O mea lilo uma o le la
o tekinolosi

O mea lilo uma o le la

O mea lilo o la tatou fetu faiga ua vaevaeina i taʻutaʻua, ufiufi i le aufaasālalau, mo se faʻataʻitaʻiga, fesili e uiga i le olaga i Mars, Europa, Enceladus poʻo Titan, fausaga ma mea ofoofogia i totonu o paneta tetele, mea lilo o pito mamao o le System, ma i latou e tau le fa'asalalauina. Matou te fia oʻo i mea lilo uma, o lea ia tatou taulaʻi atu i mea laiti i lenei taimi.

Tatou amata mai le "amataga" o le Feagaiga, o lona uiga mai Le La. Aiseā, mo se faʻataʻitaʻiga, o le pou i saute o lo tatou fetu e sili atu le malulu nai lo lona pou i matu e tusa ma le 80 afe. Kelvin? O lenei aafiaga, na matauina i aso ua mavae, i le ogatotonu o le XNUMX seneturi, e foliga mai e le faalagolago i aimaneta polarization o le la. Masalo o le fausaga i totonu o le La i le itu polar e ese lava. Ae faapefea?

I aso nei ua tatou iloa o latou e nafa ma le malosi o le La. fa'ailoga eletise. Atonu e le o se mea e ofo ai Sam. A uma, na fausia ma plasma, kasa fasimea ua molia. Peitaʻi, matou te lē iloa tonu po o le ā le itulagi Le La faia o se maneta fanuapo o se mea i totonu ia te ia. Talu ai nei, o fua fou ua faʻaalia ai le faʻasefulu taimi e sili atu ai le malosi o le mageta o le Sun nai lo le mea na mafaufauina muamua, o lea ua atili ai ona faʻaosofia lenei mea lilo.

O le la e 11 tausaga le taamilosaga o gaoioiga. I le vaitau maualuga (maualuga) o lenei taamilosaga, o le La e susulu ma sili atu ona mumu ma togi la. O ona laina fa'amaneta e fa'atupuina ai le fa'atupuina o le lavelave a'o aga'i atu i le maualuga o le la (1). Pe a fa'asologa o fa'ama'i e ta'ua o fa'ato'a fa'aosoua mafolafola le fanua. I le taimi aupito itiiti ole la, o laina malosi e amata ona tafe saʻo mai lea pou i lea pou, e pei lava ona latou faia i le lalolagi. Ae talu ai, ona o le taamilosaga o le fetu, na latou afifi ai ia te ia. Mulimuli ane, o nei laina faʻaloloa ma faʻaloloa o le fanua "saeia" e pei o se paʻu paʻu na toso malosi, ma mafua ai ona pa le fanua ma faʻafilemuina le fanua i lona tulaga muamua. Matou te le iloa po o le a le mea e fai i le mea o loʻo tupu i lalo ifo o le la. Masalo e mafua mai i le gaioiga a le malosi, convection i le va o laulau totonu o le la?

1. Laina o le maneta o le La

le isi paso la - aisea e vevela ai le atemosifia o le la nai lo le la, i.e. photosphere? E matua vevela lava e mafai ona faʻatusatusa i le vevela i totonu o le la. O le photosphere o le la e iai le vevela e tusa ma le 6000 kelvins, ma o le plasma na o ni nai afe kilomita i luga aʻe e sili atu i le miliona. O lo'o iai le talitonuga i le taimi nei e mafai ona tu'ufa'atasia a'afiaga fa'amaneta i totonu o le masini fa'avevela atemosifia o le la. E lua fa'amatalaga autu e mafai fa'avevela o le korona: nanoflari i faamafanafanaga galu. Masalo o tali o le a maua mai i suʻesuʻega e faʻaaoga ai le Parker probe, o se tasi o galuega autu o le ulufale atu i le korona o le la ma suʻesuʻeina.

Mo ona malosi uma, peitaʻi, faʻamasinoina i faʻamaumauga, a itiiti mai i taimi talu ai nei. O tagata su'esu'e i fetu mai le Max Planck Institute, i le galulue fa'atasi ai ma le Iunivesite o Ausetalia o Niu Saute Uelese ma isi nofoaga, o lo'o fa'atautaia su'esu'ega e iloa tonu ai pe o le mea moni lea. E faʻaogaina e le au suʻesuʻe faʻamaumauga e faʻamama ai fetu pei o le la mai le 150 XNUMX catalog. fetu fa'asologa autu. O suiga i le pupula o nei fetu, e pei o lo tatou La, o loo i le totonugalemu o o latou olaga, ua fuaina. O lo tatou La e taamilo tasi ile 24,5 aso.o lea na taulaʻi atu ai le au suʻesuʻe i fetu ma se vaitaimi o le taamilosaga o le 20 i le 30 aso. O le lisi ua fa'apu'upu'u i lalo e ala i le fa'amamaina o le vevela o le fogaeleele, tausaga, ma le vaega o elemene e sili ona fetaui ma le La. O faʻamaumauga na maua i lenei auala na faʻamaonia ai o lo tatou fetu e moni lava e sili atu le filemu nai lo isi tagata o ona aso. fa'avevela o le la e fesuisuiai e na o le 0,07 pasene. i le va o vaega toaga ma vaega e le toaga, o le fesuisuiai o isi fetu e masani lava ona faalima ona sili atu.

O nisi ua fautua mai e le faapea o le tatou fetu e masani lava ona filemu, ae o se faataitaiga, o le alu i se vaega le toaga e umi afe tausaga. NASA faʻatatau o loʻo tatou feagai ma se "sili ona maualalo" e tupu i nai seneturi uma. O le taimi mulimuli na tupu ai lenei mea i le va o le 1672 ma le 1699, pe a naʻo le limasefulu sunspots na faʻamauina, faʻatusatusa i le 40 50 - 30 afe sunspots i le averesi i luga ole XNUMX tausaga. O lenei vaitau filemu na lauiloa o le Maunder Low i le tolu seneturi talu ai.

Mercury e tumu i mea e ofo ai

Seʻia oʻo mai talu ai nei, na manatu saienitisi e matua le fiafia. Ae ui i lea, o misiona i le paneta na faʻaalia ai, e ui lava i le siʻitia o le vevela i le 450 ° C, e foliga mai, Mercury e iai le vai aisa. O lenei paneta foi e foliga mai e tele o le totonugalemu e telē tele mo lona telē ma sina mea mata'ina le tuufaatasiga o vailaau. O mea lilo a Mercury e mafai ona foia e le misiona a Europa-Iapani BepiColombo, lea o le a ulufale atu i le taamilosaga o se tamai paneta i le 2025.

Fa'amatalaga mai NASA MESSENGER va'alelelea na faʻataʻamilo i Mercury i le va o le 2011 ma le 2015 na faʻaalia ai o mea i luga o le Mercury e tele naua le potassium pe a faʻatusatusa i le tele. se ala leitio mautu. O le mea lea, na amata ai e saienitisi ona suʻesuʻeina le avanoa mercury e mafai ona ia tu mamao mai le la, sili atu pe itiiti ifo, ma sa togi latalata i le fetu ona o se taunuuga o se fetoaiga ma se isi tino tele. O se ta malosi e mafai foi ona faamatalaina ai le mafuaaga mercury o lo'o i ai lona tino tele ma se 'ofu manifinifi pito i fafo. Autu o le Mercury, ma le lautele e tusa ma le 4000 km, o loʻo taoto i totonu o se paneta e itiiti ifo i le 5000 km, lea e sili atu i le 55 pasene. lona voluma. Mo se faʻatusatusaga, o le lautele o le lalolagi e tusa ma le 12 km, aʻo le lautele o lona autu e naʻo le 700 km. O nisi e talitonu o Merukri sa leai ni feeseeseaiga tetele i aso ua mavae. E iai fo'i fa'apea O le Mercury e mafai ona avea ma tino lilolea atonu na taia ai le Lalolagi e tusa ma le 4,5 piliona tausaga talu ai.

Su'esu'e Amerika, e faaopoopo atu i le aisa ofoofogia vai i se nofoaga faapena, i totonu Lua Mercury, sa ia mātauina foʻi ni tamaʻi omo i luga o mea sa iai Fa'ato'aga Lua (2) Na maua e le misiona uiga ese o le eleele e le o iloa e isi paneta. O nei fa'aletonu e foliga mai e mafua mai i le fa'asao o mea mai totonu o le Mercury. e foliga mai a Papa i fafo o le Mercury ua fa'asa'olotoina nisi mea fe'avea'i, lea e fa'aulu i totonu o le vateatea si'osi'omaga, ma tu'u ai nei mea uiga ese. Na faʻaalia talu ai nei o le salu o loʻo mulimuli mai Mercury e faia i se mea faʻapipiʻi (atonu e le tutusa). Aua o BepiColombo o le a amata lana suʻesuʻega i le sefulu tausaga. ina ua uma le misiona a LE FEFEAU, e faʻamoemoe saienitisi e maua ni faʻamaoniga e suia nei pu: e faʻateleina, ona faʻaitiitia ai lea. O lona uiga o le Mercury o se paneta ola, ae le o se lalolagi mate e pei o le Moon.

2. Fauga lilo i le lua o Kertes i Mercury

Ua taia Venus, ae o le a?

aiseā Venus e matua ese mai le lalolagi? Ua faamatalaina o le masaga a le Lalolagi. E sili atu pe itiiti foi le tutusa i le tele ma e taoto i le mea e taʻua nofoaga e nonofo ai faataamilo i le lalea e iai le vai sua. Ae e foliga mai, e le gata i le tele, e le tele naua mea e tutusa ai. O se paneta o afā e le gata o loʻo agi i le 300 kilomita i le itula, ma o le aʻafiaga o le greenhouse e maua ai se averesi o le vevela o seoli e 462 tikeri Celsius. E lava le vevela e liusuavai ai le ti'a. Aiseā e iai isi tulaga na i lo le lalolagi? O le a le mea na mafua ai lenei aafiaga malosi o le greenhouse?

Atemosifia o Venus e oo atu i le w 95 pasene. carbon dioxide, o le kesi lava lea e tasi e mafua ai suiga o le tau i le lalolagi. A e manatu faapena atemosifia i le lalolagi e na o le 0,04 pasene. O LE A LE TUIGA2e mafai ona e malamalama pe aisea ua faapea ai. Aisea ua tele ai lenei kesi i Venus? Ua talitonu saienitisi o Venus sa masani ona tutusa ma le Lalolagi, ma le vai vai ma itiiti CO.2. Ae i se taimi, na lava le mafanafana mo le vai e alu ese ai, ma talu ai o le ausa o le vai o se kasa vevela malosi, na na o le faateteleina o le vevela. Mulimuli ane sa lava le vevela mo le kaponi saisai i totonu o maa ina ia faamatuu atu, ma iu ai ina faatumuina le siosiomaga i le kaponi oona.2. Ae ui i lea, e iai se mea e tatau ona faʻaosoina le tomino muamua i galu faʻafefe o le vevela. Pe o se ituaiga o mala?

O suʻesuʻega faʻafanua ma geophysical i Venus na amata ma le faʻamaoni ina ua ulufale atu i lona taamilosaga i le 1990. su'esu'e ia Magellan ma faʻaauau le aoina o faʻamaumauga seia oʻo i le 1994. Ua faafanua e Magellan le 98 pasene o le fogāeleele o le paneta ma auina atu le faitau afe o ata mataʻina o Venus. Mo le taimi muamua, e vaʻai lelei tagata i foliga moni o Venus. O le mea e sili ona ofo ai o le leai o ni lua pe a faatusatusa i isi e pei o le Moon, Mars, ma Mercury. Na mafaufau tagata suʻesuʻe i le vateatea po o le a se mea na ono faia ai le foliga o Venus e foliga laʻitiiti.

A'o va'ava'ai toto'a saienitisi i fa'amaumauga o fa'amaumauga na toe fa'afo'i mai e Magellan, na fa'atupula'ia atili ai le manino o lenei paneta e tatau ona vave "suia", pe a le "tuu i luga". O lenei faʻalavelave faʻalavelave na tatau ona tupu i le 750 miliona tausaga talu ai, talu ai nei i vaega fa'afanua. Don Tercott mai le Iunivesite o Cornell i le 1993 na fautua mai ai na iu ina mafiafia le eleele o Venusian ma saisaitia ai le vevela o le paneta i totonu, ma iu ai ina lolovaia le eleele i le lava liusuavai. Na faamatalaina e Turcott le faagasologa o se taamilosaga, ma fautua mai o se mea na tupu i le selau miliona tausaga talu ai e mafai ona tasi i se faasologa. O isi ua fautua mai o le mauga mu e nafa ma le "suia" o luga ma e leai se manaʻoga e suʻe se faʻamatalaga i totonu. mala vateatea.

E eseese i latou mealilo a Venus. O le tele o paneta e taamilo fa'asaga i le itu taumatau pe a va'ai mai luga. faiga le la (o lona uiga, mai le Pole i Matu o le Lalolagi). Ae ui i lea, o Venus e naʻo le faʻafeagai, e taʻitaʻia ai le talitonuga e tatau ona tupu se feteʻenaʻiga tele i le eria i se taimi ua tuanaʻi.

Pe timu taimane i luga o Uranus?

, o le avanoa o le ola, o mea lilo o le fusi asteroid, ma mealilo a Jupiter ma ona masina tetele faʻapitoa o se tasi o "mea lilo lauiloa" tatou te taʻua i le amataga. O le mea moni e tele mea e tusia e le aufaasālalau e uiga ia i latou e le o lona uiga, ioe, tatou te iloa tali. O lona uiga ua tatou iloa lelei fesili. O le mea aupito lata mai i lenei faasologa o le fesili pe aisea e susulu ai le masina o Jupiter, Europa, mai le itu e le o faamalamalamaina e le La (3). Saienitisi o lo'o fa'atauva'a fa'amalosi Maneta o Jupiter.

3. Tusia ata o le malamalama o le masina o Jupiter, Europa

E tele mea ua tusia e uiga ia Fr. faiga Saturn. Ae peitai, i lenei tulaga, e tele lava e uiga i ona masina, ae le o le paneta lava ia. O tagata uma e faʻatauvaʻa siosiomaga uiga ese o titan, o le vai folafolaina i uta o le vasa o Enceladus, o le lanu lua enigmatic o Iapetus. E tele naua mea lilo e itiiti ifo le gauai atu i le kesi tele lava ia. I le taimi nei, e tele naua mea lilo nai lo na'o le faiga o le fa'atupuina o afa hexagonal i ona pou (4).

4. Hexagonal cyclone i le pou o Saturn.

Ua matauina e saienitisi i totonu tetete o mama o le panetamafua mai tetete i totonu ia te ia, le tele o le le mautonu ma le le tutusa. Mai lenei mea latou te manatu o le tele o mea e tatau ona tupu i lalo o se lamolemole (faʻatusatusa i Jupiter) luga. O lo'o su'esu'eina Jupiter e le va'alele a Juno. Ma Saturn? E le'i ola o ia e va'ai i se su'esu'ega fa'apea, ma e le'o iloa fo'i pe na te fa'atali mo se tasi i le lumana'i.

Ae ui i lea, e ui lava i a latou mealilo, Saturn e foliga mai o se paneta vavalalata ma faʻapolopolo pe a faʻatusatusa i le paneta lata ane i le la, Uranus, o se tagata ese moni i totonu o paneta. O paneta uma o le la e taamilo solo i le la i le itu lava e tasi ma i le vaalele lava e tasi, e tusa ai ma tagata suʻesuʻe o le vateatea, o se faʻasologa o le faagasologa o le fatuina o se mea atoa mai se tisiki feʻaveaʻi o le kesi ma le pefu. O paneta uma, sei vagana ai Uranus, ei ai le axis o le taamilosaga e faʻatatau i le "luga", o lona uiga, faʻasaga i le vaalele o le ecliptic. I le isi itu, na foliga mai o loo taoto Uranus i luga o lenei vaalele. Mo se vaitaimi umi lava (42 tausaga), o lona pou i matu po o le itu i saute e faasino tonu i le La.

Tulaga e le masani ai o le taamilosaga o Uranus ua na'o se tasi lea o fa'afiafiaga o lo'o ofoina mai e lona sosaiete avanoa. E le'i leva atu, na maua ai uiga mata'ina o ana satelite toeitiiti atoa le tolusefulu ma faiga mama maua se faʻamatalaga fou mai le au suʻesuʻe fetu Iapani na taʻitaʻia e Polofesa Shigeru Ida mai le Tokyo Institute of Technology. O a latou suʻesuʻega e faʻaalia ai i le amataga o lo tatou talafaasolopito O le solar system Uranus na fetaui ma se paneta aisa telena liliu ese e faavavau le paneta talavou. E tusa ai ma se suʻesuʻega a Polofesa Ida ma ana uo, o aʻafiaga tetele i paneta mamao, malulu ma aisa o le a matua ese lava mai aʻafiaga i paneta papa. Talu ai ona o le vevela o le vai aisa e maualalo, o le tele o otaota o galu fa'ate'ia a Uranus ma lona a'a aisa atonu na liu i le taimi o le fetoaiga. Ae ui i lea, o le mea faitino na mafai muamua ona faʻafefeteina le axis o le paneta, ma maua ai se vaitaimi vave o le taamilosaga (o le aso o Uranus ua tusa nei ma le 17 itula), ma o tamaʻi otaota mai le faʻalavelave na tumau pea i se tulaga kasa mo se taimi umi. O toega o le a iu ina faia ni nai masina laiti. O le fua faatatau o le mamafa o Uranus i le tele o ana satelite e selau taimi e sili atu nai lo le fua faatatau o le mamafa o le lalolagi i lana satelite.

Taimi umi Uranus e le'i manatu fa'apitoa lona toaga. Na o'o i le 2014, ina ua fa'amauina e tagata su'esu'e i le vateatea fuifui o afā methane tetele na sosolo atu i le paneta. Sa faapea muamua o afā i luga o isi paneta e faʻamalosia e le malosi o le la. Ae e le lava le malosi o le la i luga o se paneta e mamao ma Uranus. E pei ona tatou iloa, e leai lava se isi puna o le malosi e faaosofia ai afā malolosi faapea. E talitonu saienitisi e amata afā o Uranus i lona atemosifia pito i lalo, e ese mai i afā e mafua mai i le la i luga. A leai, e ui i lea, o le mafuaʻaga ma le faʻaogaina o nei afā o loʻo tumau pea o se mealilo. Uranus atemosifia e mafai ona sili atu le malosi nai lo le foliga mai fafo, faʻatupuina le vevela e faʻafefe ai nei afa. Ma e mafai ona sili atu le mafanafana iina nai lo le mea tatou te mafaufauina.

E pei o Jupiter ma Saturn O le siosiomaga o Uranus e mauoa i le hydrogen ma le helium.ae le pei o ona tausoga lapopoa, o le uranium o loo i ai foi le tele o methane, amonia, vai, ma le hydrogen sulfide. Methane kasa e mitiia le malamalama i le pito mumu o le fusi o alaleo., tuuina atu ia Uranus se lanu enaena-lanumeamata. I lalo ifo o le atemosifia o loʻo taoto ai le tali i se isi mealilo tele o Uranus - o lona le pulea. o se maneta fanua o lo'o fa'asipa i le 60 tikeri mai le axis o le ta'amilosaga, e matua malosi atu i le tasi pou nai lo le isi pou. E talitonu nisi o tagata suʻesuʻe i fetu e faapea, o le fanua ua taia atonu o le iʻuga o ni sua oona tetele o loo natia i lalo o ao lanumeamata ua tumu i vai, amonia, ma e oo lava i matāua o taimane.

O lo'o iai o ia i lona taamilosaga 27 masina ua iloa ma 13 mama ua iloa. E ese uma i latou e pei o lo latou paneta. O mama o Uranus e le faia i latou i le aisa susulu, e pei ona siomia ai Saturn, ae o otaota papa ma pefu, o lea e sili atu le pogisa ma faigata ona iloa. Mama o Saturn faʻaumatia, masalosalo tagata suʻesuʻe fetu, i ni nai miliona tausaga o le a tumau pea le mama o Uranus. E iai fo'i masina. Faatasi ai ma i latou, atonu o le "mea sili ona suatia o le la", Miranda (5). O le a le mea na tupu i lenei tino ua motusia, matou te le iloa foi. Pe a faʻamatalaina le gaioiga o masina o Uranus, e faʻaaoga e saienitisi upu e pei o le "faʻafuaseʻi" ma le "le mautonu". O masina o loʻo tuleia ma toso e le tasi le isi i lalo o le malosi o le kalave, ma faʻalavelave ai o latou taamilosaga umi, ma o nisi o na mea e faʻamoemoe e paʻu le tasi i le isi i le faitau miliona o tausaga. E talitonuina e le itiiti ifo ma le tasi o mama Uranus na faia ona o se taunuuga o sea fetoaiga. O le le mautonu o lenei faiga o se tasi lea o faʻafitauli o se misiona faʻapitoa e taamilo i lenei paneta.

O le masina na fa'aumatia isi masina

E foliga mai tatou te iloa atili mea o loʻo tupu i luga o Neptune nai lo Uranus. Matou te iloa e uiga i afā faʻamaumauga e oʻo atu i le 2000 km / h ma e mafai ona matou vaʻaia vaega pogisa o afa i luga o lona mata lanumoana. E le gata i lea, na o sina mea itiiti lava. Tatou te mafaufau pe aisea paneta lanumoana e sili atu le vevela nai lo le mea e maua mai ai. E ese le manatu o Neptune e mamao tele mai le La. Ua fuafuaina e le NASA o le eseesega o le vevela i le va o le vevela ma ao pito i luga e 160° Celsius.

E le itiiti ifo le lilo i lenei paneta. Ua maofa saienitisi le mea na tupu i masina o neptune. Matou te iloa auala autu e lua e maua ai e satelite paneta - a le o satelite na fausia ona o se aafiaga tele, pe o totoe mai. fa'avaeina o le la, na faia mai le talita fa'ata'amilomilo fa'ata'amilo i le kesi tele a le lalolagi. le lalolagi i Mati masalo na maua a latou masina mai aafiaga tetele. I le si'osi'omaga o le kasa, o le tele o masina e amata mai i se tisiketi fa'ata'amilo, ma masina lapopo'a uma e ta'amilo i le va'alele ma le mama e tasi pe a uma ona ta'amilo. Jupiter, Saturn ma Uranus e fetaui ma lenei ata, ae e le fetaui Neptune. E tasi le masina tele iinei Tu'aigalea o le masina lona fitu e sili ona telē i le la (6). E foliga mai o se mea ua pu'eina pasi Kuyperlea i le ala na faʻaumatia toetoe lava o le Neptune system atoa.

6. Fa'atusatusaga o le lapopo'a o satelite tetele ma paneta fa'ate'a o le la.

Trytona orbit 'ese'ese mai feagaiga. O isi satelite tetele uma ua tatou iloa - o le Earth's Moon, faʻapea foʻi ma satelite tetele uma o Jupiter, Saturn ma Uranus - e taamilo i le vaalele tutusa ma le paneta o loʻo i ai. E le gata i lea, e taamilo uma i le itu e tasi e pei o paneta: faʻasaga i le itu taumatau pe a tatou tilotilo "i lalo" mai le pito i matu o le La. Trytona orbit e 157° lona fa'ata'ali'i pe a fa'atusatusa i masina, lea e ta'amilo ma le taamilosaga a Neptune. E taamilo i se mea e taʻua o le toe faʻafoʻi: Neptune e taamilo i le itu taumatau, aʻo Neptune ma isi paneta uma (faʻapea foʻi ma satelite uma i totonu o Triton) e taamilo i le itu faʻafeagai (7). E le gata i lea, e le o iai foi Triton i le vaalele lava e tasi pe o sosoo atu ai. taamilo Neptune. O lo'o fa'ailo pe a ma le 23° i le va'alele o lo'o ta'amilo ai Neptune i lona lava axis, se'i vagana ua taamilo i le itu sese. O se fu'a mumu tele e ta'u mai ai e le'i sau le Triton mai le tisiki paneta lava e tasi na fausia ai masina i totonu (po'o masina o isi sauai kesi).

7. Fa'ata'amilosaga fa'ata'amilo o Triton i Neptune.

I le mamafa e tusa ma le 2,06 kalama i le kupita senitimita, o le mamafa o Triton e maualuga tele. E iai ufiufi i aisa kulimi eseese: Aisa fa'aisa e ufiufi ai vaega o le kaponi'okesaisa fa'aaisa (aisa mago) ma se ofu o le aisa vai, ma fa'atusaina ai le fa'aputuina i luga o le Pluto. Ae ui i lea, e tatau ona i ai se u'amea mafiafia papa-u'amea, lea e maua ai le sili atu le mamafa nai lo Pluto. Na o le pau lava le mea e iloa e matou e faʻatusatusa i Triton o Eris, o le mea sili ona telē Kuiper fusipaʻu, i le 27 pasene. sili atu le tele nai lo Pluto.

E na'o 14 masina iloa o Neptune. Ole numera la'ititi lea ile tele o kesi ile faiga le la. Masalo, e pei o le tulaga o Uranus, o se numera tele o satelite laiti o loʻo taamilo i Neptune. Peitai, e leai ni satelite tetele atu iina. O Triton e latalata tele i Neptune, ma e na o le 355 km le mamao o le taamilosaga, pe tusa ma le 000 pasene. latalata atu i Neptune nai lo le Moon i le Lalolagi. O le masina e sosoo ai, o Nereid, e 10 miliona kilomita le mamao mai le paneta, o Galimede e 5,5 miliona kilomita le mamao. O mamao mamao ia. I le tele, afai e te aofaʻi uma satelite a Neptune, Triton e 16,6%. le tele o mea uma e taamilo i Neptune. O loʻo i ai se masalosaloga malosi e faapea ina ua uma le osofaʻiga o le taamilosaga a Neptune, o ia, i lalo o le faatosinaga a le kalave, na lafoina isi mea i totonu. Kuiper's Pass.

E manaia lava lenei mea. Na'o le pau lava o ata o le pito i luga o Triton na matou pu'eina Sondi Voyager 2, fa'aalia pe tusa ma le limasefulu vaega pogisa e manatu o cryovolcanoes (8). Afai e moni, o lona uiga o se tasi lea o lalolagi e fa i le faiga o le la (Earth, Venus, Io ma Triton) ua iloa o loʻo i ai le mauga mu i luga o le fogaeleele. E le fetaui foi le lanu o Triton ma isi masina o Neptune, Uranus, Saturn poʻo Jupiter. Ae, e fetaui lelei ma mea e pei o Pluto ma Eris, mea tetele Kuiper fusi. O lea na taofia ai o ia e Neptune mai iina - o lea latou te fai mai ai i le asō.

I tua atu o le Kuiper Cliff ma tua atu

Za taamilosaga o Neptune E fiaselau mea fou ma laiti o lenei ituaiga na maua i le amataga o le 2020. paneta pupuni. Na lipotia mai e le au suʻesuʻe i le vateatea mai le Dark Energy Survey (DES) le mauaina o ni tino e 316 i fafo atu o le taamilosaga o Neptune. O nei mea, 139 e leʻi iloa atoa aʻo leʻi faia lenei suʻesuʻega fou, ma 245 na vaʻaia i vaʻaiga muamua a le DES. O se auiliiliga o lenei suʻesuʻega na lolomiina i se faasologa o faʻaopoopoga i se api talaaga astrophysical.

Neptun e taamilo faataamilo i le La i se mamao e tusa ma le 30 AU. (I, Earth-La mamao). I tua atu o Neptune o loʻo taoto ai Ppei o Kuyper - o se vaega o mea ma'a aisa (e aofia ai Pluto), kometa ma le faitau miliona o tino laiti, papa ma u'amea, o lo'o i ai le aofa'i mai le tele o le sefulu i le tele o selau taimi e sili atu nai lo le mamafa. e le o se asteroid. Matou te iloa nei pe tusa ma le tolu afe mea e taʻua o Trans-Neptunian Objects (TNOs) i totonu o le la, ae o le aofaʻi atoa o loʻo faʻatatauina e latalata ile 100 9 (XNUMX).

9. Fa'atusatusaga o le tele o mea fa'atrans-Neptunian ua iloa

Fa'afetai i le 2015 a sau O su'esu'ega a New Horizons e aga'i atu i Plutoia, tatou te iloa atili e uiga i lenei mea leaga nai lo Uranus ma Neptune. Ioe, va'ai toto'a ma su'esu'e lenei mea paneta paʻu na tula'i mai ai le tele o mealilo fou ma fesili, e uiga i fa'afanua mata'ina olaola, e uiga i se siosiomaga uiga ese, e uiga i methane glaciers ma le tele o isi fa'ailoga na faate'ia ai i tatou i lenei lalolagi mamao. Ae ui i lea, o mealilo a Pluto o loʻo i ai i le "sili ona lauiloa" i le uiga ua uma ona matou taʻua faalua. E tele naua mealilo ta'uta'ua i le eria e ta'alo ai Pluto.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o kometa e talitonu na afua mai ma tupu aʻe i le mamao o le vanimonimo. i le fusi Kuiper (i tua atu o le taamilosaga o Pluto) poʻo tua atu, i se itulagi lilo e taʻua Aort ao, o nei tino mai lea taimi i lea taimi o le vevela o le la e mafua ai ona mou ese le aisa. E tele kometa e lavea sa'o i le La, ae o isi e sili atu le manuia e faia se taamilosaga puupuu o le taamilosaga (pe a fai mai le fusi Kuiper) poʻo se umi (pe a fai mai le Ortho ao) faataamilo i le taamilosaga o le La.

I le 2004, na maua ai se mea uiga ese i le pefu na aoina i le taimi o le NASA's Stardust misiona i le Lalolagi. kometa Wild-2. O fatu o le efuefu mai lenei tino 'aisa na fa'ailoa mai na faia i se vevela maualuga. O le Wild-2 e talitonu na afua mai ma tupu a'e i le Kuiper Belt, e fa'apefea la ona fa'atupuina nei tama'i mata'itusi i se si'osi'omaga e sili atu i le 1000 Kelvin? O faʻataʻitaʻiga na aoina mai Wild-2 e naʻo le ogatotonu o le vaega o le accretion disk, latalata i le Sun talavou, ma e iai se mea na ave i latou i itulagi mamao. faiga le la i le fusi Kuiper. I le taimi nei?

Ma talu ai sa tatou feoai solo iina, atonu e tatau ona tatou fesili pe aisea E le o Kuiper pe na fa'afuase'i ona i'u? O le fusipa'u Kuiper o se vaega tele o le la e fausia ai se mama faataamilo i le la i tua atu o le taamilosaga o Neptune. Ole faitau aofa'i ole Kuiper Belt Objects (KBOs) ua fa'afuase'i ona pa'u i totonu ole 50 AU. mai le la. E ese le mea lea, talu ai o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e valoia le faʻateleina o le numera o mea i lenei nofoaga. O le pa'ū e matua mataʻutia ma ua faʻaigoaina "Kuiper Cliff".

E tele manatu e uiga i lenei mea. E manatu e leai se "papa" moni ma e tele mea Kuiper fusipaʻu o loʻo taamilo i le 50 AU, ae mo nisi mafuaʻaga e laiti ma e le mafai ona vaʻaia. O le isi manatu e sili atu ona finau, o CSO i tua o le "papa" na tafiesea e se paneta. O le tele o tagata su'esu'e i le vateatea e tetee i lenei manatu, ma ta'ua ai le leai o ni fa'amaoniga mata'ituina o se mea tele o lo'o taamilo i le Kuiper Belt.

E fetaui ma le "Planet X" po'o Nibiru hypotheses. Ae atonu o se isi mea lea, talu ai o suʻesuʻega resonant o tausaga talu ai nei Constantina Batygina i Mike Brown latou te iloa atu le aafiaga o le “paneta lona iva” i mea e matuā ese lava, v ta'amilosaga fa'apitoa meafaitino ua ta'ua Extreme Trans-Neptunian Objects (eTNOs). O le paneta o le hypothetical e nafa ma le "Kuiper cliff" o le a le sili atu nai lo le Lalolagi, ma o le "paneta lona iva", e tusa ai ma le au suʻesuʻe vateatea na taʻua, o le a latalata atu i Neptune, sili atu. Masalo o loʻo i ai uma iina ma lalafi i le pogisa?

Aisea tatou te le vaʻai ai i le faʻaaliga Planet X e ui ina i ai se tele tele? Talu ai nei, na aliaʻe mai ai se fautuaga fou e mafai ona faʻamatalaina lenei mea. O lona uiga, tatou te le o vaʻaia, aua e le o se paneta, ae, masalo, o le uluaʻi pu uliuli na totoe pe a uma. Paʻu Tele, ae na taofia kalave o la. E ui ina sili atu le tele nai lo le lalolagi, e tusa ma le 5 senitimita le lautele. O lenei manatu, o le Ed Witten, o se fomaʻi i le Iunivesite o Princeton, ua tulaʻi mai i masina talu ai nei. Ua fuafua le saienitisi e faʻataʻitaʻi lona manatu e ala i le auina atu i se nofoaga tatou te masalomia ai le i ai o se pu uliuli, o se 'au o nanosatellites faʻamalosi leisa, e tutusa ma mea na atiaʻe i le Breakthrough Starshot poloketi, o lona sini o se vaalele vaʻavaʻa i Alpha Centauri.

O le vaega mulimuli o le la e tatau ona avea ma Oort Cloud. Ae le o tagata uma e iloa o loʻo i ai. O se ao fa'ata'ali'oli'o o le pefu, tama'i otaota, ma asteroids o lo'o fa'ata'amilo i le La i le mamao o le 300 i le 100 iunite fa'apitoa, e tele lava e aofia ai le aisa ma kasa fa'amalosi e pei o le ammonia ma le methane. E fa'alautele pe tusa o le kuata o le mamao i Proxima Centavra. O tuaoi pito i fafo o le Oort Cloud o loʻo faʻamalamalamaina le tapulaʻa o le malosi o le kalave o le la. O le ao o Oort o se toega mai le fausiaina o le la. E aofia ai meafaitino na tuliesea mai le System e ala i le malosi o le kalave o kesi sauai i le amataga o lona fausiaina. E ui lava e leai se faʻamaonia faʻamaonia saʻo o le Oort Cloud, o lona i ai e tatau ona faʻamaonia e kometi taimi umi ma le tele o mea mai le vaega centaur. O le Oort Cloud i fafo, e vaivai le fusifusia e le kalave i le la, e faigofie ona faʻalavelaveina e le kalave i lalo o le faatosinaga a fetu lata ane ma.

Agaga o le la

O le su'esu'eina o mealilo o la tatou Faiga, ua tatou matauina ai le tele o mea sa manatu sa i ai, o lo'o taamilo i le La ma o nisi taimi sa i ai se aafiaga tele i mea na tutupu i le amataga o le fa'avaeina o lo tatou itulagi. O “aitu” uiga ese ia o le faiga o le la. E aoga le va'ai i mea ua fai mai sa i ai muamua, ae o lea ua le o toe i ai pe le mafai ona tatou va'aia (10).

10. O mea faitino o lo'o misi pe le vaaia o le la

Tagata su'esu'e i fetu sa latou faauigaina le tutasi Orbit ole Mercury e fai ma faailoga o le paneta o loo natia i ave o le la, o le mea ua taʻua. Faʻafanua. O le talitonuga o Einstein o le kalave na faʻamatalaina ai faʻalavelave faʻasolosolo o se paneta laitiiti e aunoa ma le faʻaogaina o se paneta faaopoopo, ae atonu o loʻo i ai pea asteroids ("volcanoes") i lenei sone tatou te leʻi vaʻaia.

E tatau ona fa'aopoopo i le lisi o mea e misi le paneta o Theya (poʻo Orpheus), o se paneta faʻapitoa anamua i le amataga o le la, e tusa ai ma le tuputupu aʻe o talitonuga, na fetaui ma lalolagi muamua E tusa ma le 4,5 piliona tausaga talu ai, o nisi o lapisi na faia i lenei auala na faʻapipiʻiina i lalo o le faatosinaga a le kalave i le taamilosaga o lo tatou paneta, ma fausia ai le Moon. Ana tupu lena mea, masalo tatou te le toe vaai ia Thea, ae i se isi itu, o le Earth-Moon system o lana fanau.

O le mulimuli i le ala o mea lilo, tatou te tautevateva paneta V, o le paneta lona lima o le la, lea sa tatau ona taamilo i le La i le va o Mars ma le fusi asteroid. O lona i ai na fautuaina e saienitisi o loʻo galulue i le NASA. Ioane Chambers i Siaki Lissauer e fai ma faʻamatalaga talafeagai mo osofaʻiga tetele na tutupu i le vaitaimi o Hadean i le amataga o lo tatou paneta. E tusa ai ma le manatu, e oo atu i le taimi na fausia ai paneta c faiga le la e lima paneta papa i totonu na fausia. O le paneta lona lima sa i ai i totonu o se taamilosaga eccentric laʻititi ma se axis semi-major axis o le 1,8-1,9 AU. O lenei taamilosaga na faʻalavelaveina e faʻalavelave mai isi paneta, o le paneta na ulu atu i se taamilosaga eccentric e sopoia ai totonu o le fusi asteroid. O asteroids taapeape na iu i auala e sopoia ai le taamilosaga o Mars, sologa sologa, faapea foi ma felavasai. taamilo o le lalolagi, fa'atupula'ia mo sina taimi le tele o a'afiaga i le Lalolagi ma le Moon. Mulimuli ane, na ulu atu le paneta i se taamilosaga resonant o le afa o le maualuga o le 2,1 A ma paʻu i le La.

Ina ia faʻamatalaina mea na tutupu ma mea faʻapitoa o le amataga o le i ai o le la, na tuʻuina atu ai se fofo, aemaise lava, e taʻua o le "tulaga osooso o Jupiter" (). E manatu faapea Jupiter taamilosaga ona suia vave lea ona o fegalegaleaiga ma Uranus ma Neptune. Ina ia mafai e le faʻataʻitaʻiga o mea na tutupu e taʻitaʻia ai le tulaga o loʻo i ai nei, e tatau ona manatu o le la i le va o Saturn ma Uranus i aso ua tuanaʻi sa i ai se paneta ma se tele e tutusa ma Neptune. O se taunuuga o le "oso" a Jupiter i totonu o le taamilosaga ua iloa e i tatou i aso nei, o le lona lima o kasa sauai na lafo ese mai le faiga o le paneta ua lauiloa i aso nei. O le a le mea na tupu i lenei paneta na sosoo ai? Atonu na mafua ai se faʻalavelave i le fusi Kuiper o loʻo tulaʻi mai, ma lafo ai le tele o mea laiti i totonu ole la. O nisi oi latou na pueina o ni masina, o isi na lavea i luga paneta papa. Masalo, o le taimi lea na fausia ai le tele o lua i luga o le masina. Ae faapefea le paneta ua faaaunuua? Hmm, e fetaui ma le faʻamatalaga o le Planet X i se auala uiga ese, ae seʻi vagana ua tatou faia ni faʻamatalaga, ua na o se matematega.

I le lisi o lo o filemu pea, o se paneta faʻapitoa o loʻo faʻataʻamilo i le Oort Cloud, o lona i ai na faʻatulagaina e faʻavae i luga o le auʻiliʻiliga o ala o kometi taimi uumi. E faaigoa ia Tyche, le atua fafine Eleni o le laki ma le tamaoaiga, o le tuafafine agalelei o Nemesis. O se mea o lenei ituaiga e le mafai ae sa tatau ona iloa i ata infrared na pu'eina e le WISE space telescope. Iloiloga o ana matauga, lomia i le 2014, ua fautua mai ai e le o iai sea tino, ae o Tyche e leʻi aveesea atoatoa.

E le atoatoa se fa'amaumauga fa'apea pe a leai Nemesis, o se tamaʻi fetu, atonu o se tamaʻi lanu enaena, lea na faʻatasi ma le la i aso ua tuanaʻi, ma fausia ai se faiga e lua mai le la. E tele manatu e uiga i lenei mea. Stephen Staller mai le Iunivesite o Kalefonia i Berkeley na tuʻuina atu faʻatusatusaga i le 2017 e faʻaalia ai o le tele o fetu e fai taitoalua. E manatu le to'atele o le satelite umi a le La ua leva ona faamavae i ai. E i ai isi manatu, e taʻua o le latalata atu i le La i se vaitaimi umi lava, e pei o le 27 miliona tausaga, ma e le mafai ona iloa ona o le mea moni o se lanu enaena enaena enaena ma e laʻititi laʻititi. O le filifiliga mulimuli e le lelei tele, talu ai o le faʻalatalata mai o se mea tele e ono lamatia ai le mautu o la tatou System.

E foliga mai o nisi o nei tala aitu atonu e moni aua latou te faʻamatalaina mea o loʻo tatou vaʻaia i le taimi nei. O le tele o mealilo tatou te tusia i luga e mauaa i se mea na tupu i se taimi ua leva. Ou te manatu e tele mea ua tutupu ona e le mafaitaulia mealilo.

Faaopoopo i ai se faamatalaga