DIY ile fua ole paneta
o tekinolosi

DIY ile fua ole paneta

Mai le totoina o vaomatua i luga o le konetineta e oʻo atu i le faʻaogaina o le timuga, ua amata e saienitisi ona tuʻuina atu, faʻataʻitaʻi, ma i nisi tulaga e faʻatino galuega tetele geoengineering e suia ai le paneta (1). O nei poloketi ua mamanuina e foia ai faafitauli o le lalolagi e pei o le toafa, lamala poʻo le sili atu o le carbon dioxide i le ea, ae o loʻo matua faʻafitauli ia i latou lava.

Le manatu sili ona lata mai e toe fa'afo'i ai a'afiaga o le vevela o le lalolagi e tetee atu i lo tatou paneta i se taamilosaga mamao mai le La. I le ata fa'asaienisi fa'asaienisi fa'asaienisi fa'ato'a fa'asalalau talu ai nei The Wandering Earth, ua suia ai e tagata le ta'amilosaga o le Lalolagi i ni fa'aoso tetele e 'alofia ai le fa'alauteleina (2).

Pe mafai ea se mea faapena? Sa galulue tagata popoto i le fuafuaina, o taunuuga o ia mea e fai si mataʻutia. Afai, mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻaaogaina masini roketi Falcon Heavy a SpaceX, e manaʻomia le 300 piliona o le malosi atoa "lauso" e faʻafeiloaʻi ai le lalolagi i le taamilosaga o Martian, ae o le tele o mea o le lalolagi o le a faʻaaogaina mo le fausiaina ma le malosi. Lenei. E sili atu le lelei o se afi fa'aona e tu'u i totonu o le lalolagi ma fa'apipi'i i le paneta - e fa'apea e fa'aaogaina le 13% o le mamafa o le lalolagi e fa'aliliu ai le 87% o totoe i se isi taamilosaga. Atonu la? E tatau ona toeitiiti luasefulu taimi le lautele o le Lalolagi, ma o le malaga i le taamilosaga a Martian o le a alu pea ... e tasi le piliona tausaga.

2. Fa'avaa mai le ata "The Wandering Earth"

O le mea lea, e foliga mai o le poloketi o le "tuleia" o le lalolagi i totonu o se taamilosaga malulu e tatau ona tolopoina e le gata i le lumanaʻi. Nai lo lena, o se tasi o poloketi ua uma ona faia i le sili atu ma le tasi le nofoaga, fausiaina o pa lanu meamata i luga o mea tetele o le paneta. E faia a'e i la'au fa'aleaganu'u ma o lo'o totōina i tu'u'umi o toafa e taofia ai le toe fa'ama'i. O puipui tetele e lua e lauiloa i lo latou igoa Igilisi i Saina, lea mo le 4500 km o loʻo taumafai e taofiofi le salalau o le Gobi Desert, ma puipui lanu meamata tele i Aferika (3), e oo atu i le 8 kilomita i le tuaoi o le Sahara.

3. Taofi o le Sahara i Aferika

Ae ui i lea, e oʻo lava i faʻatusatusaga sili ona mautinoa o loʻo faʻaalia ai o le a tatou manaʻomia le itiiti ifo ma le tasi piliona heta o vaomatua faʻaopoopo e aofia ai aʻafiaga o le vevela o le lalolagi e ala i le faʻaitiitia o le aofaʻi manaʻomia o le CO2. O le eria lea e pei o Kanata.

E tusa ai ma le au saienitisi mai le Potsdam Institute for Climatic Research, o le totoina o laau e iai foi se aafiaga faatapulaa i le tau ma tulai mai ai le le mautonu pe aoga uma. O tagata fiafia i le Geoengineering o loʻo sailia ni auala sili atu.

Puipuia le la i le efuefu

Tekinolosi na faʻaalia i le tele o tausaga ua mavae fa'asalaina o mea oona i le ea, e iloa foi i le faapuupuuga SRM (puleaina o le radiation sola) o se toe gaosia o tulaga e tutupu i taimi o pa tetele o mauga mu e faamatuu atu ai nei mea i totonu o le stratosphere (4). E fesoasoani lenei mea, faatasi ai ma isi mea, i le fausiaina o ao ma le faʻaitiitia o le susulu o le la e oʻo atu i luga o le fogaeleele. Ua faamaonia e saienitisi, mo se faataitaiga, o ia e sili Pinatubo i Filipaina, na taʻitaʻia ai i le 1991 i le paʻu o le vevela i le lalolagi atoa e tusa ma le 0,5°C i luga o le lua tausaga.

4. Aafiaga o le sulfur aerosol

O le mea moni, o la tatou pisinisi, lea na faʻauluina le tele o le sulfur dioxide e fai ma mea filogia mo le tele o tausaga, ua leva ona fesoasoani i le faʻaitiitia o le susulu o le la. e fa'atatauina o nei mea filogia i le paleni vevela e maua ai le tusa ma le 0,4 watts o le "momi" mo le Lalolagi i sikuea mita. Ae ui i lea, o le filogia tatou te gaosia i le carbon dioxide ma le sulfuric acid e le tumau.

O nei mea e le oso a'e i totonu o le stratosphere, lea e mafai ona fausia ai se ata tifaga tumau e tetee atu i le la. Ua fuafuaina e le au suʻesuʻe e faʻapea ina ia faapaleni le aafiaga o le faʻatonuga i le siosiomaga o le Lalolagi, e le itiiti ifo i le 5 miliona tone pe sili atu e tatau ona pamu i totonu o le stratosphere.2 ma isi mea. O i latou e lagolagoina lenei auala, e pei o Justin McClellan o le Aurora Flight Sciences i Massachusetts, ua manatu o le tau o sea taotoga e tusa ma le $10 piliona i le tausaga - o se aofaiga tele, ae e le lava e faaumatia ai tagata e faavavau.

Ae paga lea, o le auala sulfur ei ai se isi faʻafitauli. E lelei le maalili i vaega mafanafana. I le itulagi o pou - toetoe lava leai. O lea la, e pei ona e mateina, o le faagasologa o le liusua o le aisa ma le maualuga o le suasami e le mafai ona taofia i lenei auala, ma o le mataupu o tupe leiloa mai lologa o nofoaga maualalalo o le gataifale o le a tumau pea ma se taufaamatau moni.

Talu ai nei, na faia ai e saienitisi mai Harvard se faʻataʻitaʻiga e faʻafeiloaʻi ai auala aerosol i le maualuga e tusa ma le 20 kilomita - e le lava e iai se aafiaga taua i luga o le stratosphere o le lalolagi. O latou (SCoPEx) na faia i se paluni. O le aerosol sa i ai w.i. sulfates, lea e tupu ai le puao e atagia ai le la. O se tasi lea o le tele o galuega fa'a-geoengineering fa'atapula'aina o lo'o fa'atinoina i luga o la tatou paneta i numera fa'ate'ia.

O faamalu avanoa ma le faateleina o le albedo o le lalolagi

Faatasi ai ma isi galuega faatino o lenei ituaiga, o le manatu e tosina mai ai le mafaufau fa'amalu tele i fafo atu. O le a fa'atapulaaina ai le aofa'i o fa'avevela o le la e o'o atu i le lalolagi. O lenei manatu ua leva ona i ai mo le tele o tausaga, ae o lea ua i ai i le atinaʻeina o le foafoaga.

O se tala na lomia i le 2018 i le tusi talaaga Aerospace Technology and Management o loʻo faʻamatalaina le poloketi, lea e igoa ai tusitala. E tusa ai ma lea mea, ua fuafua e tuʻu se lipine manifinifi lautele carbon fiber i le Lagrange point, o se tulaga mautu i le faiga faʻalavelave o fegalegaleaiga faʻakalave i le va o le Lalolagi, le Moon ma le La. O le la'au e poloka ai na'o sina vaega itiiti o fa'avevela o le la, ae e mafai ona lava e fa'ao'o mai ai le vevela o le lalolagi i lalo ole 1,5°C fa'atapula'a e le International Climate Panel.

Latou te tuʻuina atu se manatu tutusa fa'ata vateatea tetele. Na fautuaina i latou i le amataga o le 1st e le astrophysicist Lowell Wood o le Lawrence Livermore National Laboratory i Kalefonia. Ina ia aoga le manatu, o le ata e tatau ona paʻu i luga ole 1,6% ole la, ma o faʻata e tatau ona i ai se vaega ole XNUMX miliona km².2.

O isi e mananao e poloka le la e ala i le faaosofia ma o lea e faʻaaogaina ai se gaioiga e taʻua o ao fatu. "O fatu" e manaʻomia e faʻatupu ai matāua. E masani lava, o matāua vai e fau faataamilo i vaega pefu, poleni, masima o le sami, ma e oo lava i siama. E iloa o vailaʻau e pei o le iodide siliva poʻo le aisa mago e mafai foi ona faʻaaogaina mo lenei mea. E mafai ona tupu lenei mea i na metotia ua iloa ma faʻaaogaina. ao pupula ma fa'amasina, na fuafuaina e le fomaʻi o John Latham i le 1990. O le Sea Cloud Lightning Project i le Iunivesite o Uosigitone i Seattle o loʻo faʻamoemoe e ausia se aafiaga faʻafefe e ala i le sasaina o le sami i ao i luga o le sami.

O isi talosaga iloga faateleina le albedo o le lalolagi (o lona uiga, o le fua faatatau o faʻavevela faʻaalia i faʻamaʻi faʻafuaseʻi) e faʻaoga foi i le valiina o fale papaʻe, totoina o laʻau susulu, ma atonu e oʻo lava i le tuʻuina o laupepa e faʻaalia i le toafa.

Na matou faʻamatalaina talu ai nei auala faʻaogaina o se vaega o le geoengineering arsenal i MT. E masani lava e le o le lalolagi atoa i le lautele, e ui lava a faʻateleina lo latou numera, o taunuuga e mafai ona faʻavaomalo. Ae ui i lea, o loʻo faʻagasolo suʻesuʻega mo metotia e tatau ai le igoa ole geoengineering. aveese CO2 mai le ea e mafai, e tusa ai ma nisi, e ui atu fatu o le samilea, pe a uma, o se tasi lea o gaogao autu i luga o la tatou paneta, e nafa ma le faʻaitiitia o le 30% o le CO.2. O le manatu o le faʻaleleia atili o lo latou lelei.

O auala pito sili ona taua e lua o le faʻafefeteina o le sami i le uʻamea ma le calcium. O le mea lea e fa'aosofia ai le tuputupu a'e o le phytoplankton, lea e su'eina ai le carbon dioxide mai le ea ma fesoasoani e teu i lalo. O le fa'aopoopoina o fa'atasiga o le calcium o le a fa'atupu ai se fa'alavelave fa'atasi ma CO.2 ua uma ona solo i totonu o le sami ma fausia ai le bicarbonate ions, ma faʻaitiitia ai le gaʻo o le sami ma faʻafeiloaʻi ai le tele o le CO.2.

Manatu mai Exxon Stables

O le tele o lagolago o suʻesuʻega faʻainisinia o le Heartland Institute, Hoover Institution, ma le American Enterprise Institute, o loʻo galulue uma mo le suauʻu ma le kesi. O le mea lea, e masani ona faitioina manatu fa'a-geoengineering e le au fa'aitiitiga fa'aitiitiga carbon oe, i lo latou manatu, fa'aliliu'ese manatu mai le ute o le fa'afitauli. E le gata i lea o le faʻaaogaina o le geoengineering e aunoa ma le faʻaitiitia o le faʻaaogaina e faʻalagolago ai tagata i nei metotia e aunoa ma le foia o le faafitauli moni..

O le kamupani suau'u ExxonMobil ua lauiloa mo ana galuega fa'alelalolagi totoa talu mai le 90s. I le faaopoopo atu i le faʻafefeteina o le sami i le uʻamea ma fausia le $ 10 trillion le puipuiga o le la i le vanimonimo, sa ia fautuaina foi le faʻafefeteina o luga o le sami e ala i le faʻaogaina o papa susulu, foam, faʻafefeteina, poʻo isi "manatu" i luga o le vai. O le isi filifiliga o le tosoina lea o papa aisa Arctic i latitu maualalo ina ia atagia mai ai ave o le la i le paʻepaʻe o le aisa. O le mea moni, sa vave ona matauina le mataʻutia o le faateleina tele o le filogia o le sami, ae leʻi taʻua ai le taugata tele.

Ua fautuaina foi e le au popoto Exxon le faaaogaina o pamu tetele e aveese ai le vai mai lalo ifo o le aisa o le sami Antarctic ona sasaa ai lea i le ea e pa'u ifo ai e pei o ni aisa po o ni aisa i luga o le aisa i Sasae Antarctica. Fai mai le au lagolago, afai e pamuina le tolu miliona tone i le tausaga i lenei auala, o lona uiga e 0,3 mita le sili atu o le kiona i luga o le aisa, ae peitai, ona o le tele o le tau o le malosi, ua le toe taʻua ai lenei poloketi.

O le isi manatu mai le fale o manu a Exxon o paluni alumini e tumu i le helium i totonu o le stratosphere, tuʻu i luga o le 100 kilomita i luga aʻe o le lalolagi e faʻasalalau le susulu o le la. Ua iai foi se fuafuaga ina ia faatelevave le tafega o le vai i ogasami o le lalolagi e ala i le faatonutonuina o le salinity o nisi o itulagi autu, e pei o le North Atlantic. Ina ia mafai ona sili atu le masima o vai, sa manatu, faatasi ai ma isi mea, o le faasaoina o le aisa Greenland, lea e taofia ai lona vave liusuavai. Peitaʻi, o le aʻafiaga o le mālūlū o Atelani i Matu o le a faʻamafanafanaina ai Europa, ma faigata ai ona ola tagata. O se mea faatauvaa.

Faʻamatalaga tuʻuina atu Mataituina Geoengineering - o se galuega fa'atasi a le Biofuelwatch, ETC Group ma le Heinrich Boell Foundation - o lo'o fa'aalia ai le tele o galuega fa'akomepiuta ua fa'atinoina i le lalolagi atoa (5). O lo'o fa'aalia e le fa'afanua o lo'o galue, fa'auma ma tu'ua. E foliga mai e le o iai lava se pulega faʻavaomalo faʻavaomalo o lenei gaioiga. E le na'o le geoengineering i le lalolagi atoa. E pei o meafaigaluega.

5. Fa'afanua o galuega fa'akomepiuta e tusa ai ma le site map.geoengineeringmonitor.org

O le tele o poloketi, sili atu i le 190, ua uma ona faʻatinoina. fa'asaoina o le kaponi, o lona uiga o le pu'eina ma le teuina o le carbon (CCS), ma e tusa ma le 80 - pu'e kaponi, fa'aoga ma teuina (, KUSS). E 35 galuega fa'atamaisaina o le sami ma sili atu i le 20 galuega fa'aoga aerosol stratospheric (SAI). I le lisi o le Geoengineering Monitor, matou te maua foi nisi o gaioiga e fesoʻotaʻi ma ao. Ole numera tele o poloketi na faia mo suiga ole tau. O faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai e 222 mea na tutupu e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o timuga ma 71 mea na tutupu e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o timuga.

O loo finau pea le au atamamai

I taimi uma, o le naunautaiga o le au amataina le atinaʻeina o le tau, ea ma le vasa i luga o le lalolagi atoa e tulaʻi mai ai fesili: pe ua lava lo tatou iloa e tuʻuina atu i tatou lava i geoengineering e aunoa ma le fefe? Ae fa'apefea pe a fai, mo se fa'ata'ita'iga, e suia le tafe o le vai ma fa'atuai ai le vaitau timuga i Asia i Sautesasae? Ae faapefea faatoaga araisa? Ae faʻapefea pe afai, mo se faʻataʻitaʻiga, o le lafoaʻiina o tone o uʻamea i le sami e tafiesea ai le faitau aofaʻi o iʻa i le talafatai o Chile?

i le vasa, na muamua faʻatinoina i fafo atu o le talafatai o British Columbia i Amerika i Matu i le 2012, vave faʻafoʻi i le fuga tele o algal. I le amataga o le 2008, 191 atunuu UN na faʻatagaina le faʻasaina o le faʻamaʻiina o le sami ona o le fefe i aʻafiaga e le iloa, suiga e ono mafai ona faia i le filifili o meaʻai, poʻo le fausiaina o vaega e maualalo le okesene i totonu o vai. Ia Oketopa 2018, e silia ma le selau NGO na faʻasalaina le geoengineering o se "mataʻutia, le talafeagai ma le talafeagai".

E pei o le tulaga i togafitiga faafomaʻi ma le tele o vailaʻau, geoengineering faʻaoso aʻafiagalea, i le isi itu, o le a manaʻomia ni faiga eseese e puipuia ai. E pei ona faailoa mai e Brad Plumer i le Washington Post, o le taimi lava e amata ai galuega geoengineering, e faigata ona taofi. Afai, mo se faʻataʻitaʻiga, tatou te taofi le sasaina o mea e atagia mai ai i totonu o le ea, o le a amata vave ona vevela le lalolagi. Ma o mea faʻafuaseʻi e sili atu ona leaga nai lo le faʻagesegese.

O se suʻesuʻega talu ai nei na lomia i le Journal of Geosciences ua manino ai lenei mea. Na fa'aogaina e ana tusitala fa'ata'ita'iga o le tau e sefulutasi mo le taimi muamua e va'ai ai po'o le a le mea e ono tupu pe a fa'aogaina e le lalolagi le su'esu'ega o le la e fa'aitiitia ai le fa'atupuina o le kaponi carbon dioxide i le lalolagi i tausaga ta'itasi. O le tala fiafia e mafai e le faʻataʻitaʻiga ona faʻamautu le vevela o le lalolagi, ae e foliga mai afai e taofi le geoengineering i le taimi lava e ausia ai, o le ai ai se faʻalavelave mataʻutia o le vevela.

Ua fefefe foi tagata popoto o le poloketi sili ona lauiloa o le geoengineering - o le pamuina o le sulfur dioxide i totonu o le ea - e ono lamatia ai nisi o itulagi. E tetee i latou e lagolagoina ia faiga. O se suʻesuʻega na lomia i le tusi talaaga Natura Climate Change ia Mati 2019 faʻamautinoaina o aʻafiaga leaga o ia galuega o le a matua faʻatapulaʻaina. O le tusitala o le suʻesuʻega, Prof. Fai mai le alii o David Keith o Harvard, o se inisinia ma faiga faavae lautele, e le tatau i saienitisi ona na o le pa'i atu i le geoengineering, aemaise le la.

- - Na ia fai mai. -

O le tusitusiga a Keith ua uma ona faitioina e i latou o loʻo fefefe i saienitisi e faʻatauvaʻa tekinolosi o loʻo i ai nei ma o lo latou faʻamoemoe e uiga i metotia geoengineering e mafai ona faʻavaivaia ai le sosaiete mai le faia o taumafaiga e faʻaitiitia le kasa oona.

E tele suʻesuʻega e faʻaalia ai le faʻalavelaveina o le faʻaogaina o le geoengineering. I le 1991, 20 megatons o le sulfur dioxide na tuʻuina atu i le maualuga o le ea, ma o le paneta atoa na ufitia i se vaega o le sulfate, e atagia mai ai le tele o le malamalama vaaia. Ua maalili le lalolagi pe tusa o le afa tikeri Celsius. Ae ina ua mavae ni nai tausaga, na paʻuʻu ese le sulfate mai le atemosifia, ma toe foʻi suiga o le tau i lona tulaga tuai ma le le mautonu.

O le mea e mataʻina ai, i le lalolagi vaivai, malūlū post-Pinatubo, na foliga mai e lelei le ola o laau. Ae maise o vaomatua. O se suʻesuʻega e tasi na maua ai i aso susulu i le 1992, o le photosynthesis i totonu o se vaomatua Massachusetts na faʻateleina i le 23% pe a faʻatusatusa i le taimi aʻo leʻi pa. O lenei mea na faʻamaonia ai le manatu o le geoengineering e le faʻafefeina faʻatoaga. Ae ui i lea, o nisi suʻesuʻega auʻiliʻili na faʻaalia ai ina ua maeʻa le mauga mu, na pa'ū fua o sana i le lalolagi atoa i le 9,3%, ma le saito, soya ma le araisa i le 4,8%.

Ma o lenei mea e tatau ona faʻamafanafanaina ai le au lagolago o le malulu o le lalolagi atoa.

Faaopoopo i ai se faamatalaga