Stuletnia Kommuna
Meafaigaluega militeli

Stuletnia Kommuna

Va'a lavea'i mo va'a "Commune" i le solo o le fu'a. Ata fa'aonaponei. Ata na saunia e Vitaly Vladimirovich Kostrichenko

O Iulai nei na faailogaina ai le 100 tausaga o le faʻatulagaina o le vaʻa laveaʻi tulaga ese Commune, sa taʻua muamua o le Volkhov. E mataʻina lana tala i le tele o itu - na sao mai o ia i taua e lua a le lalolagi, o le Cold War, ma le paʻu o le malo o le tsarist ma lona sui, le Soviet Union. E le pei o le tele o vaʻa fou, sili atu faʻaonaponei na vave faʻaumatia, o lenei fitafita tuai o loʻo galue pea, ona na o le pau lea o le vaega fesoasoani o loʻo totoe o le vaʻa Tsarist. E leai se va'a e tasi i le lalolagi e mafai ona mitamita i le mauaina o se mea faapena.

O le alu ese o Farani mai le fausaga o le militeri a NATO i le 1966 na faatelevaveina ai gaioiga na mafua ai ona maua le tutoatasi i le tulaga o le puipuia o le atunuu mai osofaiga a le USSR. I le taimi nei, i le 1956, na faʻamalosia ai galuega i luga o auupega faaniukilia, na faia e le Commissariat à l'Énergie Atomique (CEA - o se komiti i le malosi atomika na i ai talu mai le 1945). O le iʻuga o le paʻu manuia o le Gerboise Bleue faaniukilia "mea faigaluega" i Algiers i le 1960. I le tausaga lava lea, na filifili ai Peresitene General Charles de Gaulle e fatuina le Force de Frappe (o lona uiga, o se malosi malosi, lea e tatau ona malamalama i ai o se malosi puipuia). O lo latou autu o le maua lea o le tutoʻatasi mai le faiga faʻavae lautele na tuliloaina e NATO. I le 1962, na fa'alauiloa ai le polokalame a le Coelacanthe, o le fa'amoemoe o le faia lea o se va'a fa'apolopolo e ta'ua o le Sous-marin Nucléaire Lanceur d'Engins (SNLE). O ia vaega sa tatau ona fausia ai le totonugalemu o se lala fou o le militeri - o le Force Océanique Stratégique, po o le malosi o le sami, lea sa avea ma vaega taua o le Force de Frappe. O le fua o Coelacanthe o Le Redoutable na taʻua i le amataga. Peitaʻi, a o leʻi faia lenā mea, sa faia i Falani mea e faaaogā mo se vaa faaniukilia.

I le 1954, na amata ai le mamanu o le vaʻa osofaʻi muamua ma sea malosiaga (SNA - Sous-marin Nucléaire d'Attaque). E tatau ona i ai le umi o le 120 m ma le suiga o le tusa ma le 4000 tone. I Ianuari 2, 1955, na amata ai lona fausiaina i le Arsenal i Cherbourg i lalo o le igoa Q 244. Ae ui i lea, o le galue i luga o le reactor na alualu i luma lemu. O le le mafai ona maua le uranium faʻatamaoaigaina na mafua ai ona manaʻomia le faʻaaogaina o se vai faʻafefe vai i luga o le uranium masani. Ae ui i lea, o lenei fofo na le taliaina ona o le tele o le faʻapipiʻiina, lea na sili atu i le gafatia o le mataupu. O feutagaiga ma tagata Amerika ina ia maua le tekinolosi talafeagai, poʻo le uranium sili ona faʻatamaoaigaina, e leʻi manuia. I lenei tulaga, ia Mati 1958, o le galuega faatino na "toe tolopoina". I le fesoʻotaʻiga ma le faʻalauiloaina o le polokalame Coelacanthe ua taʻua i luga, na tonu ai e faʻamaeʻa le Q 244 e avea o se faʻataʻitaʻiga faʻapipiʻi mo le suʻeina o faʻapolopolo polo. Sa fa'aogaina se faiga fa'aoso masani ma tu'u ai se fa'aaluga i totonu o va'a e ufiufi ai pito i luga o fa'alaupapa roketi e fa, e lua o ia fa'ata'ita'iga fa'apipi'i i Le Redoutable. Na toe amata galuega i le 1963 i lalo o le igoa fou Q 251. Na faataatia le kiel i le aso 17 Mati. Gymnot na faʻalauiloaina i le tasi le tausaga mulimuli ane, ia Mati 17, 1964. Na fa'atonuina i le aso 17 o Oketopa, 1966, na fa'aaogaina e fa'alauiloa ai le M-1, M-2, M-20 missiles ma le muamua tolu-tulaga roketi o se augatupulaga fou. fana - M-4.

O le manuia o Le Redoutable na faʻavae, i se vaega, i luga o le atinaʻeina muamua o le faʻauluina o le vai faʻapipiʻi faʻavae i le eleele ma le faʻaogaina o le vaʻa. O lona faʻataʻitaʻiga PAT 1 (Prototype Terre 1) na faia faʻafetai i taumafaiga faʻatasi a le CEA ma Marine Nationale faʻapitoa i le nofoaga o suʻega Cadarache latalata i Marseille. Na amata galuega aʻo leʻi faʻalauiloaina le Coelacanthe na maeʻa ia Aperila 1962, ma e leʻi atoa se tausaga mulimuli ane, na maua ai e le PAT 1 ni faʻapotopotoga suauu. O le amataga muamua o le faʻapipiʻiina na faia i le ogatotonu o le 1964. I le vaitau mai ia Oketopa ia Tesema, o loʻo faʻaauau pea le faiga, lea e fetaui ma le tamoe e tusa ma le 10 km. mm i tulaga moni. O suʻega manuia o le RAT 1 ma le faʻaputuina o le poto masani na mafai ai ona fausia se faʻapipiʻi faʻapipiʻi ma tatala ai le auala i le fausiaina o le SNLE muamua, ona sosoo ai lea ma le SNA. E le gata i lea, sa ia fesoasoani foi i le aoaoina o tagata tomai faapitoa mo le faagaoioiga o fale eletise faaniukilia i luga o vaa.

Faaopoopo i ai se faamatalaga