numera lanu
o tekinolosi

numera lanu

Na tuuaia aʻu e se tasi tagata faitau i le faia o ni faaupuga faapolokiki i aʻu pepa i le matematika. Ia, sa ou talanoa e uiga i aoaoga. O le a'oga sa avea lava ma mataupu fa'apolokiki, e tusa lava pe na fa'atatau i le fa'apolokiki i tulaga o polokalame. I le amataga o Aperila, ina ua maeʻa le faʻaofiina o tapulaʻa autu i lo tatou olaga lautele, o le manaʻoga mo aʻoaʻoga mamao na faʻatupulaia tele. O se vaega o la'u tusiga o se tali i se faasologa o lauga TV mo tamaiti aoga tulagalua. Na mafua ai se afa i le lalolagi o faiaoga o le matematika - na tumu i latou i mea valea, e pei o se paelo vai tuai na lafoina i totonu o le vaituloto. Ina ia leai se tasi e tuuaia aʻu i faiga faʻapolokiki, o le a ou le tusia poʻo fea le televise TV.

O le tusitusiga e vaevae - Ou te amata i se talanoaga mo tamaiti laiti, ae agai i le mafaufau mo tagata matutua ma le isi itu. E le o le mea lea e le fiafia ai oe. Muamua mo tamaiti. O lo'u leo ​​lea i le talanoaga e uiga i le auala (lelei, pe faapefea ona e mafai) talanoa i tamaiti e uiga i le "Queen of Sciences".

Fa'amalositino 1. Va'ai i la'u paso muamua. O le a se mea e te vaaia i luga?

Fea e te nofo ai? Mareko. E te manatu na ou filifilia lanu o tatou tuaoi i se avanoa, pe mafai ona e mauaina se faʻamatalaga pe aisea e lanumoana ai le "pito i luga", ma le "lalo" o se ata paʻepaʻe? Ae aisea na ou tusia ai "luga" ma "lalo"? A uma, o vaega nei o le lalolagi e taʻua ... lelei, o le a tonu? Ma le isi lua? Pe atonu e te iloa pe aisea ua taʻua ai faava-o-malo o manatu autu e fa o N, E, W, S?

Fa'amalositino 2. Va'ai i fa'ailoga o le auala (1). O le fea e mafai ona ta'ua o le sikuea? Aiseā ua lapotopoto ai tulimanu o le muamua ma le lona tolu? Su'e po'o fea fa'ailoga o le auala e tafatolu, lapotopoto (li'o), ma le fa'ailoga ta'ifa'i. Aisea e ese ai le tasi faailoga tafatolu mai isi? Aisea e na'o le tasi le fa'ailoga fa'afafa?

1. O fea o nei faatusa e sikuea?

Fa'amalositino 3. Alu i luga ole laiga. Si'i i luga so'o se su'esu'ega. Fa'aigoa "square", ona filifili lea o "ata" ma ... va'ai i ata o lo'o i ai. E le uma, ae na o le sefulu. Filifili le mea e sili ona e fiafia i ai. Na e filifilia? Ia taumafai nei faatalitonu auaisea lea. Atonu e te le iloa oe lava? Pe atonu e te iloa?

Fa'amalositino 4. Va'ai la i la'u paso numera 2. O e va'ai i sikuea i totonu? Sa'o - e mumu i totonu. Ua latou tetele. O le muamua, la'ititi, i le agavale e tasi le mata, tasi le "fa'amau".

O le a ou tali atu loa. O se sikuea fa'amaneta o se sikuea lea e tutusa ai le aofa'iga o fuainumera fa'alava, tu'u sa'o ma fa'ata'ai. Sei o tatou siaki: atonu e te fai mai o le lona lua e faaluaina le lapopoa aua e lua ona faamau i itu taitasi…. Oi, e faaluaina le tele? Faitau pe fia ana faamau e Fa! Sei o tatou vaai po o le a le mea o le a sosoo ai. O le lautele lona tolu ma fa'amaufa'ailoga e tolu le maualuga. Faitau le su'iga. E toafia i latou? 25. O le fa lona fa o le umi ma le lautele (po o le maualuga) fa. Fa fa'afa o le sefuluono. Ioe, e sefulu ono ona su'i. Ma le lona lima? E lima su'i i itu ta'itasi, e fia la le aofa'i? Bravo, 25. Matou te fai atu o lenei sikuea e i ai le eria o le XNUMX. Ae masalo na e iloaina. O lea, e pei ona faʻaalia i le laulau i le itu taumatau.

4+9+2=3+5+7=8+1+6=4+3+8=9+5+1=2+7+6= 4+5+6=8+5+2=15.

Ua tusia sa'o e Wikipedia e leai se aoga o sikuea fa'ailoga i le faasaienisi. E na o le manaia lava. Ae o auala e fausia ai e sili atu ona manaia nai lo sikuea lava ia. E pei o tagata tafafao maimoa: e masani lava o le sini e lona lua, o le ala i ai e taua. Seʻi o tatou vaʻavaʻai pe faʻapefea ona fausia se sikuea o le luasefululima sikuea mita. Matou te tuʻuina le tasi i le ogatotonu ma manatua le "taaloga tautupu" ua galo, o lona uiga, chess. O le a matou oso sa'o i le NNE (North-North-East). Ua pau le "troika" mai le sikuea. Matou te ave i lona tulaga (o le mea mulimuli i le laina lona lua mai le pito i lalo). Faamanatu mai ia te aʻu le musika "faʻaititia i le muamua octave". Matou te faaaogaina pea lava pea lenei mataupu faavae... i le umi e mafai ai. E pipii i le ono. E le afaina, matou te tuʻuina le ono i lalo o le lima mumu, lea ua uma ona i totonu o le matou sikuea.

2. Aisea ua avea ai lenei sikuea "fa'ataulaitu"?

Toe fo'i i le numera mo tamaiti. Va'ai nei i le pito i luga o la'u paso #2. E i ai ni sikuea iina? E leai! O le a le igoa o nei fuainumera? Beata, o a mai oe? E sa'o oe, rectangles. Aiseā ua taʻua ai i latou faapena? Aua e iai a latou tulimanu sa'o? O le a tatou talanoa e uiga i lenei mea i se taimi mulimuli ane, ae mo le taimi nei seʻi o tatou manatua le uiga o le tulimanu saʻo. Bartek, fa'afefea ona e fa'amatalaina lenei mea i se tasi e le iloa? Masalo o se tulaga tutusa. Ia, tuu pea. Afai tatou te aveina se taavale ma liliu i se itu taumatau, ona le mamao tele lea i luma pe mamao tele foi i tua, ae saʻo tonu lava i le itu. Selina, tu i luga ma liliu i le itu taumatau. Agavale pe taumatau? E fa'afefea ona e mana'o ai.

Sei o tatou talanoa foi e uiga i foliga o loo i luga, o lona uiga, rectangles. O le fea e lapo'a, paee, paee, umi, pu'upu'u, itiiti fa'a'umi'umi, sili atu fa'ata'amilosaga? E mautinoa lava e te ioe o le samasama i le itu taumatau e umi, manifinifi ma umi. Ae ia faaeteete. Afai e taoto i lona itu, e umi foi, ae puupuu. E te ta'ua o ia "ga'o"?

3. Amata ona fausia se sikuea faamaneta 5 i le 5.

4. Fa'afefea ona fau se sikuea fa'amaneta 5x5?

O lea ua toe lua faaofi mo le au faitau matutua. Muamua o le 100. Ou te manatu o le 100 o le selau i soʻo se gagana Slavic. E taua tele lea mo tagata su'esu'e gagana. O le igoa o lenei numera e iloagofie ai vaega e lua o gagana Indo-European, lea e aofia ai gagana uma i luga o la tatou konetineta, sei vagana ai Finnish, Hungarian, Estonian Basque ma le Breton e le lauiloa.

I gagana na atiina ae i le galu muamua o femalagaiga, o le upu 100 na atiina ae i le (Greek) ma le (Latin), lea na amata mai ai Farani ma Siamani (ma, ioe, Igilisi). O le mea lena tatou te taʻua ai nei gagana centums.

O la tatou gagana e a'afia i le vaega o gagana tutotonu po'o gagana satemic, aua ina ua uma le palatalization (fa'amaluluina) o le gagana matua na avea lenei mea matagofie ma puupuu o le selau. E selau tausaga, selau tausaga, ola pea...

5. Mo tagata atamamai. Fa'ailoga fa'ailoga fa'atusa e faia i numera sili.

O le faaofi lona lua e umi, ae atoatoa i luga o le tulaga.

Mathematician ma

Указатель BMI Sa ou fesili ona o le manaomia. Sei ou faamanatu atu ia te oe o se faailoga lea e faʻatusatusa ma iloilo le tausisia o le mamafa o se tagata matua maʻi ma se masani faʻavae. Ole fua ole numera e faigofie: Vaevae lou mamafa (i kilo) ile sikuea ole maualuga (i mita). O le tapula'a mo le mamafa o lo'o fa'apea o se quotient o le 25. I luga o lenei fua, o le ta'alo tenisi ta'uta'ua Sipaniolo Rafael Nadal e toeitiiti lava mamafa (185 cm, 85 kg), e maua ai le BMI o le 24,85. Pa'u e pei o se pu, o lona tauva Serb Novak Djokovic e 21,79 ma faigofie ona fetaui i tapulaa masani mamafa. O le tusitala o nei upu ... o le a ou le fai atu pe o le a le maualuga o lenei fuainumera. Ae ui i lea, o le tapulaa pito i lalo o le mamafa saʻo mo aʻu (180 cm), o le ... 61 kg. O se tama e 180 kilokalama e 61 kilokalama lona mamafa e mautinoa lava e pa'ū i so o se savili. Ou te talitonu e ui lava o le mataupu faavae o le faailoga lava ia e saʻo, o lenei seti o tapulaʻa atonu na tuʻuina atu e kamupani vailaʻau (meaʻai fualaau).

Fomai lava latou iloa o lenei faailoga e le amanaia uiga patino o le tagata maʻi. O le a ou faaopoopo atu foi se mea moni o le numera. O tagata matutua ua paʻu le mamafa. Ua pa'u o latou ivi. I loʻu talavou, sa ou 184 cm le maualuga, o lea ua 180 cm. Afai ou te mamafa 100 kg, ona "ona", o lona uiga, ma le maualuga o le 184 cm, o le a maua ai se faailoga o le 29,5 (I tikeri mamafa), ma o le taimi nei. ma le maualuga o le 180 cm, o le a 30,9 (mamafa o le tikeri lona lua). Ae o le "Ou" e leʻi solomuli, naʻo le ivi ua milo.

Sei o tatou siaki le BMI index mo le "tumau o faailoga." O le manatu e le tatau ona afaina pe afai o faʻamatalaga e tuʻuina atu i le metric system (kilograms ma mita) pe, mo se faʻataʻitaʻiga, i le Igilisi pauna ma vae. O le mea moni, o numera o le a eseese, e pei o numera o loʻo faʻaalia ai le saoasaoa o le gaioiga i maila ma kilomita. Ae e faigofie lava ona liliu le tasi i le isi e aunoa ma se feteenaiga. O se fa'asesega lea. E faigofie ona liua maila i kilomita. Ae ina ua fesiligia pe o le a le tele o le pusaaisa, na tali mai laʻu uo Kanata, "27 kupita futu." Ma ia atamai iinei. E sili atu le leaga o le tulaga pe a fuafua le faʻaaogaina o le suauu o se taavale. I Amerika ma Kanata latou te fa'atatauina o le "E fia maila ile kalone o le a ou aveina?" Le faitau, atonu e mafai ona e faʻamasino (faʻatatau) pe o le 60 mpg e tele pe laʻititi? O le isi kalone US e ese mai le kalone Kanata (fa'aigoa o le imperial). E moni, o fua fa'atatau sa fa'atino i Kanata mo le tele o tausaga, ae e le faigofie tele le suia o mausa.

Ae o le BMI o loʻo faʻatulagaina mea uma. Talu ai o le vae Igilisi e tutusa ma le 30,48 cm ma le pauna e tutusa ma le 0,454 kg, o le taunuuga o le Igilisi BMI (faʻaalia i pauna o le mamafa i sikuea sikuea o le maualuga) e tatau ona faʻateleina i le 0,454 ma le 0,30482, e tutusa ma le 4,88. O se tagata e 180 cm le mamafa e 220,26 pauna ma le 5,9 futu. O auala uma e lua e faʻatatau ai le BMI e tutusa, 30,9.

Le taimi nei e sili ona manaia (mai le manatu o le matematika). I se tasi o a'u tusi, na ou faamatalaina ai le "fa'asinoala lapotopoto" - pe fia foliga lapotopoto e pei o se li'o. E fia - o lona uiga, i le matematika "e fia pasene." O le uili, ioe, 100 pasene lapotopoto. Ma isi numera? E faapefea ona fuaina?

Se'i o tatou fa'aoga le manatu lenei i le fuaina o le tele o le fa'afa'afa'afa "foliga" pei o se sikuea. Sei o tatou ta'ua o le "fuafuaga o le faatafunaga". O le sikuea e tatau ona 100% ta'e, sa'o? E mana'o le mathematician e fai mai o le ta'e o se sikuea e 1, ma o le ta'e o fa'afa'afa'afa vaiti e tutusa lelei lava le la'ititi.

Se'i o tatou fa'aogaina se mea e pei o le fa'asinomaga o le tino i fa'ata'afa'afa. Vaevae le vaega i le sikuea o le nofoaga. E fia le sikuea ma le itu a? E na o le 1/16 o tala. Ina ia maua se faasinoupu o le 1, tatou faatele i le 16. O le faasinoupu la o le tino mo rectangles o le

Va'ai la e alu ia rectangles i le foma'i. “O le a ou fuafuaina lou BMI,” o le tala lea a le fomaʻi. Faamolemole, taitoatasi. O au fa'ai'uga nei. O le fea e pa'u ai le mamafa?

6. O le fea tafa ta'afa'afa e fa'atatau i le pa'u o le mamafa, ma o le a le anorexic? Fa'atatau i latou

Fa'amatalaga. O le BMI e togafitia tagata o ni meaola mafolafola! O lenei faʻailoga e galue lelei (e aunoa ma le amanaʻiaina o tulaga faʻatapulaʻa tulaga). Ae ui i lea, e masalosalo tagata mathematicians. E faigofie tele le avea lautele. Ole fua fa'atatau ole matematika faigofie tele mo le fa'amatalaina o mea tutupu fa'aletagata ma agafesootai e tatau ona fa'aeteete tele.

Ua matou toe foi mai e talatalanoa mo tamaiti laiti. Se'i toe va'ai i le paso numera 2. Na tatou ioeina le fanau pele, e moni lava o le fa'ata'afa'a e na'o itu taumatau. Semanu e uiga ese pe ana faapea. Ae o fuainumera o loʻo i lalo (o le pyramid lanumoana), le lanu viole "milo" ma le pine lanu moana e naʻo le saʻo saʻo. Masalo e faatafafā? Leai, na ioe tagata o rectangles e na'o latou e fa itu taumatau, e le sili atu.

Aoao e mafaufau lelei. Va'ai:

Afai o se mea e fa'ata'afa'afa'afa'a, e na'o le fa'atau sa'o. E le tutusa lea ma:

Afai o se mea e na'o itu taumatau sa'o, ose tafa'afa'afa.

Aisea? Nai lo o se faatafafa, ave se pusi ma se taifau, nai lo itu taumatau, ave vae. Ua e malamalama nei? E mautinoa lava!

Faʻamatalaga mo tagata matutua (ma e le gata). I lo’u talavou sa i ai se anavatau: O le mafaufau e i ai se lumanai maoae! Maimau pe ana faapea ua leva.

Malamalama. Fesili taua. Pe ose sikuea ose faata'afa'afa? E iai! E fa tulimanu sa'o! E mafai ona tatou faapea o le sikuea o le pito sili ona tutusa. E tutusa le umi o itu taitasi.

O le a faʻaauau pea ona matou faia paso matagofie. E te iloa lelei le numera e tasi. Afai e setiina le vasega i ni paga, ona tuu ai lea o se tasi e aunoa ma se paga, pe ... e le tuua. O le 12 ose numera tutusa? Ioe. A mananao tagata e toasefululua e taaalo volipolo, e faigofie lava ona latou faia ni au se lua. Lua ono o le sefululua. Ma afai o tagata lava e tasi e mananao e taaalo ping-pong, e mafai ona latou faia ni paga se ono. O le ono faalua e sefululua foi.

O le a le mea e tutusa ai: se afitusi, se faaipoipoga, se ta'aloga, se fa'ata ma se tupe? Numera lua. I se ta'aloga, e lua 'au, o le tane ma le fafine e faaipoipo (ioe, o le tane ma le fafine - e faaipoipo, e faaipoipo). E lua le au tetee o loo tau i se taʻaloga, i le faʻata tatou te vaʻaia ai se eseesega laʻititi "" aʻu. O le pine e lua itu. O ai o latou igoa? Ulu po'o si'usi'u. E iai le matou aeto i tupe Polani. E te iloa se tasi e iai sona uso masaga po o se tuafafine? I se taimi ua leva, sa faʻaaogaina "masaga" i nuʻu - lua vaʻa fesoʻotaʻi, tasi mo supa, o le isi mo ... o se vasega lona lua.

Pe atonu foi e te malamalama i upu: lua, tutusa, feliua'i, lua, faafeagai, masaga, taito, tandem, isi, leaga, faafitia?

Afai o se potu e lua ona ulufafo (poʻo le ulufale ma le ulufafo, po o fea lava e te manaʻo ai), e tatau ona tatou fai atu e iai "faitotoa e lua"? Leai, e le sa'o. E faapefea ona sa'o? Aisea tatou te faapea atu ai? Ma afai tatou te faaopoopo se isi faitotoa i se potu e lua faitotoa ma tuu i ai se faitotoa i totonu, e fia faitotoa o le ai ai? Tolu? Oi leai….

O le "luma" e o faatasi ma le "tua". O le mea o loʻo i ai le "agavale", o loʻo i ai foi le "taumatau", afai e le o "luga" se mea, ona mafai lea ona "lalo". Afai e leai se fa'aopoopo, e le mana'omia le to'ese. Numera lua e sili.

Latou te pepese: “Two dogs…” E te iloa le fati? Afai e leai, aoao.

E fia poloka i le isi paso? Ou te le iloa, tatou te le faitauina foi. O le uiga o la’u tala e aunoa ma le faitauina, ou te iloa e iai le numera e tutusa. Aisea? Kasper, e faapefea ona ou iloa lenei mea? Oi, ua uma ona e iloa? E pei ona e fai mai ai? E tutusa tagata uma? Mo le tutusa!

Fa'alelei. I se ulugalii. E le fa'alavelave ia te oe o le piniki i le agavale e pogisa nai lo le lanu i le taumatau?

Le mea e le o iai iina. Ou te manatua a o ou laitiiti sa ou taalo lakapi, sa i ai lava se faafitauli pe afai e fitu, iva, sefulutasi, sefulutolu i matou ... Sa le mafai ona vaevaeina i ni au tutusa se lua. O le fofo o le matou taaalo mo se sini e tasi. E lei auai le leoleo sikoa i soo se au. Sa tatau ona ia puipuia o ia lava mai tuʻi uma.

O se luitau… e le gata mo tagata matutua. Tu'u mai ni fa'ata'ita'iga o ta'avale e 'ese le numera o uili (matou te le faitauina le uili fa'asao i totonu o le ta'avale). I se tasi aso na ou matauina ai e mafai ona ... o se taavale uaea i Kasprowy Wierch - o se taavale na taamilo i luga o le uaea i uili e fitu. Ae o lea ua ou le iloa pe faapefea.

E fia poloka i le paso lona fa? E i ai se numera tutusa pe ese? Petrek, e mo oe! E faapefea ona e foia? E te manaʻo e faitau ona e iloa ai lea? Ia, e te sese i lenei fa'atatau? Va'ai pe le afaina.

I aso anamua, o numera uiga ese sa manatu e sili ona lelei. O aso nei tatou te fiafia i le tutusa. Na e iloa afai tatou te avatu i se tasi fugalaau, e tatau ona i ai se numera uiga ese o latou? O le mea moni, e le fa'atatau i fugala'au tetele.

O se luitau e mafai ona mafaufauina... atonu e le mo na o tagata matutua. O ai e tatau i upu o le faafetai, fugalaau ma le faʻaaloalo mai ia i tatou uma (ma aua nei o tatou fefefe i lenei mea - o se taui mautu!) Mo le le manatu faapito, vaivai, umi, faigata ma le lamatia galuega ina ia tatou le maʻi, ma afai matou te mama'i, toe malosi i se taimi vave?

Faaopoopo i ai se faamatalaga