Faatasi ai ma se atom i le tele o tausaga - vaega 1
o tekinolosi

Faatasi ai ma se atom i le tele o tausaga - vaega 1

O le seneturi mulimuli e masani ona taʻua o le "tausaga o le atom". I lena taimi e leʻi mamao tele, na iʻu ai ina faamaonia le iai o “piliki” o loo faia aʻe ai le lalolagi o loo siʻomia ai i tatou, ma na tatalaina ai le malosi o loo toʻafilemu ai. O le manatu o le atom lava ia, e ui i lea, ei ai se talafaasolopito umi lava, ma o le tala o le talafaasolopito o le malamalama o le fausaga o mea e le mafai ona amataina i se isi itu nai lo upu e faatatau i aso anamua.

1. O se vaega o le fresco a Raphael "The School of Athens", o loʻo faʻaalia ai Plato (i le itu taumatau, o le faifilosofia o foliga o Leonardo da Vinci) ma Aristotle

"Ua leva..."

… na oo mai le au faifilosofia i le faaiuga e faapea o le natura uma e aofia ai ni vaega laiti e le iloa. Ioe, i lena taimi (ma mo se taimi umi mulimuli ane) e leʻi maua e saienitisi le avanoa e faʻataʻitaʻi ai o latou manatu. Sa na o se taumafaiga e faʻamatalaina le matauina o le natura ma tali le fesili: "E mafai ea ona pala le mea e faavavau, pe i ai se mutaaga o le mavaevae?«

Na tuuina mai tali i li'o fa'ale-aganu'u eseese (fa'apitoa i Initia anamua), ae o le atina'eina o le faasaienisi na a'afia i su'esu'ega a le au faifilosofia Eleni. I lomiga o aso malolo o le tausaga talu ai o le "Young Technician", na aʻoaʻoina e le au faitau e uiga i le talafaasolopito o seneturi-matua o le mauaina o elemene ("Tagata ma Elemene", MT 7-9/2014), lea na amata foi i Eleni Anamua. I tua i le XNUMXth seneturi BC, o le vaega autu e fausia ai mea (elemene, elemene) na suʻeina i mea eseese: vai (Thales), ea (Anaximenes), afi (Heraclitus) poʻo le lalolagi (Xenophanes).

Na toe faalelei e Empedocles i latou uma, ma fai mai o le mataupu e le o se tasi, ae o elemene e fa. Aristotle (1st seneturi BC) faʻaopoopoina se isi mea lelei - eter, lea e faʻatumu ai le atulaulau atoa, ma faʻaalia le avanoa o le suiga o elemene. I le isi itu, o le Lalolagi, o loʻo i le ogatotonu o le atulaulau, na matauina e le lagi, lea e le suia i taimi uma. Faafetai i le pule a Aristotle, o lenei talitonuga o le fausaga o le mataupu ma le atoaga na manatu saʻo mo le silia ma le lua afe tausaga. Na avea, faatasi ai ma isi mea, o le faavae mo le atinaʻeina o alchemy, ma o le mea lea o le kemisi lava ia (XNUMX).

2. Bust of Democritus of Abdera (460-370 BC)

Ae ui i lea, na fausia foi se isi manatu i se tulaga tutusa. Leucippus (XNUMXth century BC) na talitonu o mea e aofia ai ni vaega laiti tele fealua'i i totonu o se vacuum. O manatu o le faifilosofia na atiina ae e lana tamaititi aoga - Democritus of Abdera (c. 460-370 BC) (2). Na ia taʻua “poloka” lea e faia aʻe ai matāmea atoms (Greek atomos = indivisible). Na ia finau mai e le mavaevae ma e le masuia, ma o lo latou numera i le atulaulau e tumau. Atometi e feoai i totonu o se masini.

Pe a atoms e feso'ota'i (e ala i se faiga o matau ma mata) - o ituaiga uma o tino e faia, ma pe a vavae ese mai le tasi ma le isi - o le tino e fa'aumatia. Na talitonu Democritus e le i'u le tele o ituaiga o atoms, eseese i foliga ma lapopoa. O uiga o atoms e iloa ai mea totino o se mea, mo se faʻataʻitaʻiga, o le meli suamalie e faia i ni mea lamolemole, ma o le vineka oona e faia i le angular; O tino pa'epa'e e fai ni atoma lamolemole, a'o tino uliuli e fa'atūina ni fa'atama e talatala.

O le auala e faʻapipiʻi ai mea e aʻafia ai foʻi mea totino o mea: i totonu o solids, atoms e vavalalata le tasi i le isi, ma i totonu o tino vaivai o loʻo tuʻu lemu. O le quintessence o manatu o Democritus o le faʻamatalaga: "O le mea moni, e naʻo le gaogao ma atoms, o isi mea uma o se faʻasesega."

I seneturi mulimuli ane, o manatu o Democritus na atiina ae e le au faifilosofia sosoo, o nisi o mau o loo maua foi i tusitusiga a Plato. Epicurus - o se tasi o sui - na talitonu foi i lena mea atoms e aofia ai vaega laiti ("elementary particles"). Ae ui i lea, o le atomistic theory o le fausaga o mea na leiloa i elemene o Aristotle. O le ki—lea ua leva—na maua i le poto masani. Seia i ai meafaigaluega e faʻamaonia ai le i ai o atoms, na faigofie ona matauina suiga o elemene.

Mo se faʻataʻitaʻiga: pe a faʻavevela le vai (elemene malulu ma susu), na maua ai le ea (ausa vevela ma susu), ma tumau pea le palapala i le pito i lalo o le vaʻa (malulu ma mago timu o mea ua solo i le vai). O mea na misi - mafanafana ma mago - na saunia e le afi, lea na faʻamafanafanaina ai le vaʻa.

Le fesuisuiai ma faifai pea numera o atoms sa latou fete'ena'i fo'i ma fa'amatalaga, ona sa manatu e alia'e mai ni meaola ninii "mai le leai o se mea" se'ia o'o i le senituri lona XNUMX. O manatu o Democritus e leʻi maua ai soʻo se faʻavae mo suʻesuʻega alchemical e fesoʻotaʻi ma le suiga o metala. Sa faigatā foʻi ona mafaufau ma suʻesuʻe le lē iʻu o ituaiga eseese o atoms. O le aʻoaʻoga faʻavae e foliga mai e sili atu ona faigofie ma sili atu ona faʻamalamalamaina le lalolagi o loʻo siomia ai.

3. Ata o Robert Boyle (1627–1691) saunia e J. Kerseboom.

Pau ma toe fanauina

Mo le tele o seneturi, ua tu ese ai aʻoaʻoga atomic mai le faasaienisi masani. Ae ui i lea, e leʻi iʻu ina oti o ia, na ola ai ona manatu, e oʻo atu i saienitisi Europa i le tulaga o faaliliuga faafilosofia Arapi o tusitusiga anamua. Faatasi ai ma le atinaʻeina o le poto faaletagata, na amata ai ona malepelepe faavae o le talitonuga a Aristotle. O le heliocentric system o Nicolaus Copernicus, o le uluai matauina o supernovae (Tycho de Brache) e aliaʻe mai se mea, o le mauaina o tulafono o le gaioiga o paneta (Johannes Kepler) ma le masina o Jupiter (Galileo) o lona uiga i le sefulu ono ma le sefulufitu. i senituri, na lē toe ola ai tagata i lalo o le lagi e aunoa ma se suiga mai le amataga o le lalolagi . I le lalolagi foi, sa iʻu ai i manatu o Aristotle.

O taumafaiga a le au su'esu'e i le tele o seneturi e le'i aumaia ai fa'ai'uga na fa'amoemoeina - na latou le mafai ona fa'aliliu metala masani i auro. O le tele ma sili atu o saienitisi na fesiligia le i ai o elemene lava ia, ma manatua le talitonuga o Democritus.

4. O le faʻataʻitaʻiga o le 1654 ma Magdeburg hemispheres na faʻamaonia ai le i ai o le gaogao ma le mamafa o le ea (16 solofanua e le mafai ona talepeina tuaoi tuaoi lea na pamu ai le ea!)

Na aumaia e Robert Boyle i le 1661 se faauigaga aoga o se elemene kemikolo o se mea e le mafai ona talepeina i ona vaega e ala i suʻesuʻega kemisi (3). Na ia talitonu o mea e aofia ai ni vaega laiti, malo ma lē mavaevae e eseese o latou foliga ma le lapopoa. O le tu'ufa'atasia, latou te faia ai molela'au o vaila'au fa'atupu mea.

Na taʻua e Boyle nei vaega laiti o le tino, po o le "corpuscles" (o se faʻaitiitiga o le upu Latina corpus = tino). O manatu o Boyle e le masalomia na aafia i le mea fou o le pamu mama (Otto von Guericke, 1650) ma le faʻaleleia o pamu piston mo le faʻapipiʻiina o le ea. O le i ai o se vacuum ma le avanoa e suia ai le mamao (o se taunuuga o le faʻamalosi) i le va o vaega o le ea na molimau e lagolagoina le talitonuga o Democritus (4).

O le saienitisi sili o le taimi, o Sir Isaac Newton, o se saienitisi atomic foi. (5). Faʻavae i luga o manatu o Boyle, na ia tuʻuina atu se manatu e uiga i le tuʻufaʻatasia o le tino i ni fausaga tetele. Nai lo le faiga anamua o mata ma matau, o lo latou nonoa - e faapefea - e ala i le kalave.

5. Ata o Sir Isaac Newton (1642-1727), saunia e G. Kneller.

O lea, na tuufaatasia ai e Newton le fegalegaleaiga i le atulaulau atoa - e tasi le malosi na pulea uma le gaioiga o paneta ma le fausaga o vaega laiti o mea. Na talitonu le saienitisi o le malamalama e aofia ai foi tino.

O aso nei ua tatou iloa o ia o le "afa taumatau" - o le tele o fegalegaleaiga i le va o le radiation ma mea e faamatalaina e ala i le tafe o photons.

O le kemisi e fa'atino

Seʻia oʻo i le toeitiiti oʻo i le faaiuga o le XNUMXth seneturi, o atoms o le pule a le fomaʻi. Ae ui i lea, o le suiga o vailaʻau na amataina e Antoine Lavoisier na faʻaalia ai le manatu o le fausaga faʻapitoa o mea na talia lautele.

O le mauaina o le fausaga faigata o elemene anamua - vai ma le ea - na iu lava ina teena le talitonuga a Aristotle. I le faaiuga o le seneturi lona XNUMX, o le tulafono o le faasaoina o le tele ma le talitonuga i le le mafaia o le suiga o elemene e leʻi mafua ai foi ni tetee. O fua ua avea ma meafaigaluega masani i totonu ole falesuesue kemisi.

6. John Dalton (1766-1844)

Faʻafetai i lona faʻaaogaina, na matauina ai o elemene e tuʻufaʻatasia i le tasi ma le isi, e fausia ai ni vailaʻau faʻapitoa i le tele o vaega (tusa lava pe o le a le mea na tupu mai ai - natura poʻo le faʻaogaina - ma le auala o le faʻasologa).

O lenei fa'amatalaga ua fa'afaigofie ona fa'amatalaina pe a tatou manatu o le mea e aofia ai vaega e le mavaevae e fausia ai se atoaga e tasi. atoms. O le na faia le aʻoaʻoga faʻaonaponei o le atom, John Dalton (1766-1844) (6), na mulimuli i lenei ala. Na taʻua e se saienitisi i le 1808 e faapea:

  1. Atoms e le mafai ona faʻaleagaina ma e le mafai ona suia (o lenei, ioe, ua faʻaumatia le avanoa o suiga alchemical).
  2. O mea uma e faia a'e i atomi e lē mavaevae.
  3. O atoms uma o se elemene tuʻuina atu e tutusa, o lona uiga, latou te tutusa foliga, tele ma meatotino. Ae ui i lea, o elemene eseese o loʻo faia i atoms eseese.
  4. I gaioiga fa'a-kemikolo, e na'o le auala e fa'apipi'i ai atoms e suia, lea e fausia ai molela'au o vaila'au fa'ama'i - i ni vaega fa'apitoa (7).

O le isi suʻesuʻega, faʻavae foʻi i luga o le matauina o suiga o vailaʻau, o le talitonuga lea a le fomaʻi Italia o Amadeo Avogadro. Na oo mai le saienitisi i le faaiuga e tutusa voluma o kasa i lalo o tulaga lava e tasi (omiga ma le vevela) o loʻo i ai le numera tutusa o molelaʻau. O lenei su'esu'ega na mafai ai ona fa'amautu fua fa'atatau o le tele o vaila'au fa'ama'i ma fuafua ai le tele atoms.

7. Fa'ailoga Atomic na fa'aogaina e Dalton (New System of Chemical Philosophy, 1808)

8. Platonic solids - faailoga o atoms o "elemene" anamua (Wikipedia, tusitala: Maxim Pe)

E faafia ona tipi?

O le tulaʻi mai o le manatu o le atoma na fesoʻotaʻi ma le fesili: "E i ai se mutaaga i le vaevaeina o mea?". Mo se faʻataʻitaʻiga, seʻi o tatou ave se apu e 10 cm le lautele ma se naifi ma amata ona tipi le fua. Muamua, i le afa, ona afa ai lea o le apu i isi vaega e lua (e tutusa ma le tipi muamua), ma isi. A maeʻa ni nai taimi, ioe, o le a tatou maeʻa, ae leai se mea e taofia ai i tatou mai le faʻaauauina o le suʻega i mafaufauga o le tasi atom? E afe, miliona, atonu e sili atu?

A maeʻa ona 'ai se apu tipi (mania!), Tatou amata faʻatatau (o i latou e iloa le manatu o le faʻasolosolo faʻasolosolo o le a itiiti le faʻalavelave). O le vaevaega muamua o le a tuʻuina mai ia i tatou le afa o le fua ma le mafiafia o le 5 cm, o le isi tipi o le a tuʻuina mai ia i tatou se fasi pepa ma le mafiafia o le 2,5 cm, ma isi ... 10 taia! O le mea lea, o le "ala" i le lalolagi o atoms e le umi.

*) Fa'aaoga se naifi e matua manifinifi le lau. O le mea moni, e le o iai se mea faapena, ae talu ai o Albert Einstein i lana suʻesuʻega na manatu o nofoaafi o loʻo gaoioi i le saoasaoa o le malamalama, e faʻatagaina foi i tatou - mo le faʻamoemoega o se faʻataʻitaʻiga mafaufauga - e faia le manatu o loʻo i luga.

Atoma Platonic

O Plato, o se tasi o mafaufau sili o aso anamua, na faamatalaina ia atoms o elemene e tatau ona fatuina i le talanoaga a Timachos. O nei faʻavae sa i ai foliga o polyhedra masani (Platonic solids). O lea la, o le tetrahedron o se atoma o le afi (e pei o le laʻititi ma sili ona feʻaveaʻi), o le octahedron o se atoma o le ea, ma o le icosahedron o se atoma o le vai (o solids uma e iai puipui o tafatolu tutusa). O se kupita sikuea o se atoma o le lalolagi, ma o se dodecahedron o pentagons o se atoma o se elemene lelei - o le eter selesitila (8).

Faaopoopo i ai se faamatalaga