Vasa Initia i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, vaega 2
Meafaigaluega militeli

Vasa Initia i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, vaega 2

Vasa Initia i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, vaega 2

O le Grumman Martlet fusu o le 888th Fleet Air Arm, o loʻo galue mai le vaʻa HMS Formidalbe, lele i luga o le HMS Warspite, le vaʻa sili ona aoga o le 1942 seneturi; Me XNUMX

I le taimi muamua, o le Vasa Initia o se auala tele femalagaiga i le va o Europa ma Sasaʻe Mamao ma Initia. I totonu o Europa, o Peretania - ona o Initia, o le penina i le palealii o le malo - na sili ona gauai atu i le Vasa Initia. E le o se soona fai atu o le malo colonial o Peretania e aofia ai kolone o loo i luga o le Vasa Initia ma i luga o auala e tau atu i ai.

I le tautoulu o le 1941 - ina ua uma le faatoilaloina o Italia Aferika i Sasae ma le faatoilaloina o setete o Fagaloa o Peresia - o le malosi o Peretania Tele i le Vasa Initia na foliga mai e leʻi faʻafefe. E na o le tolu teritori tetele - Mozambique, Madagascar ma Thailand - sa i fafo atu o le pulega faamiliteli a Lonetona. Ae ui i lea, o Mozambique, e auai i Potukale, e aloaia o se setete le mautonu, ae o le mea moni o le paaga pito i leva a Peretania. O pulega Farani o Madagascar e leʻi naunau e galulue faʻatasi, ae leai se malosi poʻo se malosi e faʻaleagaina ai le taua a le Allied. Sa le sili atu le malosi o Taialani, ae - e feteenai ma Farani - na foliga mai e agalelei i Peretania.

Vasa Initia i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, vaega 2

Iā Setema 22-26, 1940, na faia ai e le ʻautau a Iapani se taʻaloga faafitafita i le itu i mātū o Indochina ma, ina ua uma le tetee a Falani mo sina taimi puupuu, na vaaia ai lea nofoaga.

E moni o le Vasa Initia na a'afia e le au faomea ma va'a a Siamani - ae o le gau na latou faia o ni fa'atusa. Atonu o Iapani e ono avea ma se taufaamatau, ae o le mamao i le va o le laumua o Iapani, Tokyo, ma Sigapoa - o se vaʻa i luga o le tuaoi i le va o vai o Initia ma le Pasefika - e tutusa ma le mamao i le va o Niu Ioka ma Lonetona. O le tele o popolega faʻapolokiki na faia e le Burmese Road, lea na tuʻuina atu e le Iunaite Setete i Saina e tau faasaga i Iapani.

I le tau mafanafana o le 1937, na tupu ai se taua i le va o Saina ma Iapani. E leʻi alu e pei ona fuafuaina e Chiang Kai-shek - o le taʻitaʻi o le pati Kuomintang, o loʻo pulea le Malo o Saina. Na teena e Iapani osofaʻiga a Saina, faia le taupulepulega, alu i le osofaʻiga, faoa le laumua o Nanjing ma taumafai e faia le filemu. Ae ui i lea, na fuafua Chiang Kai-shek e faʻaauau le taua - na ia faʻamoemoe i le numera numera, na ia maua le lagolago a le Soviet Union ma le Iunaite Setete, lea na sau ai meafaigaluega ma faufautua a le militeri. I le tau mafanafana o le 1939, sa iai misa i le va o Iapani ma Soviets i le Vaitafe o Chałchin-Goł (e latalata i le aai o Nomonhan). O le Red Army sa tatau ona manuia tele iina, ae o le mea moni, o se taunuuga o lenei "manumalo", na taofia e Moscow le tuuina atu o fesoasoani ia Chiang Kai-shek.

Faatasi ai ma le fesoasoani na tuʻuina atu ia Chiang Kai-shek mai Amerika, na faʻafetaui ai Iapani i le faʻaaogaina o se taʻiala e faʻavae i luga o tusi aoga.

intermediate - tipi ese le Saina. I le 1939, na nofoia ai e Iapani uafu o Saina i saute. I lena taimi, o fesoasoani a Amerika mo Saina na agai atu i taulaga o Farani Indochina, ae i le 1940 - ina ua uma ona nofoia Pale e Siamani - na malilie Farani e tapunia le malaga i Saina. I lena taimi, o fesoasoani a Amerika sa agai atu i luga o le Vasa Initia i taulaga o Burma ma atili ai - e ala i le Burmese Road - i Chiang Kai-shek. Ona o le faagasologa o le taua i Europa, na malilie foi Peretania ma le manaoga Iapani e tapunia le malaga i Saina.

I Tokyo, o le 1941 na valoia o le tausaga lea o le iʻuga o taua i Saina. Ae ui i lea, i Uosigitone, na lagolagoina le faaiuga e lagolagoina Chiang Kai-shek, ma na iʻu ai foi talu ai e le mafai ona tuʻuina atu Saina ma sapalai o taua, ua tatau ai ona taofia le sapalai o sapalai mo Iapani. O le faʻasalaga sa - ma o loʻo - manatu o se gaioiga faʻamalosi lea sa faʻamaonia ai le casus belli, ae e leʻi fefe ai le taua i le Iunaite Setete. I Uosigitone sa iai le talitonuga talu ai e le mafai e le Vaegaau a Iapani ona manumalo i se fili vaivai e pei o le Ami a Saina, o le a le filifili ai e alu e tau ma le US Army. Na iloa e tagata Amerika la latou mea sese ia Tesema 8, 1941 i Pearl Harbor.

Sigapoa: o le ma'a 'au'au o mea fa'akolone a Peretania

Na osofaʻia Pearl Harbor i ni itula talu ona amata osofaʻiga a Iapani. I le taimi muamua, o le ta na faʻatatau i British Malaya, o se vaega tele o setete faʻapitonuʻu i lalo o le pule a Lonetona. I le faaopoopo atu i sultanates ma puleʻaga na faʻaaogaina le puipuiga a Peretania, sa i ai iinei - e le gata i luga o le Malay Peninsula ae faʻapea foi i luga o le motu Initonesia o Borneo - faʻapea foʻi ma kolone e fa na faʻavae saʻo e Peretania. Ua avea Sigapoa ma mea sili ona taua o nei mea.

O le itu i saute o British Malaya o le mauoa Dutch East Indies, o ona motu - aemaise lava Sumatra ma Java - vavaeeseina le Vasa Pasefika mai le Vasa Initia. O Sumatra e vavae ese mai le Malay Peninsula e le Strait of Malacca - o le ala pito sili ona umi i le lalolagi, 937 kilomita le umi. E iai le foliga o se faga, e tele selau kilomita le lautele e tafe atu ai le Vasa Initia, ma le 36 kilomita vaapiapi e sosoo ai ma le Vasa Pasefika - latalata i Sigapoa.

Faaopoopo i ai se faamatalaga