Atina'e fa'avae su'esu'ega. La'ei afi
o tekinolosi

Atina'e fa'avae su'esu'ega. La'ei afi

Suesuega "E sili atu ona faigata ona maua ni manatu?" ("Pe ua atili faigata ona maua?"), lea na tatalaina ia Setema 2017, ona sosoo ai lea ma le faʻalauteleina o le lomiga, ia Mati o lenei tausaga. O tusitala, e toʻafā taʻutaʻua le tamaoaiga, o loʻo faʻaalia i totonu o le faʻateleina o taumafaiga suʻesuʻe e maua ai le faʻaitiitia o le tamaoaiga o le tamaoaiga.

Na tusia e John Van Reenen o le Massachusetts Institute of Technology ma Nicholas Bloom, Charles I. Jones, ma Michael Webb o le Iunivesite o Stanford:

"O le tele o faʻamaumauga mai le tele o ituaiga pisinisi, oloa ma kamupani o loʻo faʻaalia ai o tupe faʻaalu suʻesuʻe o loʻo faʻatupulaʻia tele ae o suʻesuʻega lava ia ua vave ona paʻu."

Latou te tuuina mai se faataitaiga Tulafono a Mooremaitauina e faapea "o le numera o tagata suʻesuʻe o loʻo manaʻomia nei e ausia le taʻutaʻua faʻaluaina o le mamafa faʻatusatusa i le lua tausaga e sili atu ma le sefuluvalu taimi e manaʻomia i le amataga o le 70s." O faiga fa'apenei o lo'o matauina e tusitala i pepa fa'asaienisi e feso'ota'i ma fa'ato'aga ma vaila'au. O le tele ma le tele o suʻesuʻega i le kanesa ma isi faʻamaʻi e le oʻo atu ai i le tele o ola e faʻaolaina, ae o le faʻafeagai - o le sootaga i le va o le faʻatupulaia o tau ma le faʻatupulaia o taunuuga ua faʻaitiitia ma faʻaitiitia le lelei. Mo se faʻataʻitaʻiga, talu mai le 1950, o le numera o vailaʻau ua faʻamaonia e le US Food and Drug Administration (FDA) i le piliona tala na faʻaaluina i suʻesuʻega ua paʻu tele.

O vaaiga faapena e le fou i le lalolagi i Sisifo. Ua i ai nei i le 2009 Benjamin Jones i lana galuega i le faatupulaia o le faigata i le sailia o mea fou, na ia finau ai o le a avea ma tagata fou i se matata ua manaomia nei le tele o aʻoaʻoga ma faʻapitoa nai lo le taimi muamua ina ia mafai ai ona lava le poto e na o le ausia o tapulaa e mafai ona latou sopoia. O lo'o fa'atupula'ia pea le aofa'i o 'au fa'asaienisi, ma i le taimi lava e tasi, o lo'o fa'aitiitia le aofa'i o pateni i le saienitisi.

E sili le fiafia o le aufaipisinisi i mea ua taʻua o suʻesuʻega faasaienisi, o lona uiga, o galuega suʻesuʻe e fesoasoani i le tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma le tamaoaiga, faʻapea foʻi ma le faʻaleleia o le soifua maloloina ma le ola. E faitioina i latou mo lenei mea, aua, e tusa ai ma le tele o tagata atamamai, e le mafai ona faʻaititia le saienisi i se vaʻaiga vaapiapi, malamalama faʻaoga. O le Big Bang theory poʻo le mauaina o le Higgs boson e le faʻateleina ai le tamaoaiga o le atunuʻu, ae faʻalauteleina lo tatou malamalama i le lalolagi. Pe le o le uiga ea lena o le faasaienisi?

Su'esu'ega itulau pito i luma a Stanford ma MIT economists

Fusion, i.e. ua uma ona matou fa'afeiloa'i i le kusi

Ae ui i lea, e faigata ona luʻitauina le faʻatusatusaga numera faigofie o loʻo tuʻuina atu e le tamaoaiga. O nisi e iai se tali e ono manatu mamafa i ai le tamaoaiga. E tusa ai ma le manatu o le toʻatele, ua foʻia nei e le faasaienisi ni faafitauli faigofie ma o loo faagasolo le agaʻi atu i faafitauli e sili atu ona lavelave, e pei o faafitauli o le mafaufau-tino po o le tuufaatasia o le fisiki.

E i ai fesili faigata iinei.

O le a le taimi, pe afai e iai, o le a tatou filifili ai o nisi o fua o loʻo tatou taumafai e ausia e le mafai ona maua?

Po o, e pei ona fai mai se tagata fai tamaoaiga, o le a le tele tatou te naunau e faʻaalu i le foia o faʻafitauli ua faʻamaonia e faigata tele ona foia?

O afea, pe a iai, e tatau ona tatou amata tipi tupe gau ma taofi suʻesuʻega?

O se fa'ata'ita'iga o le fa'afeagai ma se fa'afitauli faigata na foliga mai e faigofie i le taimi muamua o le tala fa'asolopito o fa'amasinoga. atina'e o le fusu'aga thermonuclear. O le mauaina o le fusi faaniukilia i le 30s ma le mea fou o auupega thermonuclear i le 50s na taʻitaʻia ai fomaʻi e faʻamoemoe e mafai ona vave faʻaogaina le fusuaga e gaosia ai le malosi. Ae ui i lea, i le silia ma le fitusefulu tausaga mulimuli ane, matou te leʻi alualu i luma tele i lenei ala, ma e ui lava i le tele o folafolaga o le filemu ma le pulea o le malosi mai le fusi i o tatou mata, e le o le tulaga lea.

Afai e una'ia e le saienisi su'esu'ega i le tulaga e leai se isi auala mo le alualu i luma e ese mai i se isi tupe fa'aalu tele, masalo ua o'o i le taimi e taofi ai ma mafaufau pe aoga. E foliga mai o le physicists na fausia se faʻapipiʻi malosi lona lua o loʻo latalata atu i lenei tulaga. Paʻu o le Hadron Collider ma e oʻo mai i le taimi nei e itiiti lava mea na maua mai ai ... E leai ni faʻaiʻuga e lagolagoina pe faʻamaonia ai manatu tetele. O lo'o i ai fautuaga e mana'omia se masini fa'avave tele. Ae ui i lea, e le o tagata uma e manatu o le auala lea e alu ai.

Tausaga Auro o Faiga Fou - Fausia le Alalaupapa Brooklyn

pepelo pepelo

E le gata i lea, e pei ona taʻua i le galuega faasaienisi na lomia ia Me 2018 e Prof. David Woolpert mai le Santa Fe Institute e mafai ona e faʻamaonia o loʻo i ai tapula'a faavae o le poto faasaienisi.

O lenei faʻamaoniga e amata i le faʻavasegaina o le matematika pe faʻapefea ona maua e se "masini faʻapipiʻi" - fai mai, o se saienitisi faʻaauupegaina ma se supercomputer, meafaigaluega faʻataʻitaʻi tetele, ma isi - e mafai ona maua le malamalama faasaienisi e uiga i le tulaga o le atulaulau o siomia ai o ia. O loʻo i ai se mataupu faavae o le matematika e faʻatapulaʻa ai le poto faʻasaienisi e mafai ona maua e ala i le matauina o lau atulaulau, faʻaogaina, vavalo mea o le a tupu, poʻo le faia o faʻamatalaga e uiga i mea na tutupu i aso ua mavae. O lona uiga, o le masini gaosiga ma le malamalama na te mauaina, subsystems o le tasi atulaulau. O lenei feso'ota'iga e fa'atapula'aina le fa'atinoga o le masini. Ua faamaonia e Wolpert o le ai ai pea se mea e le mafai ona ia valoia, o se mea e le mafai ona ia manatua ma e le mafai ona matauina.

"I se auala, o lenei tulaga aloaia e mafai ona vaʻaia o se faʻaopoopoga o le tautinoga a Donald McKay e le mafai e se faʻamatalaga i le lumanaʻi ona faʻamatalaina le aʻoaʻoga a le tusitala o lena valoʻaga," o le tala lea a Woolpert i le phys.org.

Ae fa'afefea pe a tatou le mana'omia le masini fa'atino e iloa mea uma e uiga i lona atulaulau, ae mana'omia ia iloa le tele e mafai ai e uiga i mea e mafai ona iloa? Ole auivi ole matematika a Volpert o loʻo faʻaalia ai e lua masini faʻaiʻuga e iai uma le filifiliga saoloto (faʻamalamalama lelei) ma le maualuga o le malamalama o le atulaulau e le mafai ona ola faʻatasi i lena atulaulau. Atonu e iai pe leai fo'i ni "masini sili-fa'asinomaga", ae le sili atu ma le tasi. Ua ta'ua ma le ula e Wolpert lenei taunuuga o le "mataupu faavae o le monotheism" aua e ui lava e le o faasaina ai le i ai o se atua i lo tatou atulaulau, ae na te faasaina le i ai o le sili atu ma le tasi.

Wolpert faatusatusa lana finauga ma penisina tagata fa'alavelavelea na ta'ua ai e Epimenides o Knossos, o se tagata o Kereta, le fa'amatalaga ta'uta'ua: "O tagata Kereta uma e pepelo." Ae ui i lea, e le pei o le faʻamatalaga a Epimenides, o loʻo faʻaalia ai le faʻafitauli o faiga o loʻo i ai le malosi e faʻasino ai le tagata lava ia, o le manatu o Volpert e faʻaoga foi i masini faʻaogaina e le o iai lenei tomai.

O suʻesuʻega a Volpert ma lana 'au o loʻo faia i itu eseese, mai le mafaufau faʻapitoa i le talitonuga o masini Turing. O loʻo taumafai le au suʻesuʻe a Santa Fe e fausia se faʻavae faʻapitoa e sili atu ona eseese e mafai ai ona latou suʻesuʻeina e le gata i tapulaʻa o le malamalama saʻo, ae faʻapea foʻi le mea e tupu pe a le faʻaogaina masini faʻaogaina ma le XNUMX% saʻo.

David Wolpert o le Santa Fe Institute

E le pei o le selau tausaga ua mavae

O iloiloga a Volpert, e fa'avae i luga o su'esu'ega fa'a-matematika ma fa'atatau, ta'u mai ia i tatou se mea e uiga i le tamaoaiga o le saienisi. Latou te fautua mai o faʻafitauli sili ona mamao o le saienisi faʻaonaponei - faʻafitauli o le cosmological, fesili e uiga i le amataga ma le natura o le atulaulau - e le tatau ona avea ma vaega o tau sili ona tau tupe. E masalosalo o le a maua ni fofo faamalieloto. I le mea sili, o le a tatou aʻoaʻoina mea fou, lea o le a faʻateleina ai le numera o fesili, ma faʻateleina ai le vaega o le valea. O lenei fa'alavelave e iloa lelei e foma'i.

Peita'i, e pei ona fa'aalia e fa'amatalaga na tu'uina atu muamua, o le fa'ata'ita'iga i le fa'asaienisi fa'aaogaina ma le fa'atinoga o a'afiaga o le malamalama na maua ua fa'aitiitia ma fa'aitiitia le aoga. E pei ua uma le suauu, po o le afi o le faasaienisi ua masaesae ona o le matua, lea na o le lua selau pe selau tausaga talu ai na matua faʻamalosia ai le atinaʻeina o tekinolosi, mea fou, faʻamaonia, gaosiga, ma mulimuli ane, o le atoa. tamaoaiga, e tau atu i le si'itia o le soifua manuia ma le tulaga lelei o le olaga o tagata.

O le manatu e le o le mimi o ou lima ma saeia ou lavalava. Ae ui i lea, e matua aoga lava le mafaufau pe o le taimi mo se faʻaleleia tele poʻo se sui mo lenei afi.

Faaopoopo i ai se faamatalaga