Laupapa mamafa mo le tele o pa'u
Faʻaleleia le taʻavale

Laupapa mamafa mo le tele o pa'u

Pe a faʻafefeteina paʻu o soʻo se taavale, e manaʻomia i taimi uma le faʻatumauina o le mamafa o loʻo faʻatulagaina e le kamupanī, talu ai o le le tausisia o lenei tulafono taua e afaina ai le faʻaogaina o paʻu, ma e afaina ai foi le saogalemu o auala. O le a le sa'o o le mamafa o pa'u o le ta'avale ( laulau). Sei o tatou talanoa e uiga i le faʻalagolago i le maualuga o le pamu ile tau, tulaga o auala ma metotia suʻega.

O le a le mea e tupu pe a le matauina le mamafa o pa'u

O le tele o ta'avale ta'avale (i totonu ma fafo) e mafai ona fa'apipi'iina i uili e fa'atatau i le R13 - R16. Ae ui i lea, o meafaigaluega autu e toetoe lava o taimi uma e aofia ai uili R13 ma R14. O le tau o le mamafa sili ona lelei i pa'u o le taavale e filifilia e faavae i luga o latou mamafa i le uta atoa. I lenei tulaga, e tatau ona amanaia le tau ma tulaga o auala o loʻo faʻaogaina ai le taavale.

Afai e le sa'o le fa'afefe o uili

  • O le aveina o le taavale o le a faigata, e tatau ona e faia ni taumafaiga sili atu e liliu ai le uili;
  • o le a faateleina le ofuina o le soli;
  • faʻateleina le faʻaaogaina o le suauʻu pe a taʻavale ma paʻu paʻu;
  • o le a sili atu ona fa'ase'e le ta'avale, lea e sili ona mata'utia pe a ta'avale i luga o le aisa po'o luga o se auala susu;
  • o le ai ai se faʻaitiitia o le malosi malosi o le taʻavale ona o le faʻatupulaia pea o le malosi o le teteʻe i le gaioiga.Laupapa mamafa mo le tele o pa'u

Afai ua soona pamu le uili

  • Faʻateleina le ofuina i vaega taʻavale. I le taimi lava e tasi, o lua ma omoomo uma i luga o le auala e lagona i le taimi o le avetaavale. Le maua o le mafanafana o le avetaavale;
  • a o'o ina ova pa'u o le ta'avale, ona fa'aitiitia ai lea o le mea e fa'afeso'ota'i i le va o le pa'u ma luga ole auala. Ona o lenei mea, ua matua faateleina le mamao o le taofi ma ua faaitiitia le saogalemu o le taavale;
  • o le taʻavale e sili atu ona vave, lea e faʻaitiitia ai le taimi faʻaaogaina o paʻu taavale;
  • O le mamafa tele o pa'u pe a fa'afeso'ota'i ma se fa'alavelave i le saoasaoa maualuga e mafai ona mafua ai le hernia, ma e o'o lava i le gau o le pa'u. O lenei tulaga e matua matautia lava ma e mafai ona i ai ni taunuuga matautia.

O le to'atele o tagata e ona ta'avale e iai uili R13 ma R14 (sili ona taatele i le tautala) e fiafia i ai: o le a le mea e tatau ona sili ona lelei i pa'u o le ta'avale? E tusa ai ma le fautuaga a le gaosiga, o pa'u o le radius lona sefulutolu e tatau ona fa'atuputeleina i le 1,9 kgf / cm2, ma uili o le tele R14 - e o'o atu i le 2,0 kgf / cm2. O nei ta'iala e fa'atatau i uili pito i luma ma tua.

Fa'alagolago ile mamafa ole pa'u ile tau ma tulaga ole auala

I le mataupu faavae, o le taumafanafana ma le taumalulu e tatau ona tausia le mamafa tutusa o paʻu. Ae ui i lea, e le fautuaina le faʻafefe mama o paʻu i le taumalulu. E manaʻomia lenei mea mo:

  1. Faateleina le mautu o taavale i luga o auala maseesee. I le taumalulu, o le avetaʻavale e sili atu ona faigofie ma faʻalelei i paʻu paʻu teisi.
  2. Ua fa'aleleia atili le saogalemu i luga o le alatele aua ua matua fa'aitiitia le mamao e tu ai le ta'avale.
  3. O pa'u o le taumalulu fa'afefeteina e fa'amaluluina ai le taofi, ma fa'aitiitia ai le va'aiga leaga o le auala. Faʻateleina le faʻamafanafanaga o le taʻavale.

E tatau foi ona e iloa e iai se suiga tele i le vevela (mo se faʻataʻitaʻiga, pe a uma ona tuʻu e le taavale le pusa vevela i le malulu), ona o nisi o mea faitino, o le faʻaitiitia o le mamafa o paʻu e tupu.

O le mea lea, aʻo leʻi tuua le faletaavale i le taumalulu, e tatau ona siaki le mamafa o paʻu ma, pe a manaʻomia, faʻafefe. Aua nei galo e uiga i le mataʻituina pea o le mamafa, aemaise lava i taimi o suiga o le vevela ma fafo atu o le vaitau.

O le mamafa o paʻu fautuaina R13 ma le oʻo mai o le taumafanafana o le 1,9 atm.O lenei tau e faʻatatau i le mea moni o le a afa le utaina o le taavale (avetaʻavale ma le tasi pe lua pasese). Ina ua uma ona utaina le taavale, e tatau ona faateleina le mamafa o le uili i luma i le 2,0-2,1 atm, ma le pito i tua - e oo atu i le 2,3-2,4 atm. Ole uili fa'apolopolo e tatau ona fa'atuputeleina ile 2,3 atm.

Ae paga lea, o le auala e le lelei, o lea o le tele o tagata taʻavale e manaʻo e aua le faʻafefe a latou paʻu. Aua e fa'afetai i lea mea, o tu'u uma ma tu'uaiga i luga o le auala e le o matua'i lagona pe a fa'ata'avale. E masani lava i le taumafanafana, e faʻaitiitia ai le mamafa o paʻu i le 5-10%, ma faʻatasi ai ma le oʻo mai o le taumalulu, o lenei fuainumera e faʻatupulaʻia laʻititi ma e oʻo atu i le 10-15%. Pe a ave taavale i luga o auala lamolemole, e sili ona lelei le faatumauina o le mamafa o paʻu e fautuaina e le kamupani gaosi oloa.

I le amanaia o mea uma, ua tuufaatasia ai se laulau o le mamafa o paʻu.

Tele o le disk ma le lauteleMalosi o pa'u, kgf/cm2
175/70 P131,9
175 / 65R131,9
175/65 P142.0
185 / 60R142.0

Laupapa mamafa mo le tele o pa'u

O le a le mamafa sili ona lelei mo uili tetele

E ui lava i le mea moni o le tele o taavale i totonu ma fafo o loʻo i ai uili ma le maualuga maualuga o le R14, o le tele o tagata e faʻapipiʻi uili e tele atu (R15 ma le R16) e faʻaleleia ai foliga o latou taavale ma faʻaleleia nisi o ona uiga. O le mea lea, e tatau ona e iloa o le a le mamafa sili ona lelei mo pa'u o lenei tele?

O iinei foi, e faalagolago uma i le maualuga o le mamafa o galuega a le masini. I le afa o le uta, o le paʻu paʻu paʻu e le tatau ona sili atu i le 2,0 kgf / cm2, i le mamafa atoa o lenei tau ua uma ona 2,2 kgf / cm2. Afai o le tele o ato mamafa o loʻo ave i totonu o le ogalaau, o le mamafa o le uili pito i tua e tatau ona faʻateleina e le isi 0,2 kgf / cm2. E pei ona mafai ona e vaʻai, o le mamafa o paʻu o le sefulufa tautala e tusa ma le mamafa i le R15 ma le R16.

Fa'afefea ona fua le mamafa: o le fa'asologa sa'o

Ae paga lea, e oʻo lava i avetaavale sili ona poto masani e le amanaʻiaina le faʻagasologa mo le siakiina o le mamafa o paʻu taavale, ma manatu o lenei faiga e matua leai lava se aoga. E siaki le mamafa o paʻu e faʻaaoga ai se fua faʻamalosi, lea e mafai ona fausia i totonu o le pamu poʻo se elemene ese. Aua nei galo o le sese o soʻo se fua faʻamalosi e masani lava 0,2 kgf / cm2.

Fa'asologa o le fuaina o le mamafa:

  1. E tatau ona e toe setiina le fua o le mamafa.
  2. Tatala le pulou puipui (pe a iai) mai le susu uili.
  3. Fa'apipi'i se fua fa'amau i le fa'asu'u ma fa'amama mama e fa'amama le ea mai le potu.
  4. Fa'atali se'ia tu le fa'asinoga meafaigāluega.

O lenei faiga e tatau ona faia i masina taitasi pe a faʻaaogaina le taʻavale i taimi uma. E tatau ona faia le fua aʻo leʻi alu, pe a leʻi faʻamafanafanaina le paʻu. E manaʻomia lenei mea e faʻamaonia saʻo ai faitauga, talu ai aʻo faʻamafanafana paʻu, e faʻateleina le mamafa o le ea i totonu. E masani lava ona mafua lenei mea i le taʻavale malosi ma se suiga faifaipea i le saoasaoa ma le taofi faʻafuaseʻi. Mo lenei mafuaʻaga, e lelei le faia o fua aʻo leʻi alu se malaga, pe a mafanafana paʻu o le taavale.

Pe fa'asusu pe leai pa'u ile nitrogen

Talu ai nei, toetoe o nofoaga uma e sui ai pa'u e iai se auaunaga taugata mo le faʻatumuina o paʻu i le nitrogen. O lona lauiloa e mafua ona o le tele o manatu nei:

  1. Faafetai i le nitrogen, o le mamafa o paʻu e tumau pea pe a vevela.
  2. O le ola tautua o le paʻu e faʻateleina (e masani lava e le "matua", talu ai e sili atu le mama o le nitrogen nai lo le ea).
  3. Uila uili uamea e le pala.
  4. Ole avanoa e malepe ai pa'u ua matua le'i aofia ai, talu ai ole nitrogen ole kesi e le mu.

Ae ui i lea, o nei faʻamatalaga ua naʻo se isi maketi maketi. A uma mea uma, o le nitrogen i totonu o le ea e tusa ma le 80%, ma e foliga mai e le lelei pe a faʻateleina le faʻaogaina o le nitrogen i paʻu i le 10-15%.

I le taimi lava e tasi, e le tatau ona e faʻaaluina se tupe faʻaopoopo ma pamu i luga uili i le taugata o le nitrogen, talu ai o le a leai se faʻamanuiaga faʻaopoopo ma faʻaleagaina mai lenei faiga.

Faaopoopo i ai se faamatalaga