le faʻamau. A o e tusitusi, e taamilo le polo i luga o le pepa, ma tufa tutusa le vaitusi. E nofo le polo i totonu o se socket, lea e mafai ai ona feliuliua'i saoloto ma taofia ai mai le pau i fafo. O lo'o i ai se avanoa itiiti i le va o le polo ma le so'o mo vaitusi e fa'amama ai. E matua la'ititi le avanoa e taofia ai le vaitusi i totonu pe a le fa'aogaina le peni. O le peni maka (fa'apena: maka, maka, maka) o se ituaiga peni e fa'asusu le fatu i le vaitusi. O le peni fo'i e pala, e fa'ataga le vaitusi e fa'asusu lemu i luga o le pepa po'o isi fa'asalalauga.

  2. Penisi masini

    E le pei o le fau laupapa masani o se penitala e si'osi'o ai se graphite mafiafia, o se penitala fa'ainisinia e fafaga ai se fasi graphite la'ititi ma gaioi i lona pito.

  3. Pulumu

    Mo se fa'ata'ita'iga, o mata'itusi fa'a-Saina e masani ona tusia i se pulumu e fa'apea e fa'aui atu i se ta'i malie ma lamolemole. O le pulumu e ese mai le peni i lena mea, nai lo le maa'a o le pulumu, o le pulumu e malu malu. E fa'ase'e malie le pulumu i luga o le pepa ma ia lava le mamafa. O nisi kamupani o lo'o gaosia nei "peni pulumu", lea i lenei tulaga e tutusa ma se peni puna, ma se vaitusi totonu. 

Tagai foi:

Faaopoopo i ai se faamatalaga