Le matagofie o le olaga o se kemisi
o tekinolosi

Le matagofie o le olaga o se kemisi

O le suamalie e iai lona uiga lelei. O le suamalie o uiga e tosina ai tagata. O tamaiti laiti ma manu e "matagofie". O le manumalo e suamalie, ma e mananaʻo tagata uma i se olaga suamalie - e ui lava e tatau ona tatou faʻaeteete pe a "suamalie" i tatou e se tasi. I le taimi nei, o le faʻaogaina o suamalie o le suka masani.

O saienitisi e le o i latou lava pe ana latou le tilotilo i lenei manatu faʻapitoa. Na latou maua mai i le foliga o le mamafa poʻo le voluma suamalielea e fa'amatala fa'anumera le fua o le suamalie. Ae sili atu le taua, o fua suamalie e matua taliaina e tusa lava pe i totonu o fale suʻesuʻe fale.

E fa'afefea ona fua le suamalie?

E leai se (ae?) mita suamalie. O le mafuaʻaga o le faʻalavelave mataʻutia o lagona kemisi muamua: tofo ma le sogisogi faʻatasi. I le tulaga o le tele o tamaʻi i le evolusione lagona totoga e tali atu i faʻamalosi tino (vaʻai, faʻalogo, paʻi), meafaifaʻaili tutusa na fausia - elemene malamalama-maaleale, microphones, masini paʻi. I le tulaga o le tofo, o lo'o i ai su'esu'ega e fa'atatau i lagona fa'apitoa o le au tali mai, ma o laulaufaiva ma isu o le tagata e fua ai.

10% mea'ai suka vaifofo, i.e. manuia. Mo lenei fua faatatau, o le tau o tuutuuga o le 100 (i nisi o punaoa o le 1). Ua ta'ua suamalie fa'atatau, fa'ailogaina i le fa'apuupuuga RS (Igilisi). O le fua e aofia ai le fetuutuunai o le pasene o le fa'aogaina o se vaifofo o le mea su'esu'e ina ia tutusa le lagona o le suamalie e maua ma le fa'asinomaga. Mo se fa'ata'ita'iga: afai o le vaifofo e 5% e tutusa lona aafiaga ma le 10% o le sucrose solution, o le su'ega e suamalie i le 200.

Sucrose o le faʻailoga mo le suamalie.

Ua oo i le taimi mo fua suamalie.

Oe manaʻomia mamafa. I totonu o fale suʻesuʻe fale, o se faʻataʻitaʻiga taga taugofie e lava mo le luasefulu zlotys, faʻatasi ai ma le gafatia e oʻo atu i le 200 kalama ma le mamafa ma le saʻo o le 0,1 g (o le a faʻaaogaina i le tele o isi suʻega).

O oloa fa'amaonia nei. Sucrose suka laulau masani. Glucose e mafai ona maua i le faleoloa, e maua foi iina xylitol e fai ma sui o le suka. [glucose_xylitol] Fructose va'ai i le fata mea'ai ma'i suka a'o Lactose fa'aaogaina ile fa'ainu ile fale.

Matou te saunia vaifofo ma faʻatonuga mai le 5 i le 25% ma faʻailoga i latou i se auala iloa (se vaifofo o mea taʻitasi i le tele o faʻasalalauga). Manatua o mea ia e tatau ona 'ai, ia mautinoa e te vaʻai i ai. tulafono o le tumama.

Vaavaai mo ni tagata faataitai i lou aiga ma uo. O suʻega suamalie e faia i lalo o tulaga tutusa e pei o le tofoina o le manogi o le uaina ma le kofe, naʻo le laulaufaiva e faʻasusu i sina vaifofo (e aunoa ma le foloina) ma fufulu mama le gutu i le vai mama aʻo leʻi tofo. isi fofo.

E le o taimi uma le suka suamalie

Suga

RS

fructose

180

glucose

75

mannose

30

galactose

32

manuia

100

Lactose

25

maltose

30

O mea faʻapitoa na tofotofoina ma le suka (sei vagana xylitol). AT kesi e iai a latou tau fa'atatau RS. O suka faigofie (glucose, fructose, mannose, galactose) e masani lava ona suamalie nai lo disaccharides (sucrose na o le pau lea o le suka lavelave suamalie). O suka e iai ni vaega tetele (starch, cellulose) e le suamalie. Mo le iloa o le suamalie, e taua le tutusa o le mole mole ma le mea e maua ai le tofo. O lenei tulaga e sili ona talafeagai i le tele o le mole, lea e faʻamatalaina ai le sili atu le suamalie o suka ma laʻititi laʻititi. O le suamalie o mea masani e mafua ona o le i ai o suka i totonu ia i latou - mo se faʻataʻitaʻiga, o le meli (e tusa ma le 100 rupees) o loʻo i ai le tele o fructose.

O le mafua'aga fa'afuafua o le suka e fa'apea e fa'amalieina (lea e o'o atu ai i le taumafaina o mea'ai o lo'o i ai) ona o lo latou fa'amamago faigofie ma le maualuga o le kalori. O lea o se puna lelei o le malosi, "suauʻu" mo sela o tatou tino. Ae ui i lea, o fetuutuunaiga o le physiological e manaʻomia e ola ai i le vaitau o muaʻi tagata i se vaitau o le faigofie ona maua meaʻai e mafua ai le tele o aʻafiaga o le soifua maloloina.

E le gata o le suka e suamalie

Latou te tofo suamalie foi mea e le o se suka. Xylitol ua uma ona faʻaaogaina i taumafaiga e fuafua le suamalie o mea. O se mea fa'alenatura o se tasi o suka e le masani ai ma o lona RS e tutusa ma le sucrose. Ose suamalie fa'amaonia (code E967) ma e fa'aoga fo'i e fa'aleleia atili ai le tofo o mea fulunifo ma lamu. O mea fa'atatau e iai fa'aoga tutusa: mannitol E421 i sorbitol E420.

Fa'ata'ita'iga mole mole o nisi suka: kulukose (agavale i luga), fructose (taumatau pito i luga), sucrose (lalo).

Glycerol (E422, suamalie suamalie ma le susu) ma le amino acid glycine (E640, faʻaleleia le tofo) o mea suamalie foi e tofo. O igoa o mea uma e lua (faʻapea foʻi ma le kulukose ma isi) e mafua mai i le upu Eleni o lona uiga "suamalie". Glycerin ma glycine e mafai ona faʻaaogaina mo suʻega suamalie (pe a mama, maua, mo se faʻataʻitaʻiga, mai se fale talavai). Ae aua nei o tatou tofotofoina le tofo o soʻo se isi mea faʻapipiʻi!

O polotini e maua mai i nisi o laau mai fafo e suamalie foi. I Europa e faʻatagaina mo le faʻaaogaina. Thaumatin E957. O lona RS e tusa ma le 3k. taimi sili atu nai lo le sucrose. E iai ni mafutaga mananaia vavegaE ui lava e le tofo suamalie na o ia, e mafai ona suia tumau le auala e galue ai le laulaufaiva. E oo lava i le sua o le tipolo e suamalie tele pe a uma ona inu!

O isi suka e suitulaga steviosides, o lona uiga, o mea e maua mai i se laau i Amerika i Saute. O mea nei e tusa ma le 100-150 taimi sili atu le suamalie nai lo le sucrose. Steviosides ua faʻamaonia mo le faʻaaogaina o se meaʻai faaopoopo i lalo ole code E960. E fa'aaogaina e fa'amalie ai mea inu, siamu, lamu, ma fa'asuamalie i lole malo. E mafai ona 'aina e tagata ma'i suka.

O fa'alapotopotoga fa'apitoa ta'uta'ua, e iai le tofo suamalie. la beryl (muamua sa ta'ua lenei elemene o le glucin ma sa i ai le faailoga Gl) ma Sulu. E 'ona tele - aemaise le ta'ita'i (II) acetate Pb (CH3Ofisa Sili o galuega)2, ua uma ona taʻua o le suka suka e le au alchemists. E leai se tulaga e tatau ona tatou taumafai ai i lenei mafutaga!

Le suamalie mai le fale su'esu'e

Ua fa'atupula'ia mea'ai i suamalie e le mai puna faanatura, ae sa'o mai le fale su'esu'e kemisi. e mautinoa lava lauiloa suamalieO le RS e fa'asefulu ma fa'aselau ona sili atu nai lo le sucrose. O se taunuuga, o le aofaʻi o le malosi mai le fua maualalo e tatau ona faʻaumatia. A le mu mea i totonu o le tino, e moni lava e "0 kalori". Sili ona fa'aaogaina:

  • saccharin E954 - o le suamalie sili ona tuai (na maua i le 1879);
  • sodium cyclamate E952;
  • aspartame E951 - o se tasi o suamalie sili ona lauiloa. I totonu o le tino, e malepe le vailaʻau i amino acids (aspartic acid and phenylalanine) ma le ava malosi methanol, o le mea lea o meaʻai suamalie i le aspartame o loʻo ave ai se lapataiga i luga o le afifiina mo tagata e maua i le phenylketonuria (se genetic disorder of phenylalanine metabolism). O se fa'asea masani e uiga i le aspartame o le fa'asa'olotoina lea o le methanol, ose mea oona. Ae ui i lea, o se fua masani o le aspartame (pe a faʻaaogaina e le sili atu i le kalama i le aso) e maua ai na o le tasi vaesefulu o le kalama o le methanol, lea e le fesoʻotaʻi ma le tino (sili atu e gaosia e le metabolism masani);
  • acesulfame K E950;
  • sucralose E955 - o se mea e maua mai i le sucrose, lea e faʻafeiloaʻi ai atoms chlorine. O lenei vailaʻau "togafiti" na taofia ai le tino mai le faʻaogaina.

O le fa'aletonu o nisi o mea suamalie fa'apitoa e malepe i le taimi o le gaosiga o mea'ai (fa'ata'ita'iga, tao). Mo lea mafua'aga, e na'o le fa'amalieina o mea'ai ua saunia e le toe vevela.

E ui lava i mea faʻaosooso o mea suamalie (suamalie e aunoa ma kalori!), O le aʻafiaga o lo latou faʻaogaina e masani ona faʻafefe. O le tofo suamalie e fa'asalalauina i le tele o totoga o tatou tino, e aofia ai le manava. O mea suamalie e fa'aosofia ai le intestinal receptors e tu'uina atu se fa'ailoga "fou fou". E taʻu atu e le tino i le pancreas e gaosia le inisalini, lea e fesoasoani e ave le kulukose mai le toto i sela. Ae peitaʻi, a faʻaaogaina mea suamalie nai lo le suka, e leai se mea e suitulaga i le kulukose e alu ese i totonu o aʻa, faʻaitiitia lona faʻaogaina ma auina atu e le faiʻai faailo o le fiaʻai. E ui ina lava le taumafa i mea'ai, ae e le'o lagona lava le tumu o le tino, e ui o oloa e leai se suka e iai isi mea e maua ai le malosi. O le mea lea, o mea suamalie e taofia ai le tino mai le fuafuaina lelei o le kalori o meaʻai, e mafua ai le lagona o le fiaʻai e faʻamalosia atili ai le 'ai.

Physiology ma psychology o le tofo

Taimi mo nisi faʻamatalaga.

Matou te tuʻuina se tioata tele o suka (aisa suka) i luga o le laulaufaiva ma susu lemu. Fufulu lou gutu i le vai ona pefu lea o lou laulaufaiva i sina pa'u suka (po'o le suka masani fa'amalo lelei). Se'i o tatou fa'atusatusa fa'aaliga o oloa uma e lua. O le suka tioata mama e foliga mai e sili atu le suamalie nai lo le suka aisa. O le mafuaʻaga o le fua faatatau o le faʻamavaeina o le sucrose, lea e faʻalagolago i luga o tioata (ma o lenei, i le aofaʻi, e sili atu mo sina meaʻai nai lo le tasi vaega tele o le mamafa tutusa). Fa'ato'a vave e maua ai le fa'agaoioia vave o le tele o tali i le laulaufaiva ma sili atu le lagona o le suamalie.

suamalie sili

O le mea e sili ona suamalie e iloa o se tuufaatasiga e ta'ua Lugduname, na maua mai e fomaʻi kemisi Farani mai Lyon (i le gagana Latina). O le RS o le vailaʻau e faʻatatau i le 30.000.000 300 20 (e XNUMX taimi sili atu le suamalie nai lo le sucrose)! E tele fesoʻotaʻiga tutusa ma Rs XNUMX miliona.

I totonu o tusi tuai o le biology sa i ai se faafanua o le maaleale o le laulaufaiva i tofo taʻitasi. E tusa ai ma ia, o le pito tonu lava o le tatou okeni tofo atonu na sili ona fiafia i suamalie. Fa'asusu se laau tumama i le suka ma pa'i i le laulaufaiva i nofoaga eseese: i le pito, i le pito i lalo, i le ogatotonu ma luga o itu. E foliga mai, o le a leai se eseesega tele i le auala e tali atu ai vaega eseese i le suamalie. O le tufatufaina atu o tali mo tofo masani e toetoe lava tutusa i le laulaufaiva, ma o eseesega i le lagona e matua laiti lava.

Mulimuli ane, se mea mai mafaufauga o le tofo. Matou te saunia vaifofo suka o le faʻatonuga tutusa, ae o lanu eseese taʻitasi: mumu, samasama ma le lanumeamata (matou te valivali, ioe, ma le lanu meaʻai). Matou te faia se suʻega suamalie i tagata masani e le iloa le tuʻufaʻatasia o fofo. E foliga mai latou te iloa o vaifofo mumu ma samasama e sili atu ona suamalie nai lo fofo lanu meamata. O le fa'ai'uga o le su'ega ose fa'ailoga fo'i lea o le fa'atupuina o le tagata - o fuala'au mumu ma samasama ua matua ma e tele le suka, e le pei o fua lanu meamata e le'i matua.

Faaopoopo i ai se faamatalaga