eleele susu
o tekinolosi

eleele susu

Ia Ianuari 2020, na lipotia ai e le NASA e faapea o le TESS vaʻa vaʻalele na maua lana uluai exoplanet e mafai ona nofoia le lalolagi o loʻo taamilo i se fetu pe a ma le 100 malamalama-tausaga le mamao.

O le paneta o se vaega TOI 700 faiga (TOI o le TESS Mea e fiafia iai) o se fetu laʻititi, e foliga malulu, o lona uiga, o se tamaʻi itiiti o le vasega M, i le faʻaputuga o Goldfish, e naʻo le 40% o le mamafa ma le lapoʻa o lo tatou La ma le afa o le vevela o lona luga.

Fa'aigoaina mea TOI 700 d ma o se tasi lea o paneta e tolu o loo taamilo solo i lona ogatotonu, o le pito sili ona mamao mai ai, e ui atu i se auala faataamilo i se fetu i aso uma e 37. O loʻo tu i se mamao mai TOI 700 ina ia mafai ai ona faʻafefe vai vai, o loʻo i totonu o le sone nofoia. Na te mauaina pe tusa ma le 86% o le malosi e tuʻuina atu e lo tatou La i le lalolagi.

Ae ui i lea, o faʻataʻitaʻiga o le siosiomaga na faia e le au suʻesuʻe e faʻaaoga ai faʻamaumauga mai le Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS) na faʻaalia ai le TOI 700 d e mafai ona matua ese mai le lalolagi. Talu ai e taamilo i le ogatasi ma lona fetu (o lona uiga o le tasi itu o le paneta e masani lava i le ao ae o le isi i le pogisa), o le auala e fausia ai ao ma le agi o le matagi e mafai ona fai si ese mo i tatou.

1. Fa'atusatusaga o le Lalolagi ma le TOI 700 d, fa'atasi ai ma le va'aiga o le lalolagi o konetineta i luga o se va'aiga mamao.

Na faʻamaonia e le au suʻesuʻe fetu lo latou mauaina i le fesoasoani a le NASA. Spitzer Space Telescopelea faatoa maea lana galuega. I le amataga, o le Toi 700 na sese ona faavasegaina e sili atu le vevela, na mafua ai ona talitonu tagata suʻesuʻe i fetu o paneta uma e tolu e vavalalata ma o le mea lea e vevela tele e lagolagoina ai le ola.

O Emily Gilbert, o se sui o le au a le Iunivesite o Chicago, na fai mai i le taimi o le tuuina atu o le sailiga. -

E faʻamoemoe le au suʻesuʻe i le lumanaʻi, meafaigaluega e pei o James Webb Space Telescopeo loʻo fuafua le NASA e tuʻu i le vanimonimo i le 2021, o le a mafai ona latou fuafuaina pe o loʻo i ai i paneta se atemosifia ma mafai ona suʻesuʻeina lona tuufaatasiga.

Na faʻaaogaina e le au suʻesuʻe polokalama komepiuta e fa'ata'ita'iga o le tau paneta TOI 700 d. Talu ai e le o iloa po o le a le kasa o loʻo i totonu o lona atemosifia, o filifiliga ma faʻaaliga eseese ua faʻataʻitaʻiina, e aofia ai filifiliga e faʻatatau i le siosiomaga o le lalolagi i aso nei (77% nitrogen, 21% oxygen, methane ma carbon dioxide), e foliga mai o le siosiomaga o le lalolagi i le 2,7 piliona tausaga talu ai (tele methane ma carbon dioxide) ma e oo lava i le atemosifia Martian (tele carbon dioxide), lea atonu na i ai iina i le 3,5 piliona tausaga talu ai.

Mai nei faʻataʻitaʻiga, na maua ai afai o le TOI 700 d's atemosifia o loʻo i ai se tuufaatasiga o methane, carbon dioxide, poʻo le ausa vai, e mafai ona nofoia le paneta. Ole taimi nei e tatau i le 'au ona faʻamaonia nei faʻamatalaga e faʻaaoga ai le Webb telescope.

I le taimi lava e tasi, o faʻataʻitaʻiga o le tau na faia e le NASA o loʻo faʻaalia ai e le lava le ea o le lalolagi ma le mamafa o le kesi e taofi ai le vai i luga o le fogaeleele. Afai tatou te tuʻuina tutusa le aofaʻi o kasa kesi ile TOI 700 d pei o luga ole lalolagi, ole vevela ole luga ole a i lalo ole zero.

O faʻataʻitaʻiga a 'au uma o loʻo auai o loʻo faʻaalia ai o le tau o paneta o loʻo siomia ai fetu laiti ma pogisa e pei o TOI 700, peitaʻi, e matua ese lava mai mea tatou te oʻo i ai i lo tatou lalolagi.

Talafou manaia

O le tele o mea tatou te iloa e uiga i exoplanets, poʻo paneta o loʻo taamilo i le la, e sau mai le vanimonimo. Na suʻesuʻeina le lagi mai le 2009 i le 2018 ma maua ai le silia ma le 2600 paneta i fafo atu o le tatou la.

Ona pasi atu lea e le NASA le paʻu o le mauaina i le TESS(2) suʻesuʻe, faʻalauiloa i le vanimonimo ia Aperila 2018 i lona tausaga muamua o le faʻagaioiga, faʻapea foʻi ma le iva selau mea e leʻi faʻamaoniaina o lenei ituaiga. I le sailiga o paneta e le o iloa e tagata suʻesuʻe fetu, o le a suʻeina e le vaʻaia le lagi atoa, ina ua lava le 200 XNUMX. fetu sili ona pupula.

2. Satelite fe'avea'i mo su'esu'ega i fafo

E fa'aogaina e le TESS se fa'asologa o faiga pu'eata lautele tulimanu. E mafai ona suʻesuʻeina le tele, tele, density ma le taamilosaga o se vaega tele o paneta laiti. E galue le satelite e tusa ai ma le metotia su'esu'e mamao mo le pa'u o le malamalama e ono faasino i felauaiga paneta - o le felauaiga o mea i le taamilosaga i luma o foliga o latou matua fetu.

O nai masina talu ai o se faasologa o suʻesuʻega mataʻina, o se vaega faʻafetai i le vaʻaia fou o le vateatea, o se vaega faʻatasi ma le fesoasoani a isi meafaifaʻaili, e aofia ai mea faʻavae. I vaiaso na muamua atu i le matou feiloaiga ma le masaga a le Lalolagi, na oo mai ai se tala e uiga i le mauaina o se paneta o loo taamilo i la e lua, e pei lava o Tatooine mai le Star Wars!

TOI paneta 1338 b maua XNUMX malamalama tausaga le mamao, i le faaputuga fetu o le Tusiata. O lona telē e i le va o le tele o Neptune ma Saturn. E maua e le mea faitino le gasetoto faifai pea o ona fetu. Latou te taamilo solo le tasi i le isi i se taamilosaga e sefululima aso, o le tasi e lapopoa teisi atu i lo tatou La ae o le isi e laʻititi tele.

Ia Iuni 2019, na aliali mai ai faʻamatalaga e lua panesitila-ituaiga paneta na maua moni i totonu o lo tatou avanoa i tuafale. Ua lipotia lenei mea i se tala na lomia i le tusi talaaga Astronomy ma Astrophysics. O fale uma e lua o loʻo tu i totonu o se sone lelei e mafai ona maua ai le vai. Masalo e iai o latou eleele papa ma taamilo i le La, e taʻua o fetu o Tigarden (3), e na o le 12,5 tausaga malamalama mai le Lalolagi.

- fai mai le tusitala autu o le mauaina, Matatia Sekemeister, Tagata Su'esu'e, Inisetiute o Astrophysics, Iunivesite o Göttingen, Siamani. -

3. Teegarden star system, va'aiga

I le isi itu, o lalolagi mataʻina le iloa na maua e TESS ia Iulai talu ai o loʻo taamilo solo UCAC fetu4 191-004642, e fitu sefulu tolu tausaga malamalama mai le Lalolagi.

Faiga o le paneta ma se fetu talimalo, lea ua faaigoaina o TOI 270, e iai paneta a itiiti mai e tolu. O se tasi o i latou, TOI 270 p, e lapopoa laʻititi nai lo le Lalolagi, o le isi lua o mini-Neptunes, o loʻo i totonu o se vasega o paneta e le o iai i la tatou la. O le fetu e malulu ma e le matua susulu, e tusa ma le 40% laʻititi ma itiiti ifo le tele nai lo le La. O lona vevela i luga ole laiga e tusa ma le lua vaetolu e sili atu le mafanafana nai lo le tatou lava soa fetu.

O le solar system TOI 270 o loʻo i totonu o le faʻaputuga o le tusiata. O paneta o loo faia ai le taamilosaga e latalata tele i le fetu lea e mafai ona ofi atu o latou taamilosaga i totonu o le soa satelite a Jupiter (4).

4. Fa'atusatusaga o le TOI 270 system ma le Jupiter system

O nisi su'esu'ega o lenei faiga e ono fa'aalia ai paneta fa'aopoopo. O i latou e feoa'i mamao mai le La nai lo le TOI 270 d e mafai ona lava le malulu e taofi ai le vai ma iu ai ina ola.

TESS aoga se va'aiga toto'a

E ui i le tele o le numera o mea na maua o tama'i exoplanets, o le tele o latou matua fetu i le va o le 600 ma le 3 mita le mamao. malamalama-tausaga mai le Lalolagi, mamao tele ma pogisa tele mo le matauina auiliili.

E le pei o Kepler, o le taulaiga autu a le TESS o le sailia lea o paneta faataamilo i tuaoi lata ane o le la e lava le susulu e mafai ona matauina i le taimi nei ma mulimuli ane i isi meafaifaaili. Mai ia Aperila 2018 e oʻo mai i le taimi nei, ua uma ona maua e TESS i luga ole 1500 paneta sui. O le tele o ia mea e sili atu i le faaluaina le lapoʻa o le Lalolagi ma e itiiti ifo i le sefulu aso e taamilo ai. O le iʻuga, latou te mauaina le tele o le vevela nai lo lo tatou paneta, ma e vevela tele mo le vai sua i luga o latou fogaeleele.

O le vai vai lea e mana'omia ina ia mafai ai ona nofoia le exoplanet. E fai ma nofoaga e tupuga mai ai vailaʻau e mafai ona fegalegaleai le tasi ma le isi.

I le talitonuga, e talitonuina e mafai ona i ai ituaiga ola ese i tulaga o le maualuga o le mamafa poʻo le maualuga o le vevela - e pei o le tulaga i le extremophiles e maua i tafatafa o le faʻafefe o le hydrothermal, poʻo ni microbes o loʻo natia toetoe o le kilomita i lalo o le itu i Sisifo Antarctic aisa.

Ae ui i lea, o le mauaina o ia meaola na mafai ona o le mea moni na mafai e tagata ona suʻesuʻeina saʻo tulaga ogaoga o loʻo latou nonofo ai. Ae paga lea, e le mafai ona iloa i latou i le vateatea loloto, aemaise lava mai se mamao o le tele o tausaga malamalama.

O le sailiga o le ola ma e oo lava i mea e nonofo ai i fafo atu o le tatou la o loʻo faʻalagolago atoa i le vaʻaia mamao. E mafai ona fegalegaleai ma le ea i luga atu o vai vai e mafai ona maua ai ni tulaga lelei mo le ola, ma maua ai biosignatures e mafai ona iloa mamao i luga o le eleele. O mea ia e mafai ona avea ma fatuga kasa e iloa mai le Lalolagi (oxygen, ozone, methane, carbon dioxide ma vai ausa) poʻo vaega o le siosiomaga anamua o le Lalolagi, mo se faʻataʻitaʻiga, 2,7 piliona tausaga talu ai (tele methane ma carbon dioxide, ae le o le okesene). ).

I le sailiga o se nofoaga "saʻo" ma le paneta o loʻo nofo ai iina

Talu mai le mauaina o le 51 Pegasi b i le 1995, e silia ma le XNUMX exoplanets ua iloa. I aso nei ua tatou iloa ma le mautinoa o le tele o fetu o lo tatou aniva ma le atulaulau o loo siomia e faiga o paneta. Ae na'o ni nai exoplanets o lo'o maua e ono mafai ona nofoia lalolagi.

O le a le mea e mafai ai ona nofoia se exoplanet?

O le tulaga autu o le vai vai ua uma ona taʻua i luga o le fogaeleele. Ina ia mafai ona faia lenei mea, matou te manaʻomia muamua lava lenei mea malosi, i.e. eleele papaae faapena foi le siosiomaga, ma mafiafia e fa'atupu ai le mamafa ma fa'aaafia ai le vevela o le vai.

E te manaʻomia foʻi fetu taumataulea e le fa'amatu'u mai ai le tele o fa'avevela i luga o le paneta, lea e feula ai le ea ma fa'aleagaina ai mea ola. O fetu uma lava, e aofia ai ma lo tatou La, e fa'auluina i taimi uma le tele o fua o le radiation, o lea e mautinoa lava e aoga mo le i ai o le ola e puipuia ai o ia mai ai. o se maneta fanuae pei ona gaosia e le u'amea u'amea vai ole lalolagi.

Ae ui i lea, talu ai e mafai ona i ai isi auala e puipuia ai le ola mai le radiation, ua naʻo se elemene manaʻomia, ae le o se tulaga talafeagai.

I le masani ai, e fiafia tagata su'esu'e i fetu sone ola (ecosphere) i faiga fetu. O vaega ia o lo'o si'osi'omia fetu lea o lo'o taofia e le vevela o lo'o i ai le vai mai le fa'apuna pea pe ma'aisa. O lea vaega e masani ona talanoa i ai. "Zlatovlaski Sone"ona o le “sa’o mo le olaga”, lea e faasino i faamoemoega o se tala fagogota lauiloa a tamaiti (5).

5. Le sone o le ola faataamilo i le fetu

Ma o le a se mea tatou te iloa i le taimi nei e uiga i exoplanets?

O mea na maua e oo mai i le taimi nei ua faaalia ai o le eseesega o faiga o paneta e matua tele lava. Pau lava paneta na matou iloa pe tusa o le tolusefulu tausaga talu ai sa i totonu o le solar system, o lea na matou manatu ai o mea laiti ma mea malo e taamilo i fetu, ma e na o le mamao mai ia i latou o loʻo i ai le avanoa faʻaagaga mo paneta kasa tetele.

Ae ui i lea, na foliga mai e leai ni "tulafono" e uiga i le nofoaga o paneta. Tatou te fetaiaʻi ma tagata tinoeese kasa e toetoe lava a mimilo i o latou fetu (e taʻua o Jupiters vevela), faʻapea foʻi ma faiga faʻapipiʻi o paneta laiti e pei o le TRAPPIST-1 (6). O nisi taimi e fealua'i ai paneta i ta'amilosaga fa'apitoa i fetu ta'amilo, ma e iai fo'i paneta "fe'ese'ese", e foliga mai e fa'ate'a ese mai faiga laiti, o lo'o opeopea sa'oloto i le va o fetu.

6. Va'aiga o paneta o le TRAPPIST-1 system

O lea, nai lo le tutusa vavalalata, tatou te vaʻai i le tele o eseesega. Afai e tupu lenei mea i le tulaga o le system, aisea la e tatau ai ona tutusa tulaga o le exoplanet i mea uma tatou te iloa mai le siosiomaga vave?

Ma, e oʻo lava i lalo, aisea e tatau ai ona tutusa ituaiga o olaga faʻapitoa ma mea tatou te iloa?

Super vaega

E tusa ai ma faʻamaumauga na aoina e Kepler, i le 2015 na fuafua ai e se saienitisi NASA o lo tatou aniva lava ia e iai. piliona paneta pei o le LalolagiI. O le tele o astrophysicists ua faamamafaina o lenei mea o se fua faatatau le mautonu. O le mea moni, o nisi suʻesuʻega ua faʻaalia ai e mafai ona iai le Milky Way i le fale 10 piliona paneta o le lalolagi.

E le'i mana'o Saienitisi e fa'alagolago na'o paneta na maua e Kepler. O le auala felauaiga o loʻo faʻaogaina i lenei vaʻai mamao e sili atu ona fetaui mo le suʻeina o paneta tetele (pei o Jupiter) nai lo paneta tetele o le Lalolagi. O lona uiga o fa'amaumauga a Kepler atonu o lo'o fa'aseseina le numera o paneta pei o tatou.

Na mātauina e le telescope taʻutaʻua ni paʻu laiti i le pupula o se fetu e māfua mai i se paneta o loo ui ane i ona luma. O mea tetele tetele e malamalama lelei e poloka ai le tele o le malamalama mai o latou fetu, ma faafaigofie ai ona iloa. O le metotia a Kepler na taulaʻi i fetu laiti, ae le o fetu sili ona susulu, o lona mamafa e tusa ma le tasi vaetolu o le mamafa o lo tatou La.

O le Kepler telescope, e ui ina le lelei tele i le su'eina o paneta laiti, ae ua maua se numera tele o mea ua ta'ua o super-Earths. O le igoa lea o exoplanets ma se tele e sili atu nai lo le Lalolagi, ae sili atu nai lo Uranus ma Neptune, lea e 14,5 ma le 17 taimi sili atu nai lo lo tatou paneta, faasologa.

O le mea lea, o le faaupuga "super-Earth" e naʻo le tele o le paneta, o lona uiga e leʻo faʻatatau i tulaga o luga poʻo mea e nonofo ai. E iai fo'i se isi faaupuga "gas dwarfs". E tusa ai ma nisi, atonu e sili atu le saʻo mo mea i le pito i luga ole fua tele, e ui lava o le isi faaupuga e masani ona faʻaaogaina - o le "mini-Neptune" ua uma ona taʻua.

Na maua muamua super-Earths Alexander Volshchan i Dalea Fraila tusitusi pulsar PSR B1257+12 i le 1992. O paneta pito i fafo e lua o le faiga o poltergeysti fobetor - o lo'o i ai le latou mamafa e tusa ma le fa taimi le mamafa o le lalolagi, lea e la'ititi tele e le mafai ona avea ma sauai kesi.

O le muamua super-Earth o loʻo siomia ai se fetu faʻasologa autu ua faʻamaonia e se au taʻitaʻia e Vaitafe o Eugenioy i le 2005. E taamilo solo Gliese 876 ma maua le tofiga Gliese 876 d (I le taimi muamua, na maua ai le tele o le kasa e lua Jupiter i lenei faiga). O lona mamafa fuafuaina e 7,5 taimi le mamafa o le lalolagi, ma o le vaitaimi o le suiga o loʻo siomia ai e matua puupuu lava, pe a ma le lua aso.

E iai fo'i mea e sili atu le vevela i le vasega sili-Earth. Mo se faʻataʻitaʻiga, na maua i le 2004 55 Kankri o, o lo'o tu i le fasefulu malamalama-tausaga le mamao, e taamilo solo i lona fetu i le taamilosaga sili ona puupuu o so'o se fa'alelei ua iloa - na'o le 17 itula ma le 40 minute. I se isi faaupuga, o le tausaga i le 55 Cancri e e itiiti ifo i le 18 itula. E 26 taimi e latalata atu ai le lalolagi mamao i lona fetu nai lo le Mercury.

O le latalata i le fetu o lona uiga o le luga ole 55 Cancri e e pei o totonu o se ogaumu aasa ma le vevela e le itiiti ifo i le 1760°C! O faʻamatalaga fou mai le Spitzer Telescope o loʻo faʻaalia ai o le 55 Cancri e o loʻo i ai le mamafa 7,8 taimi sili atu ma o se radius e sili atu nai lo le faaluaina o le lalolagi. O fa'ai'uga a le Spitzer o lo'o fa'ailoa mai ai e tusa ma le tasi-vae-lima o le tele o le paneta e tatau ona faia i elemene ma mea malamalama, e aofia ai le vai. I lenei vevela, o lona uiga o nei mea o le a i ai i se tulaga "supercritical" i le va o le vai ma le kesi ma e mafai ona alu ese mai luga o le paneta.

Ae o le lalolagi tele e le o taimi uma e pei o le vao, o Iulai talu ai, na maua ai e se vaega faavaomalo o tagata su'esu'e fetu o lo'o fa'aogaina le TESS se fetu'ai mamao fou o lona ituaiga i le faaputuga fetu o Hydra, e tusa ma le tolusefulu-tasi tausaga malamalama mai le Lalolagi. Aitema ua faailogaina o GJ 357 o (7) faaluaina le lautele ma faaono taimi i le mamafa o le Lalolagi. E tu i le pito pito i fafo o le nofoaga e nofo ai le fetu. E talitonu saienitisi atonu e iai le vai i luga o lenei lalolagi sili.

o lana tala lea Diana Kosakovskma Tagata Su'esu'e i le Max Planck Institute for Astronomy i Heidelberg, Siamani.

7. paneta GJ 357 d - va'aiga

O se faiga o loo taamilo faataamilo i se fetu pupuu, e tusa ma le tasi vaetolu le lapopoa ma le mamafa o lo tatou lava La ae 40% sili atu le malulu, o loʻo faʻaopoopoina e paneta terasitila. GJ 357 b ma le isi lalolagi sili GJ 357 s. O le suʻesuʻega o le faiga na faʻasalalau ia Iulai 31, 2019 i le tusi talaaga Astronomy ma Astrophysics.

O Setema talu ai, na lipotia mai ai e le au suʻesuʻe e faapea o se super-Earth fou faatoa maua, 111 malamalama-tausaga le mamao, o le "tagata sili ona lelei e nonofo ai ua iloa i le taimi nei." Na maua i le 2015 e le Kepler telescope. K2-18b (8) e matuā ese lava mai lo tatou paneta. E sili atu ma le valu taimi lona mamafa, o lona uiga o se aisa tele e pei o Neptune poʻo se lalolagi papa ma se siosiomaga mafiafia, hydrogen-mauoa.

O le taamilosaga o le K2-18b e faafitu ona latalata i lona fetu nai lo le mamao o le Lalolagi mai le La. Ae ui i lea, talu ai o le mea o loʻo faʻataʻamilomilo i se M dwarf mumu pogisa, o lenei taamilosaga o loʻo i totonu o se sone e ono lelei mo le olaga. O fa'ata'ita'iga muamua o lo'o va'ai mai o le vevela ile K2-18b e amata mai i le -73 i le 46°C, ma afai e tutusa le fa'ata'ita'iga o le mea ma le Lalolagi, e tatau ona tutusa lona vevela ma tatou.

- fai mai se tagata suʻesuʻe fetu mai le University College London i le taimi o se fonotaga a le au tusitala, Angelos Ciaras.

E faigata ona pei o le lalolagi

O le Earth analog (e ta'ua fo'i o le Earth twin po'o le Earth-like paneta) o se paneta po'o le masina e iai tulaga fa'alesiosiomaga e tutusa ma mea o lo'o maua i le Lalolagi.

O le faitau afe o fetu o le lalolagi o loʻo maua i le taimi nei e ese mai le tatou la, faʻamaonia le mea ua taʻua. fa'atatauga eleele e seaseaI. Peitaʻi, ua faailoa mai e le ʻaufaifilosofia e matuā telē lava le atulaulau ma e tatau ona iai se paneta e toetoe lava a tutusa ma lo tatou paneta. E mafai i le lumanaʻi mamao o le a mafai ona faʻaogaina tekinolosi e maua mai ai faʻataʻitaʻiga o le lalolagi e le mea ua taʻua. . Fa'alelei nei a'oa'oga tele latou te fautua mai foi e mafai ona i ai se paaga faalelalolagi i se isi atulaulau, pe o se tulaga ese foi o le Lalolagi lava ia i se atulaulau tutusa.

Ia Novema 2013, na lipotia mai ai e tagata suʻesuʻe fetu, e faavae i luga o faʻamatalaga mai le Kepler telescope ma isi misiona, e mafai ona oʻo atu i le 40 piliona paneta le lapopoa o le Lalolagi i le sone nofoia o fetu pei o le la ma lanu mumu i le Milky Way galaxy.

O le tufatufaga fa'afuainumera na fa'aalia ai e mafai ona aveese mai ia i tatou le sili atu ma le sefululua tausaga malamalama. I le tausaga lava lea, na maua ai e Kepler nisi o sui tauva e i lalo ifo o le 1,5 taimi le lautele o le lalolagi na faʻamaonia o loʻo taʻamilo i fetu i le sone nofoia. Ae ui i lea, e leʻi oʻo i le 2015 na faʻasalalau ai le sui muamua e latalata i le Lalolagi - egzoplanetę Kepler-452b.

Ole avanoa ole su'eina ole Earth analog e fa'alagolago tele ile uiga e te mana'o e tutusa ai. Tulaga masani ae le atoatoa: lapoa paneta, kalave i luga, matua fetu matua ma ituaiga (ie solar analog), orbital mamao ma le mautu, axial faliu ma feliuliua'i, fa'afanua tutusa, i ai o sami, siosiomaga ma le tau, malosi magnetosphere . .

Afai e iai se olaga lavelave i inā, e mafai e vaomatua ona ufitia le tele o le paneta. Afai e iai se olaga atamai, e mafai ona avea nisi o nofoaga ma taulaga. Ae ui i lea, o le suʻesuʻeina o faʻataʻitaʻiga saʻo ma le lalolagi e mafai ona faʻaseseina ona o tulaga faʻapitoa i luga ma faʻataʻamilo i le lalolagi, mo se faʻataʻitaʻiga, o le i ai o le Moon e aʻafia ai le tele o mea faʻapitoa i luga o la tatou paneta.

Le Planetary Habitability Laboratory i le Iunivesite o Puerto Rico i Arecibo talu ai nei na tuufaatasia ai se lisi o sui tauva mo le Earth analogs (9). O le tele o taimi, o lenei ituaiga o faʻavasegaga e amata i le tele ma le tele, ae o se faʻataʻitaʻiga faʻavalevalea, e tuʻuina atu, mo se faʻataʻitaʻiga, Venus, lea e latalata ia i tatou, lea e toetoe lava tutusa le tele ma le lalolagi, ma o a tulaga o loʻo i ai. , ua iloa.

9. Exoplanets folafola - fa'atusa fa'atusa o le Lalolagi, e tusa ai ma le Planetary Habitability Laboratory

O le isi fa'ata'ita'iga e masani ona ta'ua o le fa'atusa o le Earth e tatau ona tutusa le fa'afanua. O faʻataʻitaʻiga sili ona lauiloa o Mars ma Titan, ma e ui o loʻo i ai mea tutusa i tulaga o le topography ma le tuʻufaʻatasia o luga o luga, e iai foi eseesega taua, e pei o le vevela.

O le mea moni, o le tele o mea i luga o le eleele ma eleele e tulaʻi mai ona o le fegalegaleai ma le vai (mo se faʻataʻitaʻiga, omea ma maʻa palapala) poʻo se mea e maua mai i le ola (mo se faʻataʻitaʻiga, maʻa poʻo le koale), fegalegaleaiga ma le siosiomaga, gaioiga o mauga mu, po'o le fa'auilavea a tagata.

O le mea lea, e tatau ona faia se fa'atusa moni o le Lalolagi e ala i faiga fa'apena, e iai se atemosifia, maugamu e fegalegaleai ma luga, vai vai, ma nisi ituaiga o ola.

I le tulaga o le atemosifia, o le aʻafiaga o le greenhouse e faʻapea foi. Mulimuli ane, e fa'aaogaina le vevela o luga. E a'afia i le tau, lea e a'afia i le taamilosaga ma le taamilosaga o le paneta, o ia mea ta'itasi e fa'ailoa mai ai suiga fou.

O le isi fa'ailoga mo se fa'atusa lelei o le lalolagi foa'i ola e tatau taamilo faataamilo i le analog sola. Ae ui i lea, o lenei elemene e le mafai ona faʻamaonia atoatoa, talu ai o se siosiomaga lelei e mafai ona tuʻuina atu foliga faʻapitonuʻu o le tele o ituaiga eseese o fetu.

Mo se faʻataʻitaʻiga, i le Milky Way, o le tele o fetu e laiti ma pogisa nai lo le La. O se tasi o i latou na taʻua muamua TALA-1, o loʻo tu i le mamao o le 10 tausaga malamalama i le faʻaputuga o fetu o Aquarius ma e tusa ma le 2 taimi laʻititi ma e 1. taimi itiiti ifo nai lo lo tatou La, ae o loʻo i ai a itiiti ifo ma le ono panesitila eleelea i lona sone nofoia. O nei tulaga e foliga mai e le lelei mo le olaga e pei ona tatou iloa, ae o le TRAPPIST-XNUMX e foliga mai e umi atu le olaga i luma atu nai lo lo tatou fetu, o lea e tele lava le taimi o le olaga e atiina ae ai iina.

O le vai e aofia ai le 70% o le fogaeleele ma ua manatu o se tasi o tulaga uʻamea mo le i ai o mea ola ua tatou iloa. E foliga mai, o le lalolagi vai o se paneta Kepler-22b, o lo'o i totonu o le sone nofoia o se fetu e pei o le la ae e sili atu le lapo'a nai lo le Lalolagi, o lo'o tumau pea ona le iloa lona tu'ufa'atasiga o vaila'au.

Na faia i le 2008 e se tagata suʻesuʻe fetu Michaela Meyerma mai le Iunivesite o Arisona, suʻesuʻega o le efuefu o le vanimonimo i tafatafa o fetu fou na fausia e pei o le La o loʻo faʻaalia ai o le 20 i le 60% o faʻataʻitaʻiga a le La o loʻo i ai faʻamaoniga o le faʻavaeina o paneta papa i faiga tutusa ma mea na mafua ai le faʻavaeina. o le Lalolagi.

I le 2009 Alan Pule mai le Inisetiute o Saienisi a Carnegie na fautua mai e na o le tatou galaxy e mafai ona iai le Milky Way 100 piliona paneta pei o le lalolagih.

I le 2011, NASA's Jet Propulsion Laboratory (JPL), e faʻavae foʻi i luga o faʻamatalaga mai le misiona a Kepler, na faʻamaonia ai e tusa ma le 1,4 i le 2,7% o fetu uma e pei o le la e tatau ona taamilo i paneta tetele o le lalolagi i sone nofoia. O lona uiga e mafai ona i ai le 2 piliona aniva i le Milky Way aniva na o ia, ma a faapea e moni lenei fua faatatau mo aniva uma, atonu e oo lava i le 50 piliona aniva i le vateatea e matauina. 100 quintillion.

I le 2013, o le Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics, e faʻaaoga ai se suʻesuʻega faʻafuainumera o faʻamatalaga faaopoopo Kepler, na fautua mai ai e le itiiti ifo. 17 piliona paneta le tele o le lalolagi - e aunoa ma le amanaia o latou nofoaga i nofoaga e nonofo ai. O se suʻesuʻega i le 2019 na maua ai e mafai e paneta tetele o le lalolagi ona taamilo i se tasi o fetu e ono pei o le la.

Fa'atusa i foliga

O le Earth Similarity Index (ESI) o se fua fa'atatau o le tutusa o se mea paneta po'o se satelite faanatura i le Lalolagi. Na mamanuina i luga o se fua mai le zero i le tasi, ma le lalolagi na tuʻuina atu se tau o le tasi. O le parakalafa e faʻamoemoe e faʻafaigofie le faʻatusatusaina o paneta i faʻamaumauga tetele.

ESI, na tu'uina mai i le 2011 i le tusi talaaga Astrobiology, tu'ufa'atasia fa'amatalaga e uiga i le radius o le paneta, mamafa, saoasaoa, ma le vevela o le fogaeleele.

Upega tafaʻilagi tausia e se tasi o tusitala o le 2011 tusiga, Abla Mendes mai le Iunivesite o Puerto Rico, o loʻo tuʻuina mai ai ana faʻasologa faʻasologa mo faiga faʻapitoa o le exoplanetary. O le ESI a Mendesa e fa'atatau i le fa'atatau o lo'o fa'aalia i totonu ata 10o fea xi latoui0 o meatotino ia o le tino mai fafo e faatatau i le Lalolagi, vi le fua fa'atatau o meatotino ta'itasi ma le aofa'i o meatotino. Sa fausia i luga o le faavae Fa'ailoga tutusa Bray-Curtis.

O le mamafa ua tofia i meatotino taitasi, wi, o soʻo se filifiliga e mafai ona filifilia e faʻamaonia ai nisi o foliga i luga o isi, poʻo le ausia o faʻailoga manaʻomia poʻo tulaga faʻavasega. O loʻo faʻavasegaina foi e le upega tafaʻilagi mea o loʻo faʻamatalaina o le avanoa e ola ai i luga o exoplanets ma exo-moons e tusa ai ma taʻiala e tolu: nofoaga, ESI, ma fautuaga o le mafai ona tausia meaola i le filifili meaai.

O le iʻuga, na faʻaalia, mo se faʻataʻitaʻiga, o le ESI lona lua tele i le solar system o Mars ma e 0,70. O nisi o exoplanets o loʻo lisiina i lenei tusiga e sili atu i lenei fuainumera, ma o nisi na maua talu ai nei Tigarden b o lo'o i ai le ESI aupito maualuga o so'o se fa'aaliga fa'amaonia, ile 0,95.

Pe a tatou talanoa e uiga i le lalolagi ma mea e mafai ona nonofo ai, e le tatau ona galo ia i tatou le avanoa e mafai ona nonofo ai exoplanets poʻo satelite exoplanets.

O le i ai o soʻo se satelite extrasolar masani e leʻi faʻamaonia, ae ia Oketopa 2018 Prof. Tavita Kipping fa'ailoa mai le mauaina o se exomoon e ono fa'ata'amilo i le mea Kepler-1625b.

O paneta tetele i le la, e pei o Jupiter ma Saturn, e iai masina tetele e mafai ona ola i nisi itu. O lea la, ua fautua mai ai nisi o saienitisi e faapea o paneta lapopoa i fafo (ma paneta binary) atonu e tutusa le lapopoa o satelite e mafai ona nofoia. O se masina e lava le mamafa e mafai ona lagolagoina se atemosifia pei o Titan faʻapea foʻi ma vai vai i luga o le fogaeleele.

O le mea e sili ona fiafia i ai i lenei tulaga o paneta tetele i fafo o loʻo iloa o loʻo i totonu o le sone nofoia (e pei o Gliese 876 b, 55 Cancer f, Upsilon Andromedae d, 47 Ursa Major b, HD 28185 b, ma le HD 37124 c) aua e mafai ona latou maua. satelite faanatura ma vai vai i luga o le fogaeleele.

Olaga i se fetu mumu po o le paepae?

Faauupegaina i le toeitiiti atoa le luasefulu tausaga o sailiga i le lalolagi o exoplanets, ua amata ona fausia e tagata suʻesuʻe fetu se ata o foliga o se paneta e mafai ona nofoia, e ui o le toʻatele o loʻo taulaʻi atu i mea ua uma ona tatou iloa: o se paneta pei o le lalolagi o loʻo taamilo i se lanu samasama pei o. tatou. O le La, fa'avasegaina o se fetu fa'asologa autu-G-ituaiga. Ae faʻafefea laʻititi M-fetu mumu, lea e tele isi mea i la tatou Galaxy?

Faamata e faape'ī lo matou fale pe ana fai o loo faataamilomilo i se ufi mumu? O le tali e pei o le lalolagi, ma e tele lava e le pei o le Earth.

Mai le fogāeleele o se paneta faalemafaufau, e muamua lava ona tatou vaaia se la telē tele. E foliga mai e tasi ma le afa i le tolu taimi e sili atu nai lo le mea o loʻo i luma o tatou mata, pe a fua i le vavalalata o le taamilosaga. E pei ona ta'u mai e le igoa, o le la o le a mumu mūmū ona o lona malulu malulu.

O dwarfs mumu e faaluaina le mafanafana nai lo lo tatou La. I le taimi muamua, o se paneta faapena atonu e foliga mai o se mea ese i le lalolagi, ae e le o se mea e faateʻia ai. O le eseesega moni e faatoa iloa pe a tatou iloa o le tele o nei mea faitino e taamilo e ogatasi ma le fetu, o lea o le tasi itu e faʻasaga i lona fetu, e pei ona faia e lo tatou Moon i le Lalolagi.

O lona uiga o le isi itu e tumau pea le pogisa, aua e le mafai ona maua se malamalama - e le pei o le Moon, lea e faʻamalamalamaina e le La mai le isi itu. O le mea moni, o le manatu lautele e faapea o le vaega o le paneta o loʻo tumau i le ao e faʻavavau o le a mu, ma o le mea na paʻu i le po e faavavau o le a malulu. Ae peitai... e le tatau ona faapena.

Mo le tele o tausaga, na faʻaumatia ai e le au suʻesuʻe fetu le itulagi mumu mumu e avea o se eleele tulimanu o le lalolagi, ma talitonu o le vaevaeina o le paneta i ni vaega eseese se lua o le a le mafai ai ona le toe nofoia se tasi. Ae ui i lea, o nisi e matauina o lalolagi o le ea o le ai ai se taamilosaga patino e mafua ai ona faaputuputu ao mafiafia i luga o le la e taofia ai le vevela malosi mai le mu luga. O le tafe o au e mafai foi ona tufatufaina atu le vevela i le paneta atoa.

E le gata i lea, o lenei mafiafia o le ea e mafai ona maua ai se puipuiga taua i le ao mai isi lamatiaga o le radiation. O tama'i lanu mumu e matua malolosi lava i nai piliona tausaga muamua o la latou gaioiga, e fa'aulu ai mumu ma fa'avevela ultraviolet.

O ao mafiafia e foliga mai e puipuia ai le ola, e ui lava o meaola faʻapitoa e sili atu ona lalafi loloto i vai o le paneta. O le mea moni, o saienitisi i aso nei e talitonu o le radiation, mo se faʻataʻitaʻiga, i le ultraviolet range, e le faʻalavelave i le atinaʻeina o meaola. A uma mea uma, o le amataga o le olaga i luga o le lalolagi, lea na afua mai ai meaola uma na tatou iloa, e aofia ai homo sapiens, na atiaʻe i lalo o tulaga o le malosi o le radiation UV.

E fetaui lea ma tulaga ua talia i luga ole lalolagi lata ane e pei ole exoplanet ua tatou iloa. Fai mai tagata su'esu'e i le vateatea mai le Iunivesite o Cornell, o le olaga i luga o le fogaeleele ua sili atu le malosi o le radiation nai lo le mea na iloa mai Proxima-b.

O le Proxima-b, e na o le 4,24 malamalama-tausaga mai le la ma le paneta papa papa e sili ona latalata i le Lalolagi tatou te iloa (e ui lava e toetoe lava a tatou le iloa), e maua le 250 taimi sili atu X-ray nai lo le Lalolagi. E mafai fo'i ona o'o i tulaga mata'utia o le fa'avevela o le ultraviolet i luga.

Proxima-b-pei o tulaga e manatu e i ai mo TRAPPIST-1, Ross-128b (toetoe lava sefulutasi malamalama-tausaga mai le Lalolagi i le faaputuga fetu Virgo) ma LHS-1140 b (fasefulu malamalama-tausaga mai le Lalolagi i le faaputuga fetu Cetus). faiga.

O isi manatu e popole tula'i mai o mea ola e ono tutupu mai. Talu ai e itiiti ifo le malamalama o le mūmū mūmū pogisa, e iai le manatu e faapea, afai o le paneta o loo taamilo i ai e iai ni meaola e pei o a tatou laʻau, e tatau ona latou mitiia le malamalama i se lautele lautele o galu mo le photosynthesis, o lona uiga e mafai e "exoplanets" toetoe a uliuli i lo matou manatu (va'ai fo'i: ). Ae ui i lea, e taua le iloa iinei o laʻau e iai se lanu e ese mai i le lanu meamata e lauiloa foi i luga o le lalolagi, faʻafefeteina le malamalama i sina eseesega.

Talu ai nei, na fiafia ai le au suʻesuʻe i se isi vaega o mea faitino - papaʻe papaʻe, tutusa i le lapoʻa i le lalolagi, e le o ni fetu, ae fausia se siosiomaga mautu o siomia ai i latou, susulu malosi mo le faitau piliona o tausaga, lea e avea ai i latou ma taulaiga faʻafiafia mo su'esu'ega i fafo. .

O lo latou laʻititi ma, o se taunuuga, o le tele o faailoilo feʻaveaʻi o se exoplanet e mafai ona mafai ai ona mataʻituina le atemosifia o le paneta papa, pe afai ei ai, faʻatasi ai ma faʻasalalauga fou. E mana'o le au su'esu'e i fetu e fa'aoga uma su'esu'ega fau ma fuafuaina, e aofia ai le James Webb telescope, terrestrial Telescope tele telefaapea foi ma le lumanai amataga, HabEx i LUVUARafai latou te tulai mai.

E tasi le faʻafitauli i lenei faʻalauteleina o le faʻalauteleina o suʻesuʻega o le exoplanet, suʻesuʻega ma suʻesuʻega, e le taua i le taimi nei, ae o se tasi e ono faʻamalosi i le taimi. Ia, afai, faʻafetai i le tele ma sili atu meafaifaʻaili, ua iu lava ina mafai ona tatou mauaina se exoplanet - o le masaga o le Lalolagi e fetaui ma manaoga faigata uma, tumu i vai, ea ma le vevela i le saʻo, ma o lenei paneta o le a foliga "saoloto" , ona leai lea o se tekinolosi e mafai ai ona lele iina i se taimi talafeagai, ma le iloaina e mafai ona avea o se puapuaga.

Ae, o le mea e lelei ai, e leʻi oʻo i ai se faʻafitauli faʻapea.

Faaopoopo i ai se faamatalaga