Le mealilo o le taimi
o tekinolosi

Le mealilo o le taimi

O le taimi sa avea pea ma faafitauli. Muamua, sa faigata i mafaufau mataʻina ona malamalama po o le a tonu le taimi. I aso nei, pe a foliga mai ua tatou malamalama i lenei mea i se tulaga, e toatele e talitonu a aunoa ma lea, a itiiti mai i le uiga masani, o le a sili atu le mafanafana.

"" Tusia e Isaac Newton. Na ia talitonu o le taimi e mafai ona malamalama moni i le matematika. Mo ia, o le tasi-dimension absolute time ma le tolu-dimensional geometry o le Atulaulau na tutoʻatasi ma eseese vaega o le mea moni, ma i taimi uma o le taimi tonu, o mea uma na tutupu i le Atulaulau na tutupu i le taimi e tasi.

Faatasi ai ma lona talitonuga faʻapitoa o le fesoʻotaʻiga, na faʻaumatia ai e Einstein le manatu o le taimi e tasi. E tusa ai ma lona manatu, o le tutusa e le o se sootaga atoatoa i le va o mea tutupu: o le mea e tasi i le tasi faʻasologa o faʻamatalaga o le a le tutusa i le isi.

O se faʻataʻitaʻiga o le malamalama o Einstein i le taimi o le muon mai ave o le lagi. O se vaega subatomic e le mautu ma le averesi o lona olaga e 2,2 microseconds. E fau i luga o le ea, ma e ui lava tatou te faamoemoe e malaga na o le 660 mita (i le saoasaoa o le malamalama 300 km/s) a o lei pala, o aafiaga faalautele taimi e mafai ai e muons o le vanimonimo ona malaga i luga atu o le 000 kilomita i luga o le fogaeleele. ma isi. . I le fa'afanua o le lalolagi, e umi le ola o muon ona o lo latou saoasaoa tele.

I le 1907, na faailoa mai ai e le faiaoga muamua o Einstein o Hermann Minkowski le avanoa ma le taimi. O le Spacetime e amio e pei o se vaaiga o loʻo gaoioi ai vaega ninii i le atulaulau e faʻatatau i le tasi ma le isi. Peita'i, e le'i mae'a lenei fa'amatalaga o le spacetime (va'ai fo'i: ). E leʻi aofia ai le kalave seia oʻo ina faʻaalia e Einstein le fesoʻotaʻiga lautele i le 1916. O le ie o le spacetime e faʻaauau, lamolemole, piʻo ma faʻaleagaina ona o le iai o mea ma le malosi (2). O le kalave o le pupuni lea o le atulaulau e mafua mai i tino tetele ma isi ituaiga o malosi e iloa ai le ala e feoai ai mea. O lenei curvature e faʻamalosi, feʻaveaʻi pe a gaoioi mea. E pei ona taʻua e le fomaʻi o John Wheeler, "o le vateatea e mailei ai le tele, e taʻu atu i ai le auala e gaoioi ai, ma le tele o mailei vateatea, e taʻu i ai le auala e punou ai."

2. Einstein avanoa-taimi

Taimi ma le lalolagi quantum

O le talitonuga lautele o le fesoʻotaʻiga e manatu i le tafe o le taimi e faʻaauau ma fesoʻotaʻi, ma manatu o le tafe o le taimi e lautele ma atoatoa i le vaega filifilia. I le 60s, o se taumafaiga manuia e tuʻufaʻatasia manatu le fetaui muamua, quantum mechanics ma le fesoʻotaʻiga lautele na taʻitaʻia ai le mea ua taʻua o le Wheeler-DeWitt equation, o se laasaga agai i le talitonuga. quantum kalave. O lenei fa'atusatusaga na fo'ia ai le tasi fa'afitauli, ae na faia ai le isi. E leai se sao o le taimi i lenei faiga. O lenei mea ua mafua ai se feeseeseaiga tele i le va o fomaʻi, lea latou te taʻua o le faafitauli o le taimi.

Carlo Rovelli (3), e iai se manatu maumaututu o se tagata poto faa-Italia i aso nei i lenei mataupu. "," na ia tusia i le tusi "The Mystery of Time."

3. Carlo Rovelli ma lana tusi

O i latou e ioe i le Copenhagen faʻamatalaina o quantum mechanics e talitonu o quantum process e usitaʻia le Schrödinger equation, lea e tutusa lelei i le taimi ma tulaʻi mai le galu o se galuega. I le quantum mechanical version of entropy, pe a suia le entropy, e le o le vevela e tafe, ae o faʻamatalaga. O nisi quantum physicists fai mai ua latou mauaina le amataga o le aū o le taimi. Fai mai latou te faʻaumatia le malosi ma faʻaoga mea faitino ona o vaega subatomic e fusia faʻatasi e ala i fegalegaleaiga i le tulaga o le "quantum entanglement." Einstein, faatasi ai ma ana uo o Podolsky ma Rosen, na manatu o ia amioga e le mafai ona e feteenai ma le vaaiga moni a le lotoifale o le mafuaaga. E fa'afefea ona fegalegaleai fa'atasi vaega e tu mamao, o le fesili lea.

I le 1964, na ia faia ai se suʻega faʻataʻitaʻiga na faʻamaonia ai faʻamatalaga a Einstein e uiga i mea e taʻua o fesuiaiga natia. O le mea la lea, e talitonu le lautele o fa'amatalaga e fealua'i moni lava i le va o ni mea fa'apipi'i, e sili atu le vave nai lo le malamalama. E pei ona tatou iloa, e le o iai le taimi mo fasimea lavelave (4).

O se vaega o fomaʻi i le Iunivesite Eperu na taʻitaʻia e Eli Megidish i Ierusalema na lipotia i le 2013 na latou manuia i le faʻaogaina o photons e leʻi ola faatasi i le taimi. Muamua, i le laasaga muamua na latou fatuina ai se pea o photon, 1-2. E leʻi umi, ae latou fuaina le polarization o le photon 1 (le meatotino o loʻo faʻamatalaina le itu o loʻo faʻafefe ai le malamalama) - ma "fasi" ai (Vaega II). Sa auina atu le Photon 2 i lana faigamalaga, ma sa fausia ai se paga fou 3-4 (laasaga III). Ona fuaina lea o le Photon 3 faatasi ai ma le photon 2 femalagaa'i ina ia mafai ai ona "suia" le tau o le lavelave mai i paga tuai (1-2 ma le 3-4) i le fou tuufaatasi 2-3 (Laasaga IV). I se taimi mulimuli ane (tulaga V), ua fuaina le polarity o le photon 4 na o ola, ma o taunuuga e faatusatusa i le polarization o le photon 1 ua leva ona mate (tua i le tulaga II). I'uga? O faʻamaumauga na faʻaalia ai fesoʻotaʻiga quantum i le va o photons 1 ma le 4, lea e "le tumau mo se taimi le tumau." O lona uiga e mafai ona tula'i mai le fa'alavelave i faiga fa'atusa se lua e le'i ola fa'atasi i le taimi.

E le mafai e Megidish ma ana uo ona taofi le taumatemate e uiga i faʻamatalaga talafeagai o latou faʻaiʻuga. Masalo o le fuaina o le polarization o le photon 1 i le laasaga II i se auala e taitaia le lumanai polarization o le 4, po o le fuaina o le polarization o photon 4 i le laasaga V i se auala toe tusi le tulaga muamua polarization o photon 1. I itu uma e lua i luma ma tua. quantum correlations e fa'asolo atu i le mafua'aga gaogao i le va o le oti o le tasi photon ma le fanau mai o le isi.

O le a le uiga o lenei mea ile fua fa'atatau? O saienitisi o loʻo talanoaina faʻafitauli e ono tulaʻi mai ai le avanoa e faʻapea o a tatou vaʻavaʻai i le malamalama o fetu na faʻatonuina ai le polarization o photons i le 9 piliona tausaga talu ai.

O se paga o Amerika ma Kanata physicists, Matthew S. Leifer o le Chapman University i Kalefonia ma Matthew F. Pusey o le Perimeter Institute for Theoretical Physics i Ontario, matauina i le tele o tausaga ua mavae pe afai tatou te le pipii atu i le mea moni e faapea Einstein. O fua na faia i luga o se vaega e mafai ona atagia i le taimi ua tuanaʻi ma le lumanaʻi, lea i lenei tulaga e le taua. E ala i le toe faʻatulagaina o nisi o manatu faavae, na fausia ai e saienitisi se faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o le talitonuga a Bell lea e suia ai le avanoa i le taimi. O a latou faʻatusatusaga o loʻo faʻaalia ai le mafuaaga, pe a manatu o le taimi o loʻo i luma i taimi uma, tatou te tautevateva ai i feeseeseaiga.

E tusa ai ma Carl Rovelli, o lo tatou vaʻai tagata i le taimi e fesoʻotaʻi vavalalata ma le auala e amio ai le malosi vevela. Aisea tatou te iloa ai na o le taimi ua tuanai ae le o le lumanaʻi? O le ki, e pei ona fautua mai ai le saienitisi, fa'asolo fa'atasi o le vevela mai mea mafanafana i mea mālūlū. O se pusa aisa e pa'u i totonu o se ipu kofe vevela e maalili ai le kofe. Ae o le faagasologa e le mafai ona toe suia. O le tagata, e pei o se ituaiga "masini thermodynamic," e mulimuli i lenei aū o le taimi ma e le mafai ona malamalama i se isi itu. Na tusi Rovelli e faapea: “Ae afai ou te mātauina se tulaga mataʻutia, e mou atu le eseesega i le va o le taimi ua tuanaʻi ma le lumanaʻi... i le kalama faavae o mea e leai se eseesega i le va o le māfuaaga ma le aafiaga.”

Taimi e fuaina i vaega ninii

Pe atonu e mafai ona fuaina le taimi? O se a'oa'oga fou na alia'e talu ai nei e ta'u mai ai e le mafai ona sili atu i le tasi vae miliona o le piliona piliona o le sekone. O le a'oa'oga o lo'o mulimulita'i i se manatu e le itiiti ifo ma le meatotino fa'avae o le uati. E tusa ai ma le au failotu, o le aʻafiaga o lenei manatu e mafai ona fesoasoani i le fatuina o se "aʻoaʻoga o mea uma."

Ole manatu ole quantum time e le fou. Fa'ata'ita'iga quantum kalave e fa'apea e tatau ona fa'atatauina le taimi ma ia iai se saosaoa ma'oti. Ole ta'amilosaga ta'amilosaga lea ole iunite la'ititi lautele, ma e leai se fua ole taimi e mafai ona la'ititi nai lo lenei. E pei lava o loʻo i ai se fanua i le pito i lalo o le Vateatea na faʻamoemoeina le saoasaoa aupito maualalo o mea uma i totonu, tuʻuina atu le mamafa i isi vaega. I le tulaga o lenei uati lautele, “nai lo le tuuina atu o le mamafa, o le a maua ai le taimi,” o le faamatalaga lea a se tasi fomaʻi o lē na fautua mai e faavasega le taimi, o Martin Boyowald.

E ala i le fa'ata'ita'iina o sea uati lautele, o ia ma ana uo i le Pennsylvania State College i le US na fa'aalia ai o lenei mea o le a i ai ni a'afiaga mo uati atomic fa'akomepiuta, lea e fa'aogaina ai le vibration atomic e maua ai fa'ai'uga sili ona sa'o ua iloa. fua taimi. E tusa ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, o le fua o uati atomika (5) sa i ai taimi e le ogatasi ma le fua o le uati lautele. Ole mea lea ole a fa'atapulaaina ai le sa'o ole fua ole taimi ile uati atomic na'o ia, o lona uiga e lua uati atomic e ono i'u ina le fetaui ile umi ole taimi ua mavae. Ona o a tatou uati atomika sili ona lelei e tutusa le tasi ma le isi ma e mafai ona fuaina siaki e oo atu i le 10-19 sekone, po o le tasi vaesefulu o le piliona piliona o le sekone, o le iunite faavae o le taimi e le mafai ona sili atu nai lo le 10-33 sekone. . O faʻaiʻuga ia o se pepa i luga o lenei aʻoaʻoga na faʻaalia ia Iuni 2020 i le tusi talaaga Physical Review Letters.

5. Uati atomika fa'avae Lutetium i le Iunivesite Aoao o Sigapoa.

O le su'esu'eina pe o iai se iunite fa'apena o le taimi e sili atu i lo tatou tomai fa'atekonolosi o iai nei, ae e foliga mai e sili atu ona faigofie nai lo le fuaina o le taimi o le Planck, e 5,4 × 10–44 sekone.

E le aoga le aafiaga ole pepe!

O le aveeseina o le taimi mai le lalolagi quantum, poʻo le faʻatusatusaina, e mafai ona i ai ni taunuuga manaia, ae ia tatou faʻamaoni, o mafaufauga lauiloa e faʻaosoina e se isi mea, e taʻua o le taimi malaga.

Pe a ma le tausaga talu ai, na taʻu atu ai e le polofesa o le fisiki a le Iunivesite o Connecticut, Ronald Mallett i le CNN, na ia tusia se faʻataʻitaʻiga faasaienisi e mafai ona faʻaaogaina e fai ma faavae mo masini taimi moni. Na ia fausia foi se masini e faʻaalia ai se elemene autu o le aʻoaʻoga. E talitonu o ia e mafai ona fai liliu le taimi i se mataselelea e mafai ai ona malaga le taimi i le taimi ua tuanaʻi. Na ia fausia foi se faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le auala e mafai ai e lasers ona fesoasoani e ausia lenei sini. E tatau ona maitauina e le o mautinoa e uo a Mallett pe o le a faʻaalia lana masini taimi. E oo lava ia Mallett na ioeina o lona manatu e matuaʻi atoatoa i lenei taimi.

I le faaiuga o le 2019, na lipotia mai ai e le New Scientist e faapea o le physicists o Barak Shoshani ma Jacob Hauser o le Perimeter Institute i Kanata na faamatalaina se fofo e mafai ai e se tagata ona malaga mai le tasi. fafaga news i le lona lua, ua pasi e ala i le pu i totonu avanoa taimi po o se alavai, e pei ona latou fai mai ai, "mathematics possible." O lenei faʻataʻitaʻiga e faʻapea o loʻo i ai le tele o atulaulau tutusa e mafai ona tatou faimalaga ai, ma e i ai se faʻafitauli matuia - o le taimi o femalagaaiga e le afaina ai le tagata malaga lava ia. O lea e mafai ai ona e fa'aaafia isi fa'aauau, ae o le mea na amata ai le faigamalaga e tumau pea.

Ma talu ai ua tatou i ai i avanoa-taimi faʻaauau, ona faʻatasi ai lea ma le fesoasoani komepiuta quantum Ina ia faʻataʻitaʻiina taimi femalagaaʻi, ua faʻamaonia talu ai nei e saienitisi i totonu o le malo quantum e leai se "aafiaga butterfly", lea e vaʻaia i le tele o ata tifaga faasaienisi ma tusi. I faʻataʻitaʻiga i le quantum level, faʻaleagaina, foliga mai e toetoe lava a le suia, e pei o le mea moni o loʻo faʻamaloloina ia lava. O se pepa i luga o lenei autu na faʻaalia i lenei taumafanafana ile Psychological Review Letters. "I luga o se komepiuta quantum e leai se faʻafitauli pe faʻataʻitaʻiina le faʻafeagai o le evolusione i le taimi, poʻo le faʻataʻitaʻiina o le faagasologa o le toe suia o se faagasologa i tua," o le tala lea a Mikolai Sinitsyn, o se fomaʻi faʻapitoa i Los Alamos National Laboratory ma le tusitala o le suʻesuʻega. . Galuega. "E mafai ona tatou vaʻai moni i le mea e tupu i le lalolagi lavelave pe a tatou toe foʻi i tua, faʻaopoopo sina mea leaga ma toe foʻi i tua. Ua tatou iloa o lo tatou lalolagi anamua ua ola, o lona uiga e leai se aafiaga o pepe i le quantum mechanics.

O se ta tele lea mo i tatou, ae atonu o se tala lelei mo i tatou. O le fa'aauau pea-taimi e fa'atumauina lona fa'amaoni, e taofia ai suiga laiti mai le fa'aleagaina. Aisea? O se fesili manaia lenei, ae o se autu e ese lava nai lo le taimi lava ia.

Faaopoopo i ai se faamatalaga