o tekinolosi

Vaaiga mo seneturi, ae le o le tele o tausaga

Pe e tatau ona tatou faimalaga i le vateatea? O le tali faigofie e leai. Ae ui i lea, ona o mea uma e faʻamataʻu ai i tatou o ni tagata soifua ma tagata lautele, e le o se mea atamai le lafoaia o suʻesuʻega o le vateatea, vaʻalele vaʻalele ma, mulimuli ane, saili mo isi nofoaga e nonofo ai nai lo le Lalolagi.

I nai masina talu ai, na faʻasalalau ai e le NASA se auiliiliga Fuafuaga Su'esu'ega Avanoa a le Atunu'uina ia ausia sini maualuluga o loʻo faʻataʻatia mai i le faʻatonuga a le Peresetene Trump ia Tesema 2017. O nei fuafuaga mataʻutia e aofia ai: fuafuaga mo se tulaueleele i le masina, faʻapipiʻiina mo se taimi umi o tagata i luga ma faataamilo i le masina, faʻamalosia le taʻitaʻiga a le US i le vanimonimo, ma le faʻamalosia o kamupani avanoa tumaoti. ma le atina'eina o se auala e tu'u saogalemu ai tagata va'alele a Amerika i luga o Mars.

Soʻo se faʻasalalauga e uiga i le faʻatinoina o le savaliga a Martian i le 2030 - e pei ona lomia i le lipoti fou a le NASA - e ui i lea, e matua fetuutuunai ma e mafai ona suia pe a tupu se mea e leʻi matauina e saienitisi i le taimi nei. O le mea lea, aʻo leʻi faʻamamaina le paketi mo se misiona faʻapitoa, ua fuafuaina, mo se faʻataʻitaʻiga, e amanaia taunuuga. Misiona Mars 2020, lea o le a aoina ai e se isi rover ma auʻiliʻili faʻataʻitaʻiga mai luga o le paneta Mumu,

Avanoa masina

Ole fa'atulagaina ole NASA e tatau ona sao mai lu'itau fa'atupe e masani ai so'o se pulega fou a le peresetene o Amerika. I le taimi nei, o loʻo faʻapipiʻiina e le au inisinia NASA i le Kennedy Space Center i Florida se vaʻa vaʻavaʻa e toe ave ai tagata i le masina ona sosoo ai lea ma Mars i nai tausaga o lumanaʻi. E taʻua o Orion ma e foliga e pei o le pusa lea na felelei ai tagata vaalele a Apollo i le masina i le toeitiiti atoa le fasefulu tausaga talu ai.

A o faamanatuina e le NASA lona 60 tausaga, ua faamoemoe i le 2020 faataamilo i le Moon, ma i le 2023 faatasi ai ma tagata vaalele i luga o le vaa, o le a toe auina atu i totonu o le tatou satelite.

Ua toe lauiloa le masina. E ui o le pulega o le Trump ua leva na fuafuaina le itu a le NASA i Mars, o le fuafuaga o le fausiaina muamua nofoaga vateatea o loo taamilo i le masina, o le mea e taʻua o le faitotoʻa poʻo le taulaga, o se fausaga e tutusa ma le International Space Station, ae o loʻo tuʻuina atu vaalele i luga o le masina ma, mulimuli ane, i Mars. e i ai foi lea i fuafuaga faavae tumau i la tatou satelite faanatura. O le NASA ma le pulega ua latou faʻatulagaina i latou lava le sini o le lagolagoina o le fausiaina o se vaʻalele faʻasalalau faʻatau pisinisi e leʻi faʻaaogaina e le sili atu i le 2020.

O le Orion spacecraft o loʻo latalata atu i le nofoaga i le taamilosaga o le masina - faʻaaliga

 Na faalauiloa lenei mea ia Aukuso i le Johnson Space Center i Houston e le Sui Peresetene Mike Pence. O Pence o le ta'ita'ifono o le fa'afouga fou National Space Council. E sili atu ma le afa o le paketi fuafuaina a le NASA e $ 19,9 piliona mo le tausaga faʻaletupe a sau ua tuʻuina atu i suʻesuʻega o le masina, ma ua sauni le Konekeresi e faʻamaonia nei faiga.

Ua talosagaina e le lala sooupu ni manatu ma ni mamanu mo se faitotoa o le faitotoa i le taamilosaga faataamilo i le masina. O manatu e faasino i se alalaupapa mo suʻesuʻega avanoa, fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga, ma se faʻavae mo le faʻaogaina otometi o masini i luga o le masina. Lockheed Martin, Boeing, Airbus, Bigelow Aerospace, Sierra Nevada Corporation, Orbital ATK, Northrop Grumman ma Nanoracks ua uma ona tuʻuina atu a latou mamanu i le NASA ma le ESA.

NASA ma ESA vavalo o le a latou i luga o le vaa Avanoa masina o le a mafai e tagata va'alele ona nonofo ai iina mo le tusa ma le onosefulu aso. O le mea faitino e tatau ona faʻapipiʻiina i faitotoʻa lautele e mafai ai e le auvaa uma ona o atu i fafo ma faʻapipiʻi vaʻa vaʻalele tumaoti o loʻo auai i misiona maina, e aofia ai, e pei ona tatau ona malamalama i ai, pisinisi faʻapisinisi.

Afai e le o le radiation, o lona uiga o le leai o se mamafa

E tusa lava pe tatou te fausia lenei atinaʻe, o faʻafitauli tutusa e fesoʻotaʻi ma femalagaaiga mamao a tagata i le vanimonimo o le a le mou atu. O loʻo faʻaauau pea ona tauivi a tatou ituaiga ma le leai o se mamafa. O faiga fa'asinomaga fa'apitonu'u e mafai ona o'o atu ai i fa'afitauli tele o le soifua maloloina ma e ta'ua. ma'i avanoa.

O le mamao mai le popo saogalemu o le atemosifia ma le maneta o le Lalolagi, o le sili atu lea fa'afitauli fa'avevela - lamatiaga o le kanesa e tupu ai iina i aso faaopoopo taitasi. E le gata i le kanesa, e mafai fo'i ona fa'atupu fa'ama'i ma ono Alzheimer maʻi. E le gata i lea, pe a taia e mea faʻaeletonika ia mea alumini i totonu o vaʻa o vaʻa, o le a tuʻituʻi ese ia vaega i le faʻavevela lona lua.

O le fofo o le a palasitika. E mama ma malolosi, e tumu i le hydrogen atoms e le tele ni fa'avevela lona lua. O loʻo faʻataʻitaʻiina e le NASA ni palasitika e mafai ona faʻaitiitia ai le vevela i vaʻa vaʻavaʻa poʻo avanoa avanoa. O se isi manatu fa'amalama fa'avevela, mo se faʻataʻitaʻiga, maneta, faia se sui mo le fanua e puipuia ai i tatou i le lalolagi. Saienitisi i le European Space Radiation Superconducting Shield o loʻo galulue i luga o le magnesium diboride superconductor lea, e ala i le fatuina o se maneta, o le a atagia mai ai vaega o loʻo molia mai se vaʻa. O le talita e galue i le -263 ° C, lea e foliga mai e le tele, ona ua leva ona malulu i le vanimonimo.

O se suʻesuʻega fou ua faʻaalia ai o le maualuga o le radiation o le la o loʻo siʻitia i le 10% vave nai lo le mea na manatu muamua, ma o le siosiomaga faʻavevela i le vanimonimo o le a faʻaleagaina i le taimi. O se su'esu'ega talu ai nei o fa'amaumauga mai le meafaigaluega a le CRaTER i luga o le LRO orbiter o le masina na fa'aalia ai o le tulaga fa'avevela i le va o le Lalolagi ma le La ua fa'aletonu i le aluga o taimi ma e mafai e se tagata va'alele e le'i puipuia ona maua le 20% sili atu tui fa'avevela nai lo le manatu muamua. Ua fautua mai saienitisi o le tele o nei lamatiaga faaopoopo e sau mai vaega o ave o le cosmic e maualalo le malosi. Ae ui i lea, latou te masalomia o lenei faʻaopoopoga 10% e mafai ona tuʻuina atu faʻatapulaʻa faʻatapulaʻaina i suʻesuʻega avanoa i le lumanaʻi.

O le leai o se mamafa e faaleagaina ai le tino. Faatasi ai ma isi mea, o lenei mea e taʻitaʻia ai le mea moni e le mafai e nisi o siama puipuia ona fai a latou galuega, ma e mate ai sela mumu. E mafua ai foi maa fatuga'o ma vaivai ai le fatu. O tagata va'alele i le ISS o lo'o tauivi ma le vaivai o maso, pa'u o le fatu, ma le gau o ponaivi e lua i le tolu itula i le aso. Ae ui i lea, o loʻo leiloa pea le ponaivi aʻo i luga o le vaa.

Astronaut Sunita Williams i le taimi o se faamalositino i le ISS

O le fofo o le a kalave faafoliga. I le Massachusetts Institute of Technology, o loʻo faʻataʻitaʻiina e le tagata vaʻalele muamua o Lawrence Young se centrifuge e faʻamanatu ai se faʻaaliga mai se tifaga. E taooto tagata i o latou itu, i luga o se tulaga, e tuleia se fausaga le tumau e taamilo. O le isi fofo lelei o le Canadian Lower Body Negative Pressure (LBNP) poloketi. O le masini lava ia na te faia le polo i le puimanava o le tagata, ma maua ai se lagona o le mamafa i le tino pito i lalo.

Ole a'afiaga masani ole soifua maloloina ile ISS ole mea laiti ole opeopea ile potu. Latou te a'afia mata o tagata va'ava'ai ma mafua ai ona ma'i. Ae ui i lea, e le o se faafitauli sili ona leaga mo mata i fafo. O le leai o se mamafa e suia ai foliga o le mata mata ma afaina ai faaitiitia le vaai. Ose fa'afitauli tuga lea e le'i fo'ia.

O le soifua maloloina lautele e avea ma mataupu faigata i luga o se va'a. Afai tatou te maua se malulu i le lalolagi, tatou te nonofo i le fale ma o le mea lena. I totonu o se si'osi'omaga fa'apipi'i, tapuni fa'atumuina i le ea toe fa'ata'amilo ma le tele o pa'i o mea fa'asoa e faigata ona fufulu lelei, e matua'i ese lava foliga. I le taimi nei, e le o lelei le faʻaogaina o le tino o le tagata, o lea e vavae ese ai tagata o le misiona i ni nai vaiaso aʻo leʻi o ese atu e puipuia i latou mai faʻamaʻi. Matou te le iloa tonu pe aisea, ae o siama ua atili matautia. E le gata i lea, afai e te mafatua i le vanimonimo, e lele uma atu matāua ma faaauau pea ona lele atili. A maua se tasi i le fulū, e maua uma e i luga o le vaa. Ma o le auala i le falemaʻi poʻo le falemaʻi e umi.

Le auvaa o le 48 malaga i luga o le ISS - o mea moni o le olaga i luga o le vaʻa

Ole Fa'afitauli Tele ole Femalagaa'i Avanoa na Foia leai se mafanafana olaga. O le mea moni, o malaga i fafo e aofia ai le sopoia o se vacuum e le gata i totonu o se koneteina faʻamalosi e faʻatumauina ola e le auvaa o masini e faʻaogaina le ea ma le vai. E itiiti le avanoa ma e te nofo i le fefe faifai pea i faʻavevela ma micrometeorite. Afai tatou te mamao ese mai soʻo se paneta, e leai ni vaaiga i fafo, naʻo le pogisa loloto o le vanimonimo.

O loʻo suʻe e saienitisi ni manatu ile auala e toe faʻafouina ai lenei monotony mataʻutia. O se tasi oi latou Moni monilea e mafai ona tafafao ai tagata vaalele. O se mea e le iloa, e ui lava i lalo o se igoa ese, mai se tala na tusia e Stanisław Lem.

E taugofie le lifi?

O femalagaiga i le vanimonimo o se faasologa e le gata o tulaga ogaoga e faʻaalia ai tagata ma meafaigaluega. I le tasi itu, o le tau faasaga i le kalave, mamafa tele, radiation, kasa, toxins ma mea faʻamalosi. I le isi itu, electrostatic discharges, pefu, suiga vave o le vevela i itu uma e lua o le fua. E le gata i lea, o nei fiafiaga uma e matua taugata lava.

O aso nei tatou te manaʻomia e tusa ma le 20 afe. tala e lafo atu ai le kilokalama o le mamafa i lalo o le taamilosaga o le lalolagi. Ole tele o nei tau e feso'ota'i ile mamanu ma le fa'agaioiga. faiga fa'avae. O misiona masani ma umi e manaʻomia ai le tele o mea faʻaaoga, suauu, mea faʻaalu, mea faʻaaogaina. I le vateatea, e taugata ma faigata le fa'aleleia ma le tausiga o faiga.

Avanoa lifi - fa'aaliga

O le manatu o le fesoasoani tau tupe, o se vaega, o le manatu elevise avanoafeso'ota'iga o se nofoaga i luga o la tatou kelope ma se nofoaga e alu i ai o lo'o i se mea i le vanimonimo i le lalolagi atoa. O le faʻataʻitaʻiga faifaipea a saienitisi i le Iunivesite o Shizuoka i Iapani o le muamua o lona ituaiga i le microscale. I totonu o tuaoi o le poloketi Avanoa tethered autonomous robotic satelite (STARS) lua satelite laiti STARS-ME o le a fesoʻotaʻi i se uaea mita 10-mita, lea o le a faʻaogaina ai se masini robotic. Ole fa'ata'ita'iga la'ititi lea ole va'a va'alele. Afai e manuia, e mafai ona ia agai atu i le isi vaega o le galuega ole lifi avanoa. O lona foafoaga o le a matua faʻaitiitia ai le tau o le felauaiga o tagata ma mea i le vateatea.

E tatau foi ona e manatua e leai se GPS i le vateatea, ma o le avanoa e tele ma e le faigofie le folauga. Avanoa Lautele - o se fa'aputuga o antenna arrays i Kalefonia, Ausetalia ma Sepania - e o'o mai i le taimi nei na'o le pau lea o le mea faigaluega fa'atauva'a fafo o lo'o ia i matou. Toeitiiti lava o mea uma, mai satelite a tamaiti aoga i le New Horizons spacecraft o loʻo tuʻia le fusi Kuiper, faʻalagolago i lenei faiga. O lenei mea ua mamafa tele, ma o loʻo mafaufau le NASA e faʻatapulaʻa lona avanoa i misiona e le taua tele.

Ioe, e iai manatu mo se isi GPS mo avanoa. O Joseph Guinn, o se tagata tomai faapitoa tau folauga, na ia saunia e fausia se faiga tutoatasi e aoina ai ata o sini ma mea lata ane, e faaaoga ai o latou tulaga taufeusua'i e faamaopoopo ai faamaopoopo o le va'alele - e aunoa ma le mana'omia o le pulea o le eleele. Na te taʻua o le Deep Space Positioning System (DPS) mo le faapuupuu.

E ui lava i le faʻamoemoe o taʻitaʻi ma tagata vaʻai - mai ia Donald Trump ia Elon Musk - e talitonu le toʻatele o tagata atamamai o le faʻamoemoe moni o le nofoia o Mars e le o ni tausaga, ae o seneturi. O loʻo i ai aso faʻapitoa ma fuafuaga, ae o le toʻatele o tagata moni e taʻutino mai o le a lelei mo se tagata ona tuʻu vae i luga o le Planeta Mumu seia oʻo i le 2050. Ma o isi malaga fa'ata'ita'i o ni fa'ata'oto mama. A uma mea uma, i le faaopoopo atu i faʻafitauli o loʻo i luga, e tatau ona foia se isi faʻafitauli taua - leai se taavale mo femalagaaiga vavave tele.

Faaopoopo i ai se faamatalaga