Aisea e fai ai le va'a a Chile?
Meafaigaluega militeli

Aisea e fai ai le va'a a Chile?

O se tasi o le tolu British Type 23 Chilean frigates - Almirante Cochrane. Po o le a fa'atasi atu ea i latou ma isi va'a o lenei fa'asologa o lo'o tautua pea i le Royal Navy? Ata US Navy

E ala i le faʻafaigofieina, e aunoa ma le faʻaleagaina poʻo le fuā, o le Armada de Chile e mafai ona taʻua o se vaʻa "lua-lima". O lenei faaupuga e le pepelo, ae o lona uiga taufaaleaga e le o atagia atoatoa ai le taua o lenei ituaiga o au faaauupegaina mo Chile, po o taumafaiga a pulega a le atunuu e fausia ma tausia se neivi faʻaonaponei.

O loʻo i luga o le talafatai i sisifo o Amerika i Saute, Chile e aofia ai le 756 km950 ma e 2 tagata. E aofia ai le tusa ma le 18 motu ma tamaʻi motu e latalata ane i le konetineta ma le Vasa Pasefika. Faatasi ai ma i latou e aofia ai: Easter Island - ua manatu o se tasi o nofoaga sili ona tuufua i le lalolagi ma Sala y Gómez - o le motu pito i sasae o Polenisia. O le muamua e 380 kilomita le mamao ae o le lona lua e 000 kilomita mai le talafatai o Chile. O lenei atunuu e iai foi le motu o Robinson Crusoe, e na o le 3000 kilomita mai Chile, lea e mafua ai lona igoa i le toa o le tala na tusia e Daniel Defoe (o lona faʻataʻitaʻiga o Alexander Selkirk, na nofo i le motu i le 3600). O le tuaoi o le sami o lenei atunuu e 3210 kilomita le umi, ma le tuaoi o le laueleele e 600 km. O le latitudinal o Chile e sili atu i le 1704 km, ma o le meridian i lona pito lautele e 6435 km (i le motu tele).

O le tulaga o le atunuu, foliga o ona tuaoi ma le manaʻomia o le pulea lelei o atumotu mamao o loʻo avea ma luitau ogaoga i ana au faʻaauupegaina, aemaise lava le neivi. Ua lava le taʻua o le sone tau tamaoaiga a Chile i le taimi nei e silia ma le 3,6 miliona km2. Ole tele tele, e tusa ma le 26 miliona km2, SAR sone o loʻo tuʻuina atu i Chile i lalo o maliega faʻavaomalo. Ma i se taimi umi, o le maualuga o le faigata ma le lavelave o galuega o loʻo feagai ma 'au a le sami a Chile e ono faʻateleina. Faʻafetai uma i tagi a Chile i se vaega o Antarctica, e aofia ai motu lata ane, ma se eria e sili atu i le 1,25 miliona km2. O lenei teritori o loʻo galue i mafaufau o tagata o le atunuʻu o le Chilean Antarctic Territory (Territorio Chileno Antártico). O se maliega faavaomalo i le tulaga o le Antarctic Treaty, faʻapea foʻi ma tagi na faia e Atenitina ma Peretania Tele, o loʻo faʻalavelaveina fuafuaga a Chile. E mafai foʻi ona faʻaopoopoina o le 95% o oloa faʻatau atu a Chile e tuua le atunuʻu i luga o vaʻa.

O nisi numera ...

O le Vaegaau a Chilean ua manatu o se tasi o autau sili ona aoaoina ma faaauupegaina i Amerika i Saute. E 81 le aofa'i o fitafita, e 000 i le neivi.O Chile o lo'o fa'amalosia le tautua fa'afitafita, lea e 25 masina mo le va'alele ma le 'au tau fanua ma le 000 masina mo le neivi. O le paketi a le 'autau a Chile e tusa ma le US $ 12 miliona. O se vaega o tupe mo le faʻatupeina o le militeri e maua mai i tupe mama na maua e le kamupani a le setete o Codelco, o se taʻitaʻi o le lalolagi i le gaosiga ma le auina atu i fafo o kopa. E tusa ai ma le tulafono a Chile, o le aofaʻi e tutusa ma le 22% o le tau faʻatau atu a le kamupani e faʻasoa i tausaga taʻitasi mo le puipuiga. O tupe e le'i fa'aaogaina o lo'o teu fa'afaigaluega i totonu o se fa'aputugatupe fa'apitoa, ua uma ona tau e tusa ma le US $ 5135 piliona.

… Ma sina tala faasolopito

O le amataga o le Armada de Chile na amata mai i le 1817 ma o taua na tau mo le tutoatasi o le atunuu. Ina ua maeʻa ona manumalo, na amata ai e Chile lona faʻalauteleina o le teritori, lea na faia ai e le au fitafita se sao taua. Mai le vaaiga o le talafaasolopito o le militeri, o mea sili ona manaia na tutupu i le taimi o le Taua a le Pasefika, lea e lauiloa foi o le Nitrate War, na tau i le 1879-1884 i le va o Chile ma le au tuufaatasi a Peru ma Bolivia. O le va'a falemata'aga a Huáscar e sau mai lenei vaitau. I le amataga o le taua, o lenei mataʻituina sa tautua i lalo o le fuʻa Peruvian ma, e ui lava i le taua tele o le Neivi Chile, sa matua manuia lava. Ae ui i lea, mulimuli ane, o le vaa na pueina e Chile ma o aso nei o se maa faamanatu e faamanatu ai le talafaasolopito o vaʻa a atunuu uma e lua.

I le 1879, na faia ai e 'au a Chile se taʻaloga tulaueleele ma faʻaiʻu i le puʻeina o le taulaga ma le aai o Pisagua. Ua manatu nei o le amataga lea o le vaitau faʻaonaponei o gaioiga amphibious. I le lua tausaga mulimuli ane, na faia ai se isi tulaueleele, i le faaaogāina o vaa mafolafola e faafaigofie ai le felauaiga o fitafita i le matafaga. O le tu'uina atu o se vaega fou i galuega fa'atosina o se sao sa'o a le Armada de Chile i le atina'eina o taua a le va'a. O se sao tuusao o le galuega a Alfred Thayer Mhan "O le Aafiaga o le Sea Power Upon History". O lenei tusi sa i ai se aafiaga tele i manatu o le lalolagi, ma saofagā i le tuuga o auupega i le sami lea na faaiuina i le Taua Muamua a le Lalolagi. O mataupu o loʻo iai i totonu na fananau mai i le taimi o le mataʻituina o le taua o le nitrate ma na lipotia mai na faʻatulagaina i le kalapu a le aliʻi i le laumua o Peru - Lima. E masalo o lo'o umia fo'i e le neivi a Chile le fa'amaumauga mo le fa'aogaina o 'au tau i le maualuga maualuga. I le taimi o le taua, i le 1883, na ia aveina ai le vaa torpedo Colo Colo (14,64 mita le umi) i le Vaituloto o Titicaca, e 3812 mita i luga aʻe o le sami, ma faʻaaogaina ai iina e leoleo ma pulea le vaituloto.

I le taimi nei, o le Armada de Chile operation zone ua vaevaeina i 5 itulagi, lea e nafa ai le taʻiala taʻitoʻatasi ma le faʻatinoina o galuega. O le autu autu o le au fitafita (Escuadra Nacional) mo galuega i le sone o le sami o loʻo i Valparaíso, ma le malosi i lalo o le sami (Fuerza de Submarinos) i Talcahuano. I le faaopoopo atu i iuni o le gataifale, o le neivi e aofia ai foi le ea (Aviación Naval) ma le Marine Corps (Cuerpo de Infantería de Marina).

Faaopoopo i ai se faamatalaga