Tagata fa'aumatia helikopa Iapani
Meafaigaluega militeli

Tagata fa'aumatia helikopa Iapani

Tagata fa'aumatia helikopa Iapani

O va'a tetele a le Japanese Naval Self-Defense Force o ni vaega fa'apitoa ua fa'avasegaina i se vaega o ni helikopa fa'aumatia. O le "faʻailoga" faʻapolokiki mama na fetaui ma sui o le ua uma ona aveese, uluai augatupulaga o nei fausaga. I le taimi nei, o le isi augatupulaga o lenei vasega o loʻo i ai i le laina - o le taunuuga o le poto masani a Iapani, atinaʻe faʻapitoa, o se tuuga faʻaitulagi o auupega ma suiga geopolitical i Asia Sasaʻe Mamao. O lenei tusiga o loʻo tuʻuina atu ai iunite uma e valu na fausia ma o loʻo avea pea ma faʻavae o 'au faʻataʻitaʻi i luga o le Vaega o Puipuiga a le Tagata Lava Ia.

Le fanau mai o le manatu

E pei ona faaalia i taua uma e lua a le lalolagi, o se setete o motu, e oo lava i se vaegaau tele o le sami, e faigofie lava ona faalētonu i gaoioiga a vaa folau. I le taimi o le Taua Tele, na taumafai le Imperial Siamani e faia lenei mea, ma saili se auala e faatoilaloina ai Peretania Tele - o le tulaga faatekinolosi o le taimi, faapea foi ma le mauaina e Lonetona o auala faasaʻo, na taofia ai lenei fuafuaga. I le 1939-1945, na toe latalata atu ai le au Siamani i le tuʻuina atu o se osofaʻiga taua i vaʻa - o le mea e lelei ai, na iʻu i se faʻalavelave. I le isi itu o le kelope, na faia ai e le US Navy ni gaioiga faapena faasaga i 'au a le malo o Iapani. I le va o le 1941 ma le 1945, na goto ai e va'a a Amerika le 1113 va'a fa'atau a Iapani, e tusa ma le 50% o mea na leiloa. O lenei mea na faʻagesegese lelei ai galuega a le militeri ma fesoʻotaʻiga i le va o motu Iapani ma eria i le konetineta o Asia poʻo le Vasa Pasefika. I le tulaga o le Land of the Rising Sun, e taua foi le tele o oloa eseese e manaʻomia e lagolago ai pisinisi ma sosaiete o loʻo faʻaulufale mai e ala i le sami - o le malosiaga o le malosi o se tasi o mea sili ona taua. O lenei mea na avea ma vaivaiga taua o le atunuu i le afa muamua o le XNUMXth seneturi ma le taimi nei. E le o se mea e ofo ai, o le faʻamautinoaina o le saogalemu o fesoʻotaʻiga i luga o le gataifale ua avea ma se tasi o galuega autu a le Iapani Maritime Self-Defense Force talu mai lona fausiaina.

I le taimi o le Taua Tele Patriotic, na matauina ai o se tasi o auala sili e feagai ai ma submarines, ma o le mea lea o le taufaamataʻu autu i fesoʻotaʻiga, o le fegalegaleaiga o le taʻaloga - o se vaega i luga o le fogaeleele ma vaalele, e le gata i le eleele ma vaʻa taua na aʻe. i luga o le vaa.

E ui o le tele o vaʻa vaʻavaʻa e taua tele e faʻaaogaina e ufiufi ai feʻaveaʻi ma auala fefaʻatauaʻiga, o le faʻataʻitaʻiga a Peretania i le faʻaliliuina o le vaʻa faʻatau Hanover i le matafaioi o se ave taʻavale na amata ai le fausiaina o le vasega. O se tasi lea o ki i le manuia o le Allies i le taua mo le Atalani, faapea foi ma galuega i totonu o le Vasa Pasefika - i totonu o lenei fale mataaga o galuega, sa faaaogaina foi auaunaga a vaa o lenei vasega (i se tulaga faatapulaaina. ) e Iapani.

O le iʻuga o le taua ma le toe tuʻuina atu o le Emepaea na taʻitaʻia ai le faʻatagaina o se tulafono faʻatapulaʻa, lea, aemaise lava, faʻasaina le fausiaina ma le faʻaogaina o vaʻalele. Ioe, i le 40s, e leai se tasi i Iapani na mafaufau e uiga i le fausiaina o ia vaa, pe a na o mafuaaga tau tamaoaiga, tupe ma faʻalapotopotoga. O le amataga o le Cold War o lona uiga na amata ona faʻatupuina e tagata Amerika le Iapani e fausia ni leoleo i le lotoifale ma le faʻatonuina o malosiaga, aemaise lava, i le faʻamautinoaina o le saogalemu o vai o le teritori - na iu lava ina fausia i le 1952, ma le lua tausaga mulimuli ane na liua i le Neivi lava ia. -puipuiga (eng. Japan Maritime Self-Defense Force - JMSDF), vaega o le Iapani Self-Defense Forces. Mai lava i le amataga, o galuega autu o loʻo feagai ma le vaʻa o le faʻamautinoaina o le saogalemu o auala fesoʻotaʻiga mai le sami ma vaʻa. O le totonugalemu o lo'o i ai fa'ata'ita'iga o a'u ma va'a fa'afea'i - fa'aumatia ma va'a. E leʻi umi, na avea le pisinisi fau vaa i le lotoifale ma tuʻuina atu iunite, lea na galulue faʻatasi ma kamupani Amerika o loʻo tuʻuina atu meafaigaluega i luga o le vaa ma auupega e faʻavae i luga o le faʻatagaga a le Matagaluega a le Setete. O nei mea na fa'aopoopoina i le fausiaina o va'alele a le gataifale, lea e tatau ona aofia ai le tele o 'au leoleo e iai le malosi e tete'e ai i lalo o le sami.

Mo mafuaʻaga manino, e leʻi mafai ona fausia vaʻalele vaʻalele - o le faʻaleleia o tekinolosi o le Cold War na fesoasoani i Iapani. Ina ia mafai ona tau lelei, muamua lava, Soviet submarines, atunuu i Sisifo (faapitoa Amerika) amata galue i le faaaogaina o helikopa mo lenei ituaiga o galuega. Faatasi ai ma le gafatia e alu ese ma tulaueleele i luga, e le manaʻomia e le rotorcraft ni auala, ae na o sina avanoa i luga o le vaa ma se hangar - ma na mafai ai ona latou tuʻuina i luga o vaʻa taua e pei o se faʻaumatia / frigate.

O le ituaiga muamua o le anti-submarine helicopter e mafai ona galulue faatasi ma vaʻa Iapani o le Sikorsky S-61 Sea King - na fausia i lalo o le laisene e Mitsubishi faleoloa i lalo o le igoa HSS-2.

O toa o lenei tusiga e lua augatupulaga, o le muamua o latou (ua uma ona aveese mai le tautua) e aofia ai ituaiga o Haruna ma Shirane, ma le lona lua Hyuuga ma Izumo. Ua mamanuina e galulue faatasi ma helikopa i luga o le ea e tetee atu ai i lalo o le sami, o le lona lua o augatupulaga o loʻo i ai tomai faʻapitoa (sili atu i lena mea mulimuli ane).

Faaopoopo i ai se faamatalaga