Ole pito lilo ole faiga ole la
o tekinolosi

Ole pito lilo ole faiga ole la

E mafai ona faatusaina le pito i tua o lo tatou la i le sami o le lalolagi. E pei lava o latou (i se fua fa'alelagi) e toetoe lava a o'o mai io tatou tamatamailima, ae e faigata mo i tatou ona su'esu'eina mae'ae'a. Matou te iloa le tele o isi itulagi mamao o le vanimonimo e sili atu nai lo le Kuiper belt regions i tua atu o le taamilosaga a Neptune ma le ao Oort i tua atu (1).

Su'esu'e tafailagi fou ua mae'a ona afa i le va o Pluto ma lona isi su'esu'ega, mea 2014 tausaga69 w Kuiper fusi. O le itulagi lea i tala atu o le taamilosaga o Neptune, e amata i le 30 AU. u (po o le a.e., o le averesi lea o le mamao o le Lalolagi mai le La) ma faaiʻu pe tusa o le 100 a. mai le La.

1. O le fusipa'u Kuiper ma le ao Oort

O le New Horizons e leai ni taʻavale vaalele, lea na puʻeina ata iloga o Pluto i le 2015, ua silia ma le 782 miliona kilomita le mamao mai ai. A oo atu i le MU69 (2) o le a faʻapipiʻi e pei ona faʻamaonia Alan Stern, Saienitisi sili o le misiona, o le pito sili ona mamao o le sailiga o le filemu i le talafaasolopito o tagata.

Planetoid MU69 o se mea masani o le fusipa'u Kuiper, o lona uiga o lona taamilosaga e toetoe lava lapotopoto ma e le tumau i le orbital resonance ma lona orbital Neptune. O le mea faitino na maua e le Hubble Space Telescope ia Iuni 2014 ma na filifilia e avea ma se tasi o isi sini mo le New Horizons misiona. E talitonu tagata popoto o MU69 itiiti ifo i le 45 kilomita le lautele. Ae ui i lea, o le galuega sili ona taua a le vaʻa vaʻaia o le suʻesuʻeina lea o le fusi Kuiper i le auiliiliga. O tagata suʻesuʻe NASA e manaʻo e asiasia sili atu ma le luasefulu mea i totonu o le eria.

2. Le ala lele o le su'esu'ega a New Horizons

15 tausaga o suiga vave

Ua o'o i le 1951 Gerard Kuiper, o lona igoa o le tuaoi lata ane o le faiga o le la (lea e ta'ua mulimuli ane o Aort ao), na ia valoia o asteroids foi e taamilo i fafo atu o le taamilosaga o le paneta pito i fafo i totonu o la tatou faiga, e pei o Neptune, ma Pluto i tua atu. O le muamua, e igoa 1992 KV1Ae peitai, na faatoa maua i le 1992. Ole lapo'a masani ole paneta fa'atauva'a ma asteroids fusipa'u Kuiper e le sili atu ile selau kilomita. O loʻo faʻatatauina o le numera o mea fusipaʻu Kuiper ma le lautele o le sili atu i le 100 kilomita e oʻo atu i le selau afe.

O le Oort Cloud, lea e oʻo atu i tua atu o le Kuiper Belt, na fausia i le faitau piliona o tausaga talu ai ina ua paʻu le ao o le kesi ma le pefu na fausia ai le La ma paneta o loʻo siomia ai. O toega o mea e leʻi faʻaaogaina na lafoina i tua atu o taamilosaga o paneta sili ona mamao. E mafai ona faia aʻe se ao i le faitau piliona o ni tino ninii o loo taape faataamilo i le lā. O lona radius e oʻo atu i le fiaselau afe o iunite faʻapitoa, ma o lona aofaʻi atoa e mafai ona tusa ma le 10-40 taimi le mamafa o le lalolagi. O le i ai o se ao o mea na valoia i le 1950 e le Dutch astronomer Yang H. Oort. E iai le masalosaloga o aafiaga o le kalave o fetu lata ane mai lea taimi i lea taimi e tuleia ai mea taʻitasi o le ao Oort i totonu o lo tatou itulagi, ma fatuina ai kometa umi-ola mai ia i latou.

I le sefululima tausaga talu ai, ia Setema 2002, na maua ai le tino sili ona tele i le solar system talu mai le mauaina o Pluto i le 1930, na faʻaalia ai se vaitau fou o le mauaina ma suiga vave i le ata o le pito i tua o le la. Na aliali mai o se mea e le o iloa e taamilo i le La i le 288 tausaga i le mamao e 6 piliona kilomita, lea e sili atu ma le fasefulu taimi le mamao i le va o le Lalolagi ma le La (Pluto ma Neptune e na o le 4,5 piliona kilomita le mamao). O ona tagata su'esu'e, o tagata su'esu'e fetu i le California Institute of Technology, na fa'aigoaina Quaoara. E tusa ai ma faʻatatauga muamua, e tatau ona i ai le lautele o le 1250 km, lea e sili atu ma le afa o le lautele o Pluto (2300 km). Ua suia le tele o tupe pepa fou i 844,4 kilomita.

Ia Novema 2003, na maua ai le mea faitino 2003 WB 12, faaigoa mulimuli ane Manatu, e fai ma sui o le atua fafine Eskimo e nafa ma le foafoaina o manu o le gataifale. O le aano moni e le o le fusi Kuiper, ae ETNO vasega - o lona uiga, o se mea i le va o le Kuiper belt ma le Oort Cloud. Talu mai lena taimi, o lo tatou malamalama i lenei vaega na amata ona faateleina faatasi ai ma le mauaina o isi mea faitino, lea e mafai ona tatou faaigoaina, mo se faataitaiga, Makemake, Haume poʻo Eris. I le taimi lava e tasi, na amata ai ona tulaʻi mai ni fesili fou. E oo lava i le tulaga o Pluto. I le faaiuga, e pei ona e iloa, na le aofia ai o ia mai le vaega maualuga o paneta.

O lo'o fa'aauau pea ona su'e e tagata su'esu'e i fetu ni mea fou tuaoi (3). O se tasi o mea fou paneta tama'i Dee Dee. E tu i le 137 piliona kilomita mai le lalolagi. E taamilo solo i le La i le 1100 tausaga. O le vevela i luga o lona fogaeleele e oʻo atu i le -243°C. Na maua faʻafetai i le ALMA telescope. O lona igoa e faapuupuu mo le "Distant Dwarf".

3. Meafaitino Trans-Neptunian

Le Fa'amata'u Fa'alilo

I le amataga o le 2016, na matou lipotia i le MT na matou mauaina faʻamaoniga faʻapitoa mo le i ai o se paneta lona iva ae le o iloa i le la (4). Mulimuli ane, na fai mai saienitisi i le Suetena Suetena o Lund e leʻi faia i le solar system, ae o se exoplanet na puʻeina e le La. Fa'ata'ita'iga komepiuta Alexandra Musilla ma ua fautua mai ana uo o le la talavou na "gaoi" mai se isi fetu. Atonu na tupu lenei mea ina ua felataʻi fetu e lua. Ona lafo ese lea o le paneta lona iva mai lona taamilosaga e isi paneta ma maua ai se taamilosaga fou, e matua mamao lava mai lona matua fetu. Mulimuli ane, na toe vavamamao fetu e lua, ae na tumau pea le mea i le taamilosaga faataamilo i le La.

Saienitisi mai le Lund Observatory e talitonu o latou manatu e sili ona foliga mai o mea uma, aua e leai se faʻamatalaga sili atu mo le mea o loʻo tupu, e aofia ai faʻalavelave i le taamilosaga o mea faitino o loʻo taamilo i le fusi Kuiper. I se mea i fafo, sa natia ai se paneta fa'alilolilo mai o tatou mata.

tautala leotele Constantina Batygina i Mike Brown mai le California Institute of Technology, lea na faasilasila mai ia Ianuari 2016 ua latou mauaina se isi paneta e mamao atu i tua atu o le taamilosaga o Pluto, na faia ai e saienitisi e talanoa e uiga i ai e peiseai ua latou iloa o se isi tino selesitila tele o loo taamilo i se mea i fafo o le la. . . O le a laʻititi laʻititi nai lo Neptune ma o le a taamilo i le La i se taamilosaga elliptical mo le itiiti ifo i le 15 20-4,5. tausaga. Fai mai Batygin ma Brown o lenei paneta na tuliesea i le pito i tua o le la, masalo i le amataga o lona atinaʻe, e tusa ma le XNUMX piliona tausaga talu ai.

Na laga e le au a Brown le tulaga faigata i le faamatalaina o le i ai o le mea e taʻua Kuiper Cliff, o lona uiga, o se ituaiga o va i le fusi asteroid trans-Neptunian. E faigofie ona faʻamatalaina e le kalave o se mea tele e le iloa. Na faasino foi e saienitisi le fuainumera masani e faapea, mo le faitau afe o fasi papa i le Oort Cloud ma le Kuiper Belt, e tatau ona i ai le faitau selau o asteroids e tele kilomita le umi ma atonu e tasi pe sili atu foi paneta tetele.

4. O se tasi o mafaufauga vaaia e uiga i le Planet X.

I le amataga o le 2015, na tuʻuina atu ai e le NASA faʻamatalaga mai le Wide-Field Infrared Survey Explorer - WISE. Na latou faʻaalia i le vateatea i se mamao e oʻo atu i le 10 afe taimi e sili atu nai lo le La i le Lalolagi, e le mafai ona maua le Planet X. WISE, peitaʻi, e mafai ona iloa mea e le laʻititi nai lo Saturn, ma o le mea lea o se selesitila. le tino e pei o le Neptune e mafai ona sola ese mai i ai. O le mea lea, o loʻo faʻaauauina foi e saienitisi a latou sailiga ma le XNUMX mita Keck Telescope i Hawaii. E oo mai i le taimi nei e leai se aoga.

E le mafai ona taʻua le manatu o le matauina o le fetu "le manuia", le lanu enaena. – lea o le a avea ai le la o se faiga binary system. E tusa ma le afa o fetu o loo vaaia i le lagi o faiga ia e lua pe sili atu vaega. O la tatou faiga fa'alua e mafai ona fausia ai se tama'i lanu samasama (le La) fa'atasi ai ma se tama'i lanu enaena la'ititi ma sili atu le mālūlū. Ae ui i lea, o lenei manatu e foliga mai e le mafai i le taimi nei. E tusa lava pe na o ni nai selau tikeri le maualuga o le vevela o se tamaʻi lanu enaena, e mafai lava e a tatou meafaigaluega ona iloa. O le Gemini Observatory, le Spitzer Telescope ma le WISE ua uma ona faʻamautuina le i ai o le sili atu ma le sefulu mea faʻapea i le mamao e oʻo atu i le selau tausaga malamalama. Afai la o le satelite a le la o loʻo i fafo i se mea, sa tatau ona tatou matauina i se taimi ua leva.

Pe atonu sa iai le paneta, ae ua lē o toe iai? American astronomer i le Southwestern Research Institute i Boulder, Colorado (SwRI), David Nesvorny, i se tala na lomia i le tusi talaaga Science, ua faamaonia ai o le i ai o le mea ua taʻua o le testis i le fusi Kuiper. tulagavae o le sauai lona lima kesilea sa i ai i le amataga o le faavaeina o le faiga o le la. O le iai o le tele o vaega o le aisa i lenei vaega o le a faʻaalia ai le i ai o se paneta e pei o le Neptune.

Ua ta'ua e saienitisi le totonugalemu o le fusipa'u Kuiper o se seti o le faitau afe o mea trans-Neptunian e tutusa orbit. Na fa'aogaina e Nesvorny fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta e fa'ata'ita'i ai le fa'agaioiga o lenei "autu" i le 4 piliona tausaga talu ai. I lana galuega, na ia faʻaaogaina le mea ua taʻua o le Nice Model, lea e faʻamatalaina ai mataupu faavae o le femalagaiga o paneta i le taimi o le fausiaina o le la.

I le taimi o femalagaiga, Neptune, o loʻo tu i se mamao e 4,2 piliona kilomita mai le La, faʻafuaseʻi ona suia le 7,5 miliona km. E le iloa e tagata su'esu'e i fetu pe aisea na tupu ai lenei mea. O le malosi o le kalave a isi kasa tetele, aemaise lava Uranus poʻo Saturn, ua fautuaina, ae leai se mea e iloa o soʻo se fegalegaleaiga faʻakalave i le va o nei paneta. E tusa ai ma le faamatalaga a Nesvorny, e tatau ona tumau pea Neptune i se sootaga o le kalave ma nisi paneta aisa faaopoopo, lea na faamalosia i fafo mai lona taamilosaga agai i le Kuiper Belt i le taimi o lona femalagaaʻi. I le faagasologa o lenei faagasologa, na malepe ai le paneta ma tulai mai ai le faitau afe o mea aisa tetele ua lauiloa nei o lona autu poo trans-Neptunians.

O su'esu'ega o le Voyager ma Pioneer series, i ni nai tausaga talu ona fa'alauiloa, na avea ma ta'avale teresitila muamua e sopoia le taamilosaga o Neptune. O misiona ua faʻaalia ai le tamaoaiga o le Kuiper Belt mamao, toe faʻafouina le tele o talanoaga e uiga i le amataga ma le fausaga o le la o le la lea e sili atu nai lo le mateina e se tasi. E leai se tasi o suʻesuʻega na taia le paneta fou, ae o le Pioneer 10 ma le 11 na sola ese na alu i se auala faʻafuaseʻi na vaʻaia i tua i le 80. Ma toe tulaʻi mai fesili e uiga i le mafuaʻaga o le kalave o mea na matauina, lea atonu o loʻo natia i le pito. ole faiga ole la...

Faaopoopo i ai se faamatalaga