Osofaiga a Iapani i Taialani: Tesema 8, 1941
Meafaigaluega militeli

Osofaiga a Iapani i Taialani: Tesema 8, 1941

O le fa'aumatiaga Thai o Phra Ruang, ata na pu'eina i le 1955. O ia o se va'a R-va'aiga na va'aia le tautua i le Taua Muamua a le Lalolagi ma le Royal Navy a'o le'i fa'atau atu i le Royal Thai Navy i le 1920.

I tua atu o vaaiga o le osofaʻiga a le Combined Fleet i Pearl Harbor ma le faʻasologa o gaioiga faʻamalosi i Asia i Sautesasae, na faia ai se tasi o gaioiga sili ona taua o le vaega muamua o le taua i le Pasefika. O le osofaʻiga a Iapani i Taialani, e ui o le tele o taua na na o ni nai itula, na faʻaiʻu i le armistice ona sosoo ai lea ma se feagaiga o le vavalalata. Mai le amataga, o le sini a Iapani e le o se galuega faamiliteli a Thailand, ae ia maua le faatagaga e felauai ai fitafita i luga o tuaoi o Burmese ma Malayan ma faʻaaogaina le faʻamalosi e auai i se tuufaatasiga e faasaga i malo colonial Europa ma le Iunaite Setete.

O le Emepaea o Iapani ma le Malo o Taialani (talu mai ia Iuni 24, 1939; sa taʻua muamua o le Malo o Siam), e foliga mai e matua ese lava atunuu i Sasaʻe Mamao, e tutusa le tasi i lo latou talafaasolopito umi ma faigata. I le taimi o le malosi o le faalauteleina o malo colonial i le XNUMXth seneturi, latou te leʻi aveesea lo latou pule silisili ese ma faʻavaeina sootaga faʻavaomalo ma malo malosi o le lalolagi i lalo o mea e taʻua o feagaiga le tutusa.

O le tau a Thai o le 1941 o le Curtiss Hawk III, na faʻatau mai Amerika.

Ia Aokuso 1887, na sainia ai le Tautinoga o Faauoga ma Fefaatauaiga i le va o Iapani ma Taialani, ma avea ai le Emeperoa Meiji ma le Tupu o Chulalongkorn ma faailoga o malo faaonaponei e lua o Asia i Sasae. I le faagasologa umi o le Westernization, sa manino lava Iapani i le pito i luma, e oo lava i le auina atu o le toʻasefulu o ona lava tagata tomai faapitoa i Bangkok ma le faʻamoemoe e lagolagoina le toe fuataʻiga o le tulafono, aʻoaʻoga ma sericulture1. I le vaitaimi o le va o taua, o lenei mea moni na lauiloa lautele i Iapani ma Thailand, ma mafua ai ona faʻaaloalo tagata uma e lua, e ui lava e leai ni sootaga faʻapolokiki poʻo le tamaoaiga i le va oi latou seia oʻo i le 2.

O le Siamese Revolution o le 1932 na faʻaumatia ai le pulega faʻapitoa muamua ma faʻavaeina se pulega faʻavae faʻatasi ai ma le uluai faʻavae a le atunuʻu ma le palemene bicameral. E ese mai i aafiaga lelei, o lenei suiga na taitai atu ai foi i le amataga o le tauvaga a le malo ma le militeri mo faatosinaga i le kapeneta Thai. O Colonel Phraya Phakhol Folfayhasen na faʻaaogaina le vevesi i le setete faasolosolo faʻatemokalasi, o le na faia se osofaʻiga i le aso 20 o Iuni, 1933 ma, i lalo o le façade o se pulega faʻavae, na faʻaalia ai se pulega faʻa-militeli.

Na saunia e Iapani le lagolago tau tupe mo le osofaʻiga i Taialani ma avea ma uluai atunuu na aloaia le malo fou faavaomalo. O sootaga i le tulaga aloaia na manino le mafanafana, lea na mafua ai, aemaise lava, i le mea moni na auina atu e le au ofisa Thai aʻoga i Iapani mo aʻoaʻoga, ma o le vaega o fefaʻatauaiga i fafo ma le malo e lona lua i le fefaʻatauaʻiga ma Peretania Tele. I se lipoti a le ulu o le tipiloma Peretania i Taialani, Sir Josiah Crosby, o uiga faaalia o tagata Thai e uiga i Iapani na faamatalaina e le mautonu - i le tasi itu, o le amanaiaina o le tamaoaiga o Iapani ma malosiaga faamiliteli, ma i le isi itu, le talitonuina. fuafuaga a le malo.

O le mea moni, o Thailand e tatau ona faia se sao faapitoa i fuafuaga faʻataʻatia a Iapani mo Asia i Sautesasae i le taimi o le Taua a le Pasefika. O Iapani, na talitonu i le saʻo o la latou tala faasolopito, na latou mafaufau i le tetee a tagata Thai, ae na faamoemoe e talepeina i latou e ala i le malosi ma taitai atu ai i le masani ai o sootaga e ala i le fesoasoani a le militeri.

O aʻa o le osofaʻiga a Iapani i Taialani e mafai ona maua i le aʻoaʻoga a Chigaku Tanaka o le "faʻapotopotoina o tulimanu e valu o le lalolagi i lalo o le tasi taualuga" (Iapani: hakko ichiu). I le amataga o le XNUMXth seneturi, na avea ma afi o le atinaʻeina o le nationalism ma pan-Asian ideology, e tusa ai ma le tala faasolopito o le Malo o Iapani o le puleaina lea o isi tagata Asia i Sasaʻe. O le pueina o Korea ma Manchuria, faapea foi ma le feteenaiga ma Saina, na faamalosia ai le malo o Iapani e fausia ni sini fou.

Ia Novema 1938, na faalauiloa ai e le kapeneta a Prince Fumimaro Konoe le manaomia o le faatuina o se Poloaiga Fou i Asia i Sasae Tele (Iapani: Daitoa Shin-chitsujo), lea, e ui lava sa tatau ona taulai atu i sootaga vavalalata i le va o le Emepaea o Iapani, o le Emepaea. o Manchuria ma le Ripapelika o Saina sa popole le tuusao foi Thailand. E ui lava i faʻaaliga o se manaʻoga e faʻamautu sootaga lelei ma paaga i Sisifo ma isi atunuu i totonu o le itulagi, e leʻi mafaufauina e le au fai tulafono a Iapani le i ai o se nofoaga tutotonu lona lua e faia ai faaiuga tutoatasi i Asia i Sasaʻe. O lenei manatu na faʻamaonia e le faʻasalalauga faʻasalalau manatu o le Greater East Asia Prosperity Zone (Iapani: Daitoa Kyōeiken), na faʻalauiloaina ia Aperila 1940.

E le tuusao, ae e ala i fuafuaga lautele faaupufai ma le tamaoaiga, na faamamafaina ai e Iapani o le itulagi o Asia i Sautesasae, e aofia ai Taialani, e tatau ona i ai i le lumanaʻi a latou vaega faapitoa o faatosinaga.

I le tactical level, o le fiafia i le vavalalata vavalalata ma Thailand e fesoʻotaʻi ma fuafuaga a le militeri Iapani e faoa malo o Peretania i Sautesasae Asia, e taʻua o le Malay Peninsula, Singapore ma Burma. Ua i ai i le tulaga sauniuni, na oʻo mai Iapani i le faaiuga o gaioiga e faasaga i Peretania e manaʻomia ai le faʻaaogaina e le gata i Indochina, ae faʻapea foʻi ma uafu Thai, malaevaalele ma le eleele. I le tulaga o le tetee atu Thai i le tuuina atu o nofoaga faamiliteli ma mumusu e malilie i le puleaina o le felauaiga o fitafita i le tuaoi o Burmese, na manatu le au Iapani fuafuaga e manaomia le tuuina atu o ni malosiaga e faamalosia ai faatagaga talafeagai. Ae ui i lea, o se taua masani ma Taialani e le o se fesili, talu ai o le a manaʻomia ai le tele o punaoa ma o se osofaʻiga a Iapani i malo o Peretania o le a le maua ai le elemene o le ofo.

O fuafuaga a Iapani e pulea Thailand, e tusa lava po o le a le faiga o le a faamaonia, e faapitoa lava le fiafia i le Third Reich, lea sa i ai ana misiona i Bangkok ma Tokyo. Na vaaia e le au faipule Siamani le toafilemu o Thailand o se avanoa e aveese ai nisi o fitafita Peretania mai Aferika i Matu ma Sasaʻe Tutotonu ma tuʻufaʻatasia taumafaiga a le militeri a Siamani ma Iapani e faasaga i le Malo o Peretania.

I le 1938, na suitulaga ai Pholphayuhasen e avea ma palemia e le General Plaek Phibunsongkhram (e masani ona taʻua o Phibun), o le na faʻatonuina se pulega faʻafitafita i Taialani na faʻataʻitaʻiina i le fascism Italia. O lana polokalame faʻapolokiki e aofia ai se suiga faʻaleaganuʻu e ala i le vave faʻafouina o sosaiete, le fausiaina o se malo Thai faʻaonaponei, se gagana Thai faʻatasi, le atinaʻeina o lana lava pisinisi, le atinaʻeina o le militeli ma le fausiaina o se malosiaga faʻaitulagi tutoatasi mai le Europa. malo faakolone. I le taimi o le nofoaiga a Phibun, na avea ai le fili i totonu o se vaega toʻaitiiti ma mauʻoa o Saina, lea na faatusaina i “tagata Iutaia o Sasaʻe Mamao”. I le aso 24 o Iuni, 1939, e tusa ai ma faiga faʻavae a le atunuʻu, na suia ai le igoa aloaia o le atunuu mai le Malo o Siam i le Malo o Taialani, lea, i le faaopoopo atu i le faʻavaeina o faavae o le malo faʻaonaponei, na faʻamoemoe e faʻamamafa. o le aia tatau e le mafai ona aveesea i fanua o loʻo nonofo ai le silia ma le 60 miliona tagata Thai i Burma, Laos, Cambodia ma Saina i Saute.

Faaopoopo i ai se faamatalaga