Le tagata sili ona taʻutaʻua na afaina i le Caronades
Meafaigaluega militeli

Le tagata sili ona taʻutaʻua na afaina i le Caronades

O se va'a mama a Amerika e pei o le Essex, e sili atu le to'atele ae itiiti le fa'aalia nai lo le tele o va'a a le Vasega Fa'avae. Vaitaimi ata. Tusitala o le atavali: Jean-Jerome Beaujan

O Caronades, o fana faapitoa o vaa o le faaiuga o le seneturi lona XNUMX, pupuu ma pupuu, ae matua mama lava e tusa ai ma lo latou malosi, sa faia se sao taua i taua a le sami i lena taimi ma i le afa muamua o le isi seneturi, e ui lava i le i le taimi lava e tasi na latou soona fa'atauva'a ma fa'atatau ia i latou gaioiga ae le o vaega na o va'a e matua'i taua tele. Ma o le latou manua sili ona lauiloa e le o se vaa folau na fana mai caronades, ae o le faafeagai - o se tasi e tatau ona gauai atu i le fili, aua o ana fana e aofia ai le tele o fana o lenei mamanu.

Fanau mai o le Essex frigate

O le fausiaina o vaa Amerika i le faaiuga o le XNUMXth seneturi na i ai le tele o vaega patino. O le neivi na mafatia i le leai o se tupe e mafua mai, faatasi ai ma isi mea, ona o le le fiafia tele mo se malo tutotonu malosi, o uiga tutoʻatasi o loʻo ola pea i sosaiete, ma le talitonuga e leai se manaʻoga e faia isi vaega taua nai lo i latou e puipuia. . ia lava matafaga (malamalama anamua o ni gaioiga fa'asaina). Sa i ai foi le iloa e le mafai ona tutusa i numera - i totonu o se taimi talafeagai - o vaʻa tetele a Europa, e pei o Peretania, Farani, Sipaniolo poʻo Holani. O nisi o faʻamataʻu faʻamataʻu, e pei o gaioiga a North African corsairs/pirates poʻo le malosi malosi a Napoleon e faasaga i le au faʻatau oloa a Amerika, na taumafai e faʻafetaui e ala i le fausiaina o se numera itiiti o vaʻa, malosi tele i a latou vaega, ina ia le mafai ona faʻagaioi i le tele. vaega ma faia galuega tetele, e oo lava i le manumalo i ta'aloga . O le ala lea na faia ai le au tele ta'uta'ua o le vaega o le Faavae.

Sa i ai a latou faʻaletonu ma tapulaʻa, e le gata i lea, i le taimi muamua e leʻi mauaina i latou ma le naunautai ma le malamalama, o lea na faia ai e tagata Amerika le tele o iunite masani. O se tasi oi latou o le 32-gun frigate Essex. Na fausia i le taimi o le Quasi-War ma Farani ma tupe mai se tupe a le malo.

O le mamanu na saunia e William Hackett ma o le faufale o Enos Briggs o Salem, Massachusetts. Ina ua uma ona faataatia le kiel ia Aperila 13, 1799, na faalauiloaina le iunite ia Setema 30, tr. ma faamaeaina ia Tesema 17, 1799. O le saoasaoa o le fausiaina o se tulaga mataʻina, e ui lava i tausaga o vaʻa laupapa, pe a tatau ona matua mea faufale aʻo leʻi tipi ese elemene ma i vaega taʻitasi o le faʻapotopotoga, e leʻi faʻaalia lelei mo le umi o le vaʻa. Mo i latou e le oo i le 10 afe. mo tagata o Salema, o le fausiaina o se vaa tele faapea o se mea taua tele. Ae ui i lea, i le taimi o le faʻalauiloaina o le Essex, faʻaauupegaina i se maa autu ma fana 12-pauna, e leʻi ese tele mai isi iunite i lenei vaega. Mai le 61 o va'a Falani o lo'o galulue malosi, e 25 sa i lenei vasega; mai le 126 Peretania, afa o le toatele. Ae o le vaega na totoe na latou tauaveina le fana sili atu ona mamafa (e aofia ai fana e 18 ma le 24 pauna). I totonu o lana vasega, o le Essex sa faʻataʻatiaina, e ui o lona faʻatinoga e le mafai ona faʻatusatusa saʻo i le tutusa o Farani poʻo British frigates ona o le eseese o fua faʻatatau o loʻo i totonu o vaʻa taʻitasi.

Na folau atu Essex i le faaiʻuga o Tesema 1799, na faafeao e se au malaga i Dutch East Indies. Na fa'amaonia o ia o se va'a e mafai ona tatalia tulaga leaga o le tau ma e lava le saoasaoa, ma le tele o le malosi o le taofi, mafai ona fa'atonutonuina, puipuia lelei i le matagi, e ui ina tele naua (sway longitudinal). Peitaʻi, e pei ona faatalitalia mai i le vave ona fausia, i le amataga o le 1807 na maua ai le tele o vaega o ona laupapa oak papaʻe Amerika ua pala ma sa tatau ona suia i fasi oak taupou fou, e pei lava ona tatau ona faʻaofuofu foʻi, amo ma pulu. suia. e oo atu i le 1809. I le taimi o le toe fa'aleleia, sa si'i a'e i luga fasimea fa'apipi'i fa'amalosi i itu ma fa'aitiitia le fa'aoga i totonu o itu.

O le va'a sa i ai i le taua mai ia Tesema 22, 1799 e o'o ia Aukuso 2, 1802, mai ia Me 1804 ia Iulai 28, 1806, ma mai ia Fepuari 1809 ia Mati 1814. Faamoemoe pe ulufale atu i le Vasa Pasefika. O suiga tetele ua faia i ana auupega. Muamua lava, ia Fepuari 1809, na aliali mai ai caronades e 32-pauna i le pito i tua ma le pito i luma, lea na faateleina ai le mamafa o le salvo itu i le toetoe lava lua ma le afa taimi! O le suiga sili ona taua o le suia lea ia Aokuso 1811 o le 12-pauna autu maa ma 32-pauna caronades. O le mea moni, faafetai i lenei mea, o le mamafa o le lautele na siitia i le isi 48%, ae o lona uiga foi na faʻapipiʻiina i fana, lea, mai le 46 umi umi ma caronades, e na o le ono e mafai ona fana mai se tulaga masani.

Tusitala o le ata: Jean-Jerome Boja

Faaopoopo i ai se faamatalaga