Wegener ma Pangaea
o tekinolosi

Wegener ma Pangaea

E ui lava e le o ia o le muamua, ae o Frank Bursley Taylor, na ia faasilasilaina le talitonuga e faapea na fesootai konetineta, o ia lea na faaigoa i le uluai konetineta o Pangea ma ua manatu o le na faia lenei mea na maua. Na lomia e le tagata suʻesuʻe o le tau ma le polar o Alfred Wegener lona manatu i le tusi Die Entstehung der Continente und Ozeane. Talu ai o Wegener o se Siamani mai Marburg, o le lomiga muamua na lomia i le gagana Siamani i le 1912. O le lomiga faa-Peretania na aliali mai i le 1915. Ae ui i lea, naʻo le maeʻa o le Taua Muamua a le Lalolagi, ina ua maeʻa le tatalaina o se lomiga faʻalauteleina i le 1920, na amata ai ona talanoa le lalolagi faasaienisi e uiga i lenei manatu.

O se a'oa'oga fa'ateteleina. Se'ia o'o mai i le taimi nei, na talitonu tagata su'esu'e o le eleele e moni lava na gaoioi konetineta, ae i luga o le sa'o. E leai se tasi na fia faalogo e uiga i gaioiga faalava. Ma talu ai o Wegener e le o se tagata suʻesuʻe, ae naʻo se tagata suʻesuʻe meteorologist, na matua fesiligia e le sosaiete faasaienisi lona talitonuga. O se tasi o vaega taua o fa'amaoniga e lagolagoina ai le su'esu'ega o le i ai o Pangea o toega o manu ma la'au anamua, e tutusa lelei pe tutusa, e maua i konetineta mamao e lua. Ina ia luʻia lenei faʻamaoniga, na manatu tagata suʻesuʻe faʻafanua o loʻo iai ni alalaupapa eleele i soʻo se mea e manaʻomia ai. Na faia (i luga o faafanua) pe a manaʻomia, e ala i le tatalaina o toega o, mo se faʻataʻitaʻiga, le solofanua Hipparion fossil na maua i Farani ma Florida. Ae paga lea, e le o mea uma e mafai ona faʻamatalaina e alalaupapa. Mo se faʻataʻitaʻiga, sa mafai ona faʻamatalaina pe aisea ua i ai le toega o se trilobite (ina ua uma ona sopoia se alalaupapa fanua faʻapitoa) i le tasi itu o Niu Finelani, ma e leʻi sopoia fanua masani i le isi faletupe. O maa tutusa i luga o matafaga o konetineta eseese na mafua ai foi faafitauli.

O le talitonuga a Wegener sa i ai foi ni mea sese ma le le sa'o. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le saʻo le fai atu o Greenland na alu i le saoasaoa o le 1,6 km / tausaga. O le fua o se mea sese aua i le tulaga o le fegasoloaʻi o konetineta, ma isi, e mafai ona tatou talanoa e uiga i le saoasaoa i senitimita i le tausaga. Na te leʻi faʻamatalaina foʻi pe faʻafefea ona siitia nei fanua: o le a le mea na faʻagaoioia ai i latou ma o a mea na alu ese ai lenei gaioiga. O lona manatu e leʻi mauaina lautele le taliaina seia oʻo i le 1950, ina ua tele mea na maua e pei o le paleomagnetism na lagolagoina le avanoa o le tafe mai o konetineta.

Na faauu Wegener mai Perelini, ona amata loa lea ona galulue ma lona uso i le va'alele va'alele. O iina na latou faia ai suʻesuʻega tau i se paluni. O le lele na avea ma lagona sili o le saienitisi talavou. I le 1906, na mafai ai e le ʻauuso ona faia se faamaumauga i le lalolagi mo malaga i paluni vevela. Na latou faʻaaluina le 52 itula i luga o le ea, ma sasaina le mea muamua i le 17 itula.

I le tausaga lava lea, na alu atu ai Alfred Wegener i lana malaga muamua i Greenland.

Faatasi ai ma le 12 saienitisi, 13 seila ma le tasi tusiata, o le a latou suʻesuʻeina le matafaga aisa. Wegener, i le avea ai o se tagata suʻesuʻe meteorologist, e le gata ina suʻesuʻe le lalolagi, ae faʻapea foi le ea i luga aʻe. O le taimi lena na fausia ai le nofoaga muamua o le tau i Greenland.

O le malaga, na taʻitaʻia e le tagata suʻesuʻe polar ma le tusitala o Ludwig Milius-Erichsen, na toeitiiti atoa le lua tausaga. Ia Mati 1907, Wegener> Faatasi ai ma Milius-Eriksen, Hagen ma Brunlund, na latou o atu i se malaga i matu i totonu o le atunuu. I le masina o Me, na toe foi ai Wegener (e pei ona fuafuaina) i le nofoaga autu, ae o isi na faaauau pea la latou ala, ae leʻi toe foi mai iina.

Mai le 1908 seia oo i le Taua Muamua a le Lalolagi, sa avea Wegener ma faiaoga i le Iunivesite o Marburg. Sa talisapaia faapitoa e ana tamaiti aoga lona tomai e faaliliu e oo lava i mataupu sili ona lavelave ma taunuuga o suesuega i le taimi nei i se auala manino, malamalama, ma faigofie.

O ana lauga na avea ma faavae ma tulaga masani mo tusi aoga i luga o le meteorology, o le muamua na tusia i le amataga o le 1909/1910: ().

I le 1912, na valaaulia ai e Peter Koch Alfred i se isi malaga i Greenland. Ua tolopo e Wegener le fuafuaga o le faaipoipoga ma le tuua. O le mea e leaga ai, i le taimi o le faigamalaga, na ia pa'ū i luga o le aisa ma, faatasi ai ma le tele o manuʻa, ua le maua se fesoasoani ma faʻamalosi e faʻaalu le tele o le taimi e leai se mea.

Ina ua uma lona toe malosi, o le au suʻesuʻe e toafa na moe i le aisa e faavavau o Greenland i le vevela i lalo ifo -45 tikeri mo le taimi muamua i le talafaasolopito o tagata. Faatasi ai ma le taunuu mai o le tautotogo, o le vaega e alu i se malaga ma sopoia Greenland mo le taimi muamua i lona tulaga lautele. O se malaga faigata tele, o le aisa ma le fia'ai e afaina ai. Ina ia ola, sa tatau ona latou fasiotia solofanua ma maile mulimuli.

I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, sa faalua ona iai Alfred i luma ma toe foʻi faalua ma manuʻa, muamua i le lima ona sosoo ai lea ma le ua. Talu mai le 1915 sa ia auai i galuega faasaienisi.

Ina ua maeʻa le taua, na avea o ia ma ulu o le matagaluega o le meteorology i le Naval Observatory i Hamburg, lea na ia tusia ai se tusi. I le 1924 na ia ulufale ai i le Iunivesite o Graz. I le 1929, na amata ai ona ia sauniuni mo se malaga lona tolu i Greenland, lea na maliu ai ina ua faatoʻā atoa lona 50.

Faaopoopo i ai se faamatalaga