CO2 accumulator. O tagata Italia e ofoina atu masini e teu ai le malosi e faŹ»avae i luga o le liquefaction o le carbon dioxide. E sili atu le taugofie nai lo le hydrogen, lithium, ...
Malosiaga ma le teuina o maa

CO2 accumulator. O tagata Italia e ofoina atu masini e teu ai le malosi e faŹ»avae i luga o le faŹ»afefe o le carbon dioxide. E sili atu le taugofie nai lo le hydrogen, lithium, ...

Ua fausia e le Italian Start-up Energy Dome se masini e teu ai le malosi e taŹ»ua o le "CO battery.2"O se maa e faŹ»aaogaina le suiga o le carbon dioxide i le vai ma le kesi. O le faleteuoloa o loŹ»o faŹ»aogaina mo le teuina o le malosi mo se taimi umi, e maualuga lona lelei ma e matua taugofie, e itiiti ifo i le $100 i le MWh.

Suiga vaega ole carbon dioxide nai lo le lithium, hydrogen, ea, kalave

Fai mai Energy Dome e le manaŹ»omia ni fofo faŹ»apitoa, o elemene avanoa lautele e lava. O le tau faŹ»atatau o loŹ»o i ai nei mo le teuina o le 1 MWh o le malosi e itiiti ifo i le $ 100 (e tutusa ma le PLN 380), ae o le amataga faŹ»atatau o le a pa'Å« i le $ 50-60 / MWh i nai tausaga o lumanaŹ»i. Mo faŹ»atusatusaga: faŹ»atasi ai ma maa lithium-ion e 132-245 tala / MWh, faŹ»atasi ai ma le ea faŹ»afefe - e tusa ma le 100 tala / MWh mo se fale teu oloa e mafai ona maua le malosi o le 100 MW (puna).

O loŹ»o faŹ»amoemoeina o le lelei o le faleteuoloa e faŹ»aaoga ai suiga o le carbon dioxide o le a 75-80 pasene.o le mea lea e sili atu ai soŹ»o se isi lava taimi umi tekinolosi teuina malosi i luga o le maketi. E faŹ»aoga e le gata i le hydrogen, ae faŹ»apea foŹ»i i le ea, kalave poŹ»o le faŹ»apipiŹ»iina poŹ»o le condensed ea accumulators.

I le Energy Dome, o le carbon dioxide o loŹ»o tuŹ»uina atu i le mamafa o le 70 pa (7 MPa), lea e liua ai i se vai e vevela i le 300 tikeri Celsius. O le malosi vevela o lenei suiga vaega o loŹ»o teuina i "piliki" o quartzite ma uŹ»amea fana, ma CO vai.2 e ulu atu i tane uamea ma le kaponi. E 66,7 kWh ta'i mita kupita o kesi..

Pe a manaŹ»omia le toe faŹ»aleleia o le malosi ("tuŹ»uina"), e vevela le sua ma faŹ»alauteleina, ma liliu ai le carbon dioxide i se kesi. O le fa'alauteleina o le malosi e fa'aosoina ai le turbine, ma fa'atupu ai le malosi. O le carbon dioxide lava ia e pasi i lalo o se faŹ»aoga faŹ»apitoa faŹ»apitoa e teu ai seia oŹ»o i le isi faŹ»aoga.

O lo'o fa'amoemoe le Energy Dome e fausia se fa'ata'ita'iga e teu ai le malosi e 4 MWh ma le 2,5 MW i le 2022. O se oloa fa'apisinisi tele e mafai ona 200 MWh ma o'o atu i le 25 MW o le a soso'o mai. E tusa ai ma le na faavaeina le amataga, e sili atu le carbon dioxide nai lo le ea aua e mafai ona liua i se vai i le 30 tikeri Celsius. Faatasi ai ma le ea, e tatau ona alu i lalo i le -150 tikeri Celsius, lea e faŹ»ateleina ai le faŹ»aaogaina o le malosi i le faagasologa.

Ioe, o sea "CO2 maa" e le talafeagai mo le faaaogaina i taavale. ā€“ ae mafai ona fa'aoga e teu ai le tele o le malosi e gaosia mai puna'oa fa'afouina, fa'ato'aga o le la po'o le uila afi.

Taua le faitau: O le maa fou o le carbon dioxide o le a faia ai le savili ma le la 'i se tau maualalo e le'i tupu muamua'

Ata fa'atomuaga: Fa'atomuaga, fa'ato'aga matagi ma le Energy Dome fa'atasi ai ma fa'ailoga fa'apitoa e iloa atu (c) Energy Dome

CO2 accumulator. O tagata Italia e ofoina atu masini e teu ai le malosi e faŹ»avae i luga o le liquefaction o le carbon dioxide. E sili atu le taugofie nai lo le hydrogen, lithium, ...

Atonu e te fiafia i ai:

Tasi se faamatalaga

  • Alesana

    O le lelei o le taamilosaga o le a le sili atu i le 40-50%, o le afa o le malosi na gaosia o le a lele i le siosiomaga, ona latou toe talanoa ai lea e uiga i le vevela o le lalolagi.

Faaopoopo i ai se faamatalaga