O le paneta pei o le lalolagi i le tulimanu
o tekinolosi

O le paneta pei o le lalolagi i le tulimanu

O tagata su'esu'e i fetu o lo'o galulue i se 'au e fa'aogaina le ESO fa'apea fo'i ma isi su'esu'ega, ua latou maua fa'amaoniga manino o se paneta o lo'o taamilo i le fetu aupito latalata i le la, Proxima Centauri, "na'o" e silia la'ititi ma le fa tausaga malamalama mai le Lalolagi.

Exoplanet, ua ta'ua nei o Proxima Centavra b, fa'ata'amilo i le mūmū mālūlū i le 11,2 aso ma ua va'aia o lo'o iai se vevela i luga ole laiga e talafeagai mo le iai o vai sua. Ua manatu saienitisi o se tulaga talafeagai mo le tula'i mai ma le tausiga o le ola.

O lenei lalolagi fou manaia, lea na tusia e tagata suʻesuʻe fetu i le lomiga o Aukuso o le tusitala o le Nature, o se paneta e sili atu teisi atu nai lo le Lalolagi ma le vateatea sili ona lata mai ua tatou iloa. O le mamafa o lona fale fetu e na o le 12% o le mamafa o le La, 0,1% o lona susulu, ma ua tatou iloa e mumu. Atonu e fusifusia i fetu o le Alpha Centauri A ma le B, lea e 15 mita le mamao. iunite tau fetu ((iunite fetu - tusa. 150 miliona km).

I masina muamua o le 2016, na matauina ai le Proxima Centauri i le faʻaogaina o le HARPS spectrograph, o loʻo galulue faʻatasi ma le ESO 3,6 mita telescope i le La Silla Observatory i Chile. O le fetu na suʻesuʻeina i le taimi e tasi e isi vaʻai mamao i le salafa o le lalolagi. O le taumafaiga atoa o le mata'ituina o se vaega o le poloketi e ta'ua o le Pale Red Dot.O se vaega o tagata su'esu'e i fetu na ta'ita'ia e Guillem Anglada-Eskud o le Queen Mary University i Lonetona na faamauina ni nai suiga laiti i laina o le ea o le fetu, e mafua mai i le mea e talitonuina o le kalave. toso o se paneta taamilo.

Faaopoopo i ai se faamatalaga